Foto: Privatni album

Zašto je planinarenje savršena aktivnost za zdravlje? ‘Puno je razloga za to, na razne načine pomaže našem organizmu’

Autor: Daniela Delale

Ubrzani način života, kojeg u današnje vrijeme nikako ne možemo izbjeći, ostavlja nam malo vremena kojeg bismo mogli posvetiti očuvanju našeg zdravlja. Uz sve to dolazi i svakodnevna izloženost raznim vanjskim poticajima.

Prvenstveno su tu psihički ‘izazovi’, kao, primjerice, loši međuljudski odnosi na radnom mjestu, neuspjesi, sukobi u obitelji, na poslu i sl., ali i oni fizički, poput nedovoljnog kretanja, prekomjernog sjedenja na radnom mjestu, koji dovode do pojave stresa, a zatim i raznih tegoba, poput tjeskobe, uznemirenosti, gubitka koncentracije i sposobnosti rasuđivanja, depresivnih smetnji i sličnih stanja.

Postoji mnogo aktivnosti kojima možete pomoći samima sebi da se osjećate bolje. Ne mora to biti svakodnevno trčanje, odlazak u teretanu, hodanje, plivanje ili neki grupni sportovi. Ako nemate ni malo vremena tijekom tjedna, može to biti i planinarenje vikendom.

Savršena aktivnost

Upravo je planinarenje mnogima savršena aktivnost. Hodanje i boravak na svježem zraku u prirodi te istovremeno druženje s obitelji i prijateljima mnogima su odlična kombinacija. Jedan od njih je i Berislav Banek, dr. med. specijalist hitne medicine u mirovini te dugogodišnji strastveni planinar.

„Planinarim od mladosti, a kako živim na rubu Medvednice nije mi bilo teško doći u susret planini. Ljubav prema planini, planinarenju i prirodi razvijala se postupno ili naglo. Ne znam ni sam. Volim promatrati prirodu u kojoj se nalazim. I sitnice, cvijeće, stijene, planinske pejzaže, životinje. Uvijek velim – tko se žuri u planini ne zamjećuje ništa ili vidi vrlo malo“, opisuje dr. Banek svoju ljubav prema planini koju, poput mnogih planinara, i sam često fotografira pa ima i veliku zbirku foto uspomena sa svojih pohoda.

Koliko su liječnici zapravo svjesni doprinosa planinarenja ljudskom zdravlju, pokazuje i osnivanje Planinarskog kluba Hrvatskog liječničkog zbora. Dr. Banek je trenutni predsjednik tog Kluba koji je osnovan 1995.g. na poticaj prof. dr. Željka Poljaka, doajena hrvatskog planinarstva, kojem je cilj bio potaknuti liječnike da se aktivno bave planinarenjem.




„Od tada Planinarski klub djeluje vrlo aktivno. Na Medvednici smo markirali Liječničku planinarsku stazu (vodi do bivšeg sanatorija na Brestovcu), krajem travnja održavamo tradicionalni pohod Liječničkom planinarskom stazom, suorganizatori smo kampanje Hrvatski Globe-athon s Hrvatskom ligom protiv raka („planinarenjem protiv ginekološkog karcinoma“). Planinarenje pridonosi osobnom zdravlju“, naglašava naš sugovornik te nastavlja objašnjavajući po čemu je planinarenje tako posebno.

Foto: Privatni album

Rad na kondiciji

„Kao i svaka druga umjerena fizička aktivnost i planinarenje pomaže organizmu na način da jača tjelesne mišiće, razgibava, a time i poboljšava pokretljivost zglobova te izvrsno djeluje na srčani rad i krvotok, odnosno poboljšava cirkulaciju, a time i opskrbu kisikom mišićnog sustava. Pojačanim mišićnim radom stječe se dobra tjelesna kondicija, smanjuje se prekomjerna tjelesna težina i masnoća u krvi, a sve zajedno povoljno djeluje na rad čitavog organizama. Fizička aktivnost i boravak u prirodi uz sve navedeno smanjuje stres kojem smo izloženi u svakodnevnim situacijama“, kaže dr. Banek.




Planinarenje je izvrsno i za ljude koji imaju kronične bolesti – razna dugotrajna bolesna stanja, najčešće bez mogućnosti većeg oporavka što bitno smanjuje kvalitetu života, kako u fizičkom, tako i u psihičkom smislu.

To su, primjerice, kronične bolesti srca i krvnih žila, povišen krvni tlak, kronično oštećenje koštano-mišićnog sustava, poglavito zglobova s trajnom boli i ograničenom mogućnošću kretanja.

