ŠTO ČINITI U SLUČAJU SRČANOG UDARA? Intenzivno kašljanje ne pomaže, u slučaju simptoma treba se pozvati hitna pomoć

Ako osjetite da vam srce kuca nepravilno i ako vam se osjećate loše, imate svega desetak sekundi prije no što izgubite svijest. Dakako, riječ je o srčanom udaru.

Premda smo prvotno objavili kako si u tom slučaju možete pokušati pomoći tako što ćete kašljati, energično i bez prestanka, naglašavamo da intenzivno kašljanje ne pomaže u slučaju srčanog udara. Naime, nema dokaza da kašljanje – ili “reanimacija kašljem” – pomaže u slučaju srčanog udara. Umjesto toga, pacijenti koji imaju simptome srčanog udara trebaju pozvati hitnu pomoć kako bi dobili medicinsku pomoć, piše AFP Provjera činjenica.

Kašljanje bi pacijentima najvjerojatnije oduzelo dragocjeno vrijeme za pozivanje pomoći.

Reanimacija kašljanjem nema ulogu u srčanom udar

“Kašljanje se nikad nije pokazalo učinkovitim u ublažavanju infarkta ili njegovih posljedica, niti povezanog rizika od srčanog zastoja,” rekao je u telefonskom intervjuu AFP-u Nicolas Lamblin, načelnik Hitne pomoći i intenzivne njege na odjelu kardiologije u Sveučilišnoj bolnici u Lilleu, u Francuskoj.

“Reanimacija kašljanjem nema ulogu u srčanom udaru,” dodaje u telefonskom razgovoru za AFP doktor Allen J. Taylor, šef kardiologije u američkoj neprofitnoj zdravstvenoj organizaciji MedStar Health. “Dodatna krv koja dolazi od kašljanja je minimalna, a u svakom slučaju većina ljudi ne može kašljati duže od 15 sekundi,” dodaje on i upozorava da “dodatni napor da bi se kašljalo svakako ne pomaže pacijentu”.

Ivana Nedeljković, izvanredna profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu i kardiologinja Univerzitetske kardiološke klinike u Kliničkom centru Srbije, potvrđuje da “kašalj nema mjesto u liječenju srčanog udara”. “Osoba koja ima bilo koji simptom srčanog udara mora se javiti u roku od 30 minuta u hitnu službu, točnije da ga vozi hitna pomoć,” rekla je ona u poruci e-pošte za AFP.

Kašljanjem se može zaurtaviti određena aritmija”

Stručnjaci, međutim, objašnjavaju da u posebnim slučajevima kašljanje može biti korisno za osobu sa srčanim smetnjama. “Kašljanjem se može zaustaviti određena aritmija,” kaže Ivana Nedeljković.

Na primjer, prema navodima Američkog kardiološkog društva, kašljanje može privremeno biti korišteno u slučaju aritmije (poremećaja srčanog ritma), u kontroliranim bolničkim uvjetima, kao što je laboratorij za kateterizaciju srca u kojoj su pacijenti svjesni i pod stalnim nadzorom. Taylor daje još jedan primjer: “Reanimaciju kašljem koristimo kada radimo neki postupak i srce prestane kucati.” Traženje od pacijenta da kašlje nekoliko sekundi prije nego što izgubi svijest “daje medicinskom osoblju nekoliko sekundi prije oživljavanja pacijenta, ali to se može raditi samo u potpuno kontroliranim bolničkim uvjetima,” objasnio je on.

Christina Chrysohoou, kardiologinja i članica Grčkog društva za kardiologiju, AFP-u je rekla da ova metoda može pomoći i u slučaju bradikardije, stanja koje previše usporava srčane otkucaje i koje može biti povezano s nekim slučajevima infarkta miokarda. S druge strane, međutim, u slučaju srčanog udara povezanog s drugim stanjem kao što je disekcija aorte, kašljanje može ubrzati smrt, upozorila je. Dr. Ignatios Ikonomidis, izvanredni profesor kardiologije na Sveučilištu u Ateni, rekao je AFP-u da kašljanje može pomoći i u slučaju “supraventrikularne tahikardije”, stanja koje obično nije ozbiljno, ali “ne u ozbiljnoj koronarnoj epizodi”.

Kao što stručnjaci ističu, kašljanje nije korisno u slučaju srčanog udara. “Kažemo da morate kašljati ako se davite, gušite, ako ste se zamalo ugušili ili ako ste nešto udahnuli. Međutim, ako sumnjate da doživljavate srčani udar ili srčani zastoj, ne biste trebali poslušati taj savjet,” zaključuje Lamblin.

“Ako osoba osjeća da ima srčani udar kad je sama kod kuće, trebala bi nazvati broj hitne pomoći i pokušati upozoriti ljude u blizini koji bi mogli pružiti pomoć,” objašnjava Lamblin. “Najbolje bi bilo da otvori vrata i ostane tamo, jer ako su vrata zaključana, radnici hitne pomoći će izgubiti vrijeme u pokušaju da uđu.”

U slučaju srčanog zastoja kao posljedice infarkta, žrtva u potpunosti gubi svijest, objašnjava dalje francuski liječnik. “Ako ima svjedoka, treba nazvati broj hitne pomoći, ostati pored žrtve i pripremiti se da krenu s masažom srca ako on ili ona kolabira i izgubi svijest.”

Koronarna arterijska bolest

Srčani udar, poznat i kao infarkt miokarda ili akutni koronarni sindrom, je medicinski izraz koji opisuje ozbiljno stanje u kojem se smanjuje dotok krvi u srčani mišić (miokard), obično zbog začepljenja koronarnih arterija koje opskrbljuju srce krvlju. To može rezultirati oštećenjem dijela srčanog mišića ili smrću.

Najčešći uzrok srčanog udara jest koronarna arterijska bolest (KAB), koja se javlja kada se koronarne arterije suze ili blokiraju zbog nakupljanja masnih naslaga (plakova) na njihovim zidovima. Kada se plak ili tromb formira i potpuno blokira protok krvi kroz arteriju, srčani mišić ne dobiva dovoljno kisika i hranjivih tvari. To može dovesti do oštećenja ili smrti dijela srčanog mišića.

Simptomi srčanog udara mogu uključivati jaku bol u prsima koja se može proširiti na