fbpx
Photo: Marko Mrkonjic/PIXSELL

Svaki deseti odrastao čovjek boluje od neke bubrežne bolesti! Liječnica otkriva što uništava bubrege!

Autor: Daniela Delale

Koliko je važno čuvati zdravlje bubrega naglašavaju liječnici posebno ovih dana u kampanji “Živjeti dobro s bubrežnom bolešću” povodom Svjetskog dana bubrega koji se ove godine obilježava 11. ožujka.

Procjenjuje se da svaki deseti odrastao čovjek boluje od neke bubrežne bolesti. Iz perspektive nefrologa može se reći da su ove bolesti česte i da su zbog njih ambulante uvijek pune.

“Najzastupljenije su bolesti koje su dio vjerojatno svjetske epidemije nezaraznih bolesti – hipertenzije i šećerne bolesti. Dakle, bolesti u kojima je zahvaćenost bubrega posljedica druge osnovne bolesti, poput šećerne. Za hipertenziju je često slično, i ovdje bubreg može biti ugrožen samom hipertenzijom, iako i bubrežna bolest može biti uzrok same hipertenzije. Izolirane bubrežne bolesti epidemiološki su rjeđe od prethodno navedenih, no nisu ni one brojčano bez značenja. Radi se o bubrežnim kamencima, potom glomerulonefritisima, bolestima koje su često imunosne prirode, zatim tzv. intersticijskim nefritisima raznolikog uzroka, među kojima je važno spomenuti toksičnost lijekova te zarazne bolesti i urođene bolesti i anomalije. Neke su bolesti koje su prije bile zastupljenije danas gotovo povijesne, poput tuberkuloze bubrega ili nefropatije aristolohične kiseline, poznatije kao endemska nefropatija”, objasnila nam je prof. dr. sc. Lada Zibar.


Dodala je da je sve ono što utječe na pojavu hipertenzije i šećerne bolesti u našoj zemlji djelomično povezano sa životnim i prehrambenim stilom, odnosno vjerojatno nedovoljno zdravim životnim navikama (prehrana i tjelesna aktivnost!) u našoj populaciji.

“Uobičajeni savjeti koji se odnose na zdrav život preveniraju bolesti poput hipertenzije i šećerne bolesti, pa tako posredno, statistički gledano, i bubrežnih bolesti. Općenito, zdrav način života, osobito onaj koji se odnosi na prehranu i tjelesnu aktivnost, zasigurno doprinosi i u borbi protiv napredovanja i drugih bubrežnih bolesti. No pojedine bolesti i pojedini stupnjevi uznapredovalosti bubrežnih bolesti imaju svoje specifične preporuke kojima se “čuva” bubrežna funkcija. U svakom slučaju, prekomjerni unos soli, prekomjerni unos hrane i nedostatan unos tekućine predstavljaju rizik za zdravlje, pa i zdravlje naših bubrega”, rekla je dr. Zibar.

Repertoar bubrežnih bolesti je raznolik i na neke poremećaje nećemo moći utjecati uobičajenim zdravim životnim stilom. Povremenom laboratorijskom provjerom mokraće i krvnih pretraga koje ukazuju na bubrežnu funkciju (i svakako šećernu bolest) kao i ultrazvučnim pregledom bubrega i mjerenjem krvnog tlaka možemo procijeniti “zdravlje bubrega”. Pa ukoliko nema poremećaja, tada je sigurno uputno zdravo živjeti i zdravo se hraniti, na način primjeren općoj populaciji, odnosno zdravim ljudima. Uz današnji pristup informacijama nije teško provjeriti što znači zdrava prehrana, dovoljno tjelesne aktivnosti i spavanja, ili sna, kako je popularnije reći. Također je važno izbjegavati nekritičnu uporabu lijekova, poput lijekova protiv boli, osobito njihovih fiksnih kombinacija. Pretilost je često prisutna u ovih bolesnika i postoje bolesti bubrega koje se povezuju s pretilošću.

“Ono što je specifično za brojne bubrežne bolesti je njihova nespecifična prezentacija. “Ali mene ništa ne boli!”, najčešće se čuje od naših pacijenata kojima je otkrivena bubrežna bolest pa i u uznapredovalom stupnju. Osobito bubrezi sami rijetko bole, i ta bol obično nema uvijek veze s težinom bolesti. S obzirom na već spomenutu povezanost s hipertenzijom i šećernom bolesti, svakako je izraz ‘tiha epidemija’ i više nego primjeren. Pacijenti uglavnom nisu dovoljno upoznati s opasnostima šećerne bolesti i hipertenzije za druge organe pa ni bubrege. A zbog toga što bubrežna bolest najčešće ne boli potrebno je raditi probir na njih, kao što sam prethodno objasnila. To se odnosi i na bolesti ograničene na bubreg”, kaže naša sugovornica.
Osam zlatnih pravila

Potoje neka pravila kojih bismo se trebali pridržavati kako bismo zadržali zdravlje naših bubrega. Krećite se – živite aktivnim životom, redovito kontrolirajte šećer u krvi, kontrolirajte svoj krvni talk, jedite zdravu hranu i kontrolirajte tjelesnu masu (smanjite unos soli na 5 gr/ Dnevno), održavajte zdrav unos tekućine, ne pušite, ne uzimajte nekontrolirano lijekove, provjerite funkciju vaših bubrega ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika: šećernu bolest, visoki krvni tlak, prekomjernu masu ili ako je netko u vašoj obitelji liječen zbog kronične bubrežne bolesti.

To je osam zlatnih pravila koje bismo trebali slijediti ako želimo očuvati zdravlje svojih bubrega. Svake godine ova pravila se propagiraju osobito tijekom kampanje obilježavanja Svjetskog dana bubrega, a ove godine je to 11. ožujka. Tema povogodišnje kampanje je “Živjeti dobro s bubrežnom bolešću”.




I za kraj, pitali smo dr. Ziber o mitovima koje smo svi slušali od roditelja, baka i djedova o tome da ne smijemo hodati bosi jer ćemo prehladiti bubrega, da moramo nositi potkošulju kako ih ne bismo prehladili, kao i da klor u vodi izaziva kamenac u bubrezima.

“To su zaista mitovi koji nemaju veze sa istinom. Bubrege čuvamo držeći se 8 zlatnih pravila i to je ono što bi trebali usvojiti”, zaključila je naša sugovornica.




Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.