fbpx
Ilustracija/iStock

Stručnjaci nam desetljećima savjetuju da izbjegavamo sve zasićene masti: Nova studija donosi šokantan obrat!

Autor: Zlatko Govedić

Bolesti srca glavni su uzrok smrti u cijelom svijetu. Odgovorne su za oko devet milijuna smrtnih slučajeva godišnje. Da bi se to spriječilo, stručnjaci savjetuju promjene životnog stila: više vježbanja, prestanak pušenja i zdravija prehrana.

Jedna je promjena prehrane koju stručnjaci obično preporučuju – jesti manje zasićenih masti, a više nezasićenih koje se obično nalaze u orašastim plodovima, biljnim uljima i ribi jer se one smatraju zdravijima.

Međutim, novo istraživanje sugerira da umjesto da obraćamo pozornost samo na količinu zasićenih masti koju konzumiramo, trebalo bi znati iz kojih izvora hrane dolaze zasićene masti. Istraživanje se oslanja na podatke iz studije EPIC-CVD Sveučilišta u Cambridgeu, koje se bavilo kardiovaskularnim zdravljem ljudi srednje dobi u deset europskih zemalja. To je uključivalo 10.529 sudionika koji su razvili srčanu bolest tijekom studije i 16.730 sudionika koji nisu.

U novoj studiji stručnjaci su uzeli u obzir različite čimbenike koji mogu biti povezani sa srčanim bolestima – kao što su dob, spol, razina tjelesne aktivnosti, jesu li pušili ili pili alkohol te jesu li pretili.

Nisu pronašli opću vezu između količine zasićenih masti koju su sudionici konzumirali i njihova rizika od razvoja srčanih bolesti. No ta je slika bila drukčija kada su u obzir uzeli namirnice koje su tipični izvori zasićenih masti.

Otkrili su da ljudi koji su jeli više zasićenih masti iz crvenog mesa i maslaca imaju veću vjerojatnost za razvoj srčanih bolesti. Suprotno je vrijedilo za one koji su jeli više zasićenih masti iz sira, jogurta i ribe, koji su ionako povezani s manjim rizikom od srčanih bolesti.

Bitan je izvor masti

Ti su nalazi u skladu s onim što su pokazivala ranija istraživanja. Oni nam pokazuju da veza između srčanih bolesti i zasićenih masti ovisi o tome iz kojih izvora hrane dolaze.

Primjerice, iako sir i jogurt sadrže zasićene masti, oni također sadrže hranjive tvari poput vitamina K2 i probiotika. Svaki od tih nutrijenata može utjecati na rizik od srčanih bolesti kroz različite međusobno povezane putove, kao što je njihov učinak na šećer u krvi, razinu kolesterola ili upalu.




S druge strane, palmitinska kiselina (podvrsta zasićenih masti) je više zastupljena u crvenom mesu u usporedbi sa sirom i jogurtom. Istraživanja pokazuju da može imati štetan učinak na razinu kolesterola koji cirkulira u krvi – dobro poznati čimbenik rizika za srčane bolesti.

Nasuprot tome, pentadekanska kiselina (druga podvrsta zasićenih masti, koja se obično nalazi u mliječnim proizvodima) općenito je povezana s nižim rizikom od srčanih bolesti.

Prema tome, smanjenje unosa zasićenih masti možda neće biti dovoljno za smanjenje rizika. Umjesto toga, treba da se više usredotočite na smanjenje količine hrane kao što su crveno meso i maslac koji su povezani sa znatno većim rizikom od druge hrane koja sadrži zasićene masti.




Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.