fbpx
Ilustracija/Pixabay

ŠUMSKA KUPKA DOBAR JE LIJEK ZA TJELESNE I EMOCIONALNE PROBLEME: I kraći boravak u prirodi vrsta je meditacije koja ublažava utjecaj stresa na organizam

Autor: Lucija Anić / 7dnevno

Polako hodate šumom, lišće šušti pod nogama, udišete svježi zrak, slušate ptičice kako pjevaju, gledate zelenilo oko sebe i jednostavno uživate. I tako jedanput tjedno kako biste se osjećali bolje i bili zdraviji.

Riječ je o šumskim kupkama, nečemu u čemu planinari uživaju i nekoliko puta tjedno i onome što Japanci prakticiraju već stoljećima. To je svojevrsna meditacija koja zbog brojnih faktora ublažava posljedice stresa na organizam. A one, znamo to, mogu biti razne, od poremećaja rada štitnjače, tikova, nesanice, pa sve do onih mentalnih poput opsesivno-kompulzivnog poremećaja do korištenja droga i alkohola.

Posljednjih godina šumske kupke hit su u zapadnom svijetu pa se tako organiziraju posebna druženja, meditacije, relaksacije i rekreacije, a sve kako bi ljudi uživali u svježem planinskom zraku.


Tehnika šumskog kupanja razvijena je osamdesetih godina prošlog stoljeća u Japanu, a ima nekoliko grana s istim ciljem – rješavanjem stresa, vraćanjem fokusa i poboljšanjem imuniteta. Naime, osim što šumski zrak obiluje kisikom, drveće i biljke izlučuju ono što zovemo fitoncidima – antibioticima viših biljaka.

Poremećaj pozornosti

To su tvari koje izlučuju više biljke, a djeluju nepovoljno na niže organizme, osobito bakterije. Izlučivanjem fitoncida stvara se imunitet biljaka protiv bolesti, no fitoncidi su dobri i za ljude jer potiču rad “stanica ubojica” u organizmu i tako poboljšavaju odgovor organizma na različita nepovoljna stanja.

Uz to, boravak na svježem zraku krijepi organizam, poboljšava izmjenu plinova u tijelu, povoljno djeluje na kožu, a vitamin D iz sunca, znamo to, daje nam imunitet. No, jedna je stvar kod boravka u prirodi posve prirodna, a neprirodna našem načinu života – kretanje.

Kretanje, osim što smanjuje razinu kortizola – hormona stresa, povećava i razine adrenalina i serotonina, zbog kojih se osjećamo bolje. Produljeni boravak u prirodi, makar samo meditirali ili šetali, povoljno djeluje na organizam na više načina. Dokazano je kako vrijeme provedeno u šumi smanjuje razinu stresa, pomaže nam da se oporavimo od umora i iscrpljenosti, poboljšava koncentraciju i općenito raspoloženje. Također se smatra da provođenje vremena među zelenilom ublažava učinke poremećaja pozornosti ili hiperaktivnosti.

Ljudi kažu da se osjećaju manje nervozno u šumama, no pokazalo se da je to povezano sa stvarnim smanjenjem razine hormona stresa kortizola. To dovodi do kraćeg vremena rehabilitacije za osobe koje su bolesne ili ozlijeđene. Odlasci u šumu također mogu ojačati ljudski imunosni sustav preko vitamina D iz sunca.

Upravo zato su japanski i korejski istraživači smislili koncept šumskih kupki. Naime, ljudi su u prošlosti provodili mnogo više vremena vani, dok posljednjih 50-ak godina, kao rezultat digitalizacije, sve više vremena provodimo unutra.




Organizirane ture

To nije prirodno čovjekovo stanje pa se zato i suočavamo sa skoliozama, dalekovidnošću i porastom slučajeva glavobolja, čak i migrena.

Sjetimo se kako je većina starijih bolnica bila izgrađena u blizini neke šume ili zelenila, upravo zato što šuma blagotvorno djeluje na organizam.

Tako tvrdi Darko Vukelić, inženjer šumarstva i stručnjak za šumske kupke certificiran u European Forest Therapy Instituteu. Nakon dugogodišnjeg bavljenja šumarstvom postao je licencirani terapeut za šumske kupke pa ga tako možete vidjeti na nekoj od tura po Plitvičkim jezerima ili pak na Medvednici.




