fbpx
Ilustracija

Treba li legalizirati ‘lude gljive’? Stručnjaci kažu da bi mogle biti učinkovite kao antidepresivi, i to s manje nuspojava!

Autor: Zlatko Govedić

“Lude gljive” ili “čarobne gljive” kolokvijani su nazivi za psilocibinske gljive koje u sebi sadrže psihoaktivne spojeve psilocin i psilocibin.

Najpoznatije vrste su Psilocybe cubensis koja se najčešće konzumira, Psilocybe semilanceata iz hladnijih predjela, Psilocybe azurescens koje su vjerojatno najpotentnije te Psilocybe cyanescens.

Psilocibinske gljive imaju bogatu povijest uporabe u Srednjoj i Južnoj Americi gdje su korištene u šamanskim obredima u religiozne i medicinske svrhe. Danas se obično rabe kao rekreacijska droga te u spiritualne, spoznajne i transcendencijske svrhe. Najčešće se konzumiraju suhe gljive i to oralno.

Kod vrste Psilocybe cubensis slabom se dozom smatra do 2,5 g, dok je 3,5 grama uobičajena srednje jaka doza s kojom se mogu osjetiti puni učinci gljiva. Kod jakih doza od 5 do 7 g (i više) konzument gubi vezu sa stvarnošću.

Dobar i loš “trip”

Psihoaktivni učinci traju od 2 do 7 sati. Učinci jako variraju, a ovise o vremenu, mjestu i okolnostima konzumacije (setting), vrste i količine gljiva te o metabolizmu konzumenta.

Subjektivni učinci mogu uključivati euforiju, osjećaj spoznaje ili novo otkrivene istine, osjećaj povezanosti sa svijetom i prirodom, povećanu inspiraciju i kreativnost, (nekontroliran) smijeh, duboku introspekciju i osjećaj nadjezične komunikacije s okolinom. Dosadne i obične situacije ili predmeti mogu postati zanimljivi i fascinantni. Halucinacije iza zatvorenih i otvorenih očiju uobičajene su te uvelike variraju o dozi. Boje se čine svjetlije. Način razmišljanja je obično mnogo slobodniji, misli teku mnogo brže, no može se dogoditi i ponavljanje iste misli (thought loop) ili više misli. Koncentracija na specifične zadatke gotovo je nemoguća, a percepcija vremena obično je promijenjena. Minute se mogu činiti satima. U velikim količinama osoba može doživjeti potpunu odsječenost od stvarnosti i gubitak ega.

U slučaju “lošeg tripa”, ugodni osjećaji mogu biti zamijenjeni neugodnima poput paranoje, straha i anksioznosti.

Ipak, velik broj ljudi koji su barem jednom konzumirali psilocibinske gljive tvrde da im je to iskustvo uvelike promijenilo pogled na život.




Jesu li “čarobne gljive” opasne?

P. cubensis ima nisku toksičnost i smatra se relativno bezopasnom u usporedbi s potencijalnim zdravstvenim učincima mnogih drugih lijekova.

Ipak, kao i kod svake nedopuštene tvari koja može utjecati na funkcioniranje tijela, postoje rizici. Za neke ljude, iskustvo neće biti baš ugodno, izazivajući psihički stres, vrtoglavicu, slabost i želučane smetnje. Ovisno o postojećim problemima s mentalnim zdravljem, to bi moglo izazvati traumu ili trajna ponavljanja “flashback”.

Valja također napomenuti da obavljanje određenih aktivnosti pod utjecajem psihodelika, poput plivanja ili vožnje, stavlja pojedince u veći rizik od nesreća.

Postoje i drugi rizici. Traženje gljiva (ne samo “čarobnih”) može rezultirati konzumacijom neke smrtonosne vrste. Uporaba gljiva injekcijama može dovesti do smrti, a njihovo pušenje nema smisla jer se aktivni sastojci uništavaju na tolikim temperaturama.




Naposljetku, posjedovanje i konzumacija psilocibinskih gljiva diljem svijeta je protuzakonito pa se konzumenti dovode i u tu vrstu rizika. Doduše, i to se polako mijenja jer su posljednjih godina neke zemlje dekriminalizirale posjedovanje malih količina psihodelika.

Kako utječu na mozak?

Naše tijelo razgrađuje psilocibin u kemijski psilocin, koji je još jedan psihoaktivni spoj koji se nalazi u P. cubensis. Upravo psilocin utječe na naš živčani sustav, natječući se s drugim kemikalijama glasnicima u aktiviranju nekoliko različitih vrsta serotoninskih receptora poznatih kao 5-HT receptori.

To natjecanje ometa funkcioniranje područja mozga uključenih u upravljanje širokim spektrom funkcija, od raspoloženja do kontrole temperature, apetita i pobuđenosti osjetila. Utječući na razine drugog neurotransmitera, nazvanog glutamat, u područjima mozga uključenima u razmišljanje i samopoštovanje, spoj može promijeniti našu percepciju samih sebe i naše povezanosti s okruženjem.

Liječe li psilocibinske gljive depresiju?

Istraživači otkrivaju da bi pozorno regulirane doze psilocibina u promatranom okruženju, uz vođenu psihoterapiju, mogle biti jednako učinkovite u liječenju depresije kao i vodeći antidepresivi, s manje nuspojava.

Štoviše, utječući na način na koji se moždane stanice povezuju, mogao bi biti lijek koji ima dugoročne prednosti za liječenje poremećaja raspoloženja.

Međutim, potrebno je provesti više istraživanja kako bi se utvrdila učinkovitost liječenja za veće skupine ljudi te koliko je ono sigurno i učinkovito tijekom dužeg razdoblja.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.