„Kretanjem u planini, odnosno planinarenjem, uvelike pridonosimo zdravlju čitavog organizma, jer se tada pojačano uključuju u rad svi sustavi organizma, što dovodi do poboljšanja cirkulacije, razgibavanja zglobova i bolje pokretljivosti te smanjenja rizika nastanka akutnih bolesnih stanja kao, npr. razvoja srčanog infarkta. Planinarenjem se popravlja krvotok, srce jača u smislu boljeg i lakšeg obavljanja svoje funkcije“, pojašnjava naš sugovornik.

Planinarenjem se produbljuje i disanje, pluća rade punom snagom, a to dovodi do poboljšanog plućnog kapaciteta, odnosno povećane dopreme kisika u krvotok. Tako poboljšana funkcija disanja i krvotoka uvelike olakšava penjanje uz brdo. Daleko se lakše svladavaju teški napori i odlaže pojava umora, što olakšava planinaru pri usponu na planinu. U nekim svojim segmentima planinarenje je veliki napor za organizam jer penjanje uz brdo zahtijeva pojačan fizički napor, a dobar srčano-žilni, dišni i koštano-mišićni sustav, odnosno dobra tjelesna kondicija pridonosi lakšem svladavanju napora.

Planinarenje nakon oporavka od Covida-19

„Osobe koje su preboljele bolest uzrokovanu koronavirusom – Covid-19, oporavljaju se svaka na svoj način, brže ili sporije što ovisi o dobi, prethodnom tjelesnom zdravlju ili odsustvu drugih teških bolesti koje povećavaju rizik dobrog oporavka, kao što su dijabetes, povišen krvni tlak, prekomjerna tjelesna težina, oslabljen dišni i srčano-žilni sustav, zloćudne bolesti… Svakako se preporučuje kretanje, no započeti laganim planinarenjem mogu oni kojima stanje organizma po oporavku to dozvoljava. Vidimo da se vrhunski sportaši odmah po izlječenju podvrgavaju visokim tjelesnim naporima bez problema. Ipak i tu treba razlikovati dva oblika te bolesti, jer ima oboljelih bez neki teških simptoma , a tada i s lakšim oporavkom te onih sa teškim simptomima i s izuzetno dugim opravkom. Lagano planinarenje i boravak na svježem zraku sigurno doprinose bržem oporavku organizma“, poručuje dr. Banek.

Planinarenje, osim jačanja kardiovaskularnog i koštano-mišićnog sustava te poboljšanja cirkulacije, dovodi i do psihičkog opuštanja, jer u prirodi i planini ostaju sve brige iza nas, a i sama ljepota prirode – pogled na šume, livade, jezera, stijene – pridonose psihičkom opuštanju i ublažavanja stresa.

Time dovode i do poboljšanja mentalnog zdravlja, a to omogućuje i lakše suočavanje sa svakodnevnim teškim situacijama.

Foto: Privatni album

Opasnosti u planini

„Planinarenje, iako prekrasno, a djelomično i veoma naporno, donosi i svoje opasnosti na koje moramo biti pripravni i znati ih prepoznati. Neke opasnosti se nalaze u samom okolišu poput divljih ili otrovnih životinja i biljaka. Pažljivim hodanjem i gledanjem najčešće se mogu zaobići naročito zmije otrovnice. Uvijek postoji i opasnost od nastanka ozljeda – velika je razlika između uganuća noge u gradu i u planini (gdje treba doći do nekog mjesta na kojem se može pružiti adekvatna prva pomoć, što najčešće nije lako).

Najveća opasnost, naročito pri napornom usponu, smo mi sami sebi. Pritom mislim da pri naporu, ali i porastom visine, ljudsko tijelo dolazi do svojih granica preko kojih ne smije ići dalje i ne smije ih podcijeniti. Npr. gubitak snage, bol u mišićima, osjećaj zaduhe ili ubrzanog lupanja srca prvi su znakovi pojave umora. Pojava umora je zapravo prvi alarm organizma koji javlja da nam odmah treba odmor.

Ne prepoznamo li to ili takvo stanje podcijenimo, dolazi do poremećaja koordinacije i ravnoteže, ograničene sposobnosti opažanja i time se izrazito ugrožava život (nesvjestica, povećana opasnost od pada i ozljeda, ili pojave ozbiljnih srčanih tegoba do razvoja srčanog infarkta u ugroženoj skupini). Pri velikim visinama tu je i pridruženi nedostatak kisika pa ubrzanjem frekvencije disanja i srčanog rada dolazi do zadovoljavajuće distribucije kisika u krv. Još je jedna važna stvar pri planinarenju, a to je adekvatna obuća i odjeća. Obuća mora biti čvrsta, poželjno povišena da učvršćuje skočni zglob, sa gumenim đonom koji sprječava klizanje i olakšava hodanje po teškim terenima. Odjeća mora biti prozračna, a u hladnim uvjetima dovoljno topla“, upozorava dr. Banek.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.