“Šumska kupka vođena je procesna metoda u kojoj se pod vodstvom certificiranog stručnjaka provode individualne i grupne aktivnosti”, kaže Vukelić i dodaje da šumske kupke mogu trajati od nekoliko sati, jednog dana, do čak nekoliko dana.

“Sadržaj i redoslijed provedenih aktivnosti i različitih vježbi nam u suradnji s prirodom omogućuje da pronađemo svoj prirodni ritam djelovanja, uvažavajući signale koje nam šalje naše tijelo.”

Objasnio je i tko mu najčešće dolazi na šumske kupke.

“Ljudi koji su zaokupljeni poslom, slučajevi ‘burnout’ sindroma tada odu u prirodu, čovjek se vrati na prirodni ritam. Dovoljno je da uspori svoj ritam, a šuma kao takva otpušta feromone, fitoncide, čovjek dodiruje koru drveta, travu, osluškuje zvukove koji ga okružuju”, objasnio je Vukelić.

Kaže nam i kako uz pomoć profesionalnog vodiča osoba uspije u jednom kraćem vremenu od oko dva sata usporiti svoj um i vratiti fokus.

“Spojite se s prirodom i jednostavno osjećate mir i spokoj.”

Pozitivna energija

“Prema onome što nam korisnici kažu, smanjuje im se razina šećera u krvi, recimo kod djece se malo smanjuje hiperaktivnost i povećava fokus, spajaju se s prirodom i crpe pozitivnu energiju, priroda djeluje ljekovito na mentalno zdravlje i jednostavno se opuste”, objašnjava Vukelić koji vodi ture šumskih kupki i za poslovne ljude koji se žele opustiti.

“Imao sam slučajeve gospođa iz računovodstva i iz knjigovodstva koje su se usred ture rasplakale, jednostavno postanu emocionalne, puste osjećaje i bude im bolje”, priča nam Vukelić pa navodi da je imao uspjeha i s onkološkim bolesnicima kojima je boravak u prirodi povoljno djelovao na mentalni, ali i fizički oporavak.

“U svijetu postoji i green prescription, u kojem psiholozi preporučuju šumske kupke, a naročito kod adolescenata koji imaju problema s alkoholom i drogom”, objašnjava nam Vukelić i ističe da su šumske kupke popularnije otkako je pandemija zavladala našim životima.

“Nakon pandemije koronavirusa ljudi su pod stresom, jedva su se čekali vratiti prirodi jer su bili živčani, opterećeni brigama i problemima i to je jedan fantastičan način opuštanja”, zaključuje Darko Vukelić.

Ideja o šumskim kupkama za poboljšanje fiziološkog i psihološkog stanja rodila se 1980-ih u Japanu kao odgovor na tehnološki boom i ono po čemu su Japanci najpoznatiji – rad. Naime, ideja o šumskim kupkama potekla je iz sindroma “burnouta” koji tada još nije bio službeno prepoznat i osmišljena je kao način da se Japanci povežu s prirodom koja ih okružuje, ali bez tehnoloških “ludorija”.

Shinrin-yoku službeni je termin šumskih kupki, ali iako se ideja popularizirala u osamdesetima, koncept je star otprilike koliko i čovječanstvo.

Povratak prirodi

Prema UN-ovoj projekciji, do 2050. 66 posto svjetskog čovječanstva živjet će u gradovima, dok prema američkoj Agenciji za zaštitu okoliša prosječni Amerikanac 93 posto svog života provodi u kući ili stanu.

Sve je više i nacionalnih i lokalnih inicijativa koje promiču povratak u prirodu kao način provođenja slobodnog vremena, rekreacije, zabave, ali i način da se potroši minimalno novca koristeći resurse koji nas okružuju.

Tijekom prvih mjeseci pandemije mnogi Hrvati odlučili su se za povratak u prirodu, novine su izvještavale o gomilama parkiranih automobila podno Medvednice ili Platka, a neki su otkrili ili se ponovno zaljubili u planinarenje i duge šetnje.

Stoga nije ni neobično da su šumske kupke sve popularniji način provođenja slobodnog vremena u prirodi. Bez obzira na to koliko vremena proveli u šumi, ona će vam mnogostruko vratiti.

Autor:Lucija Anić / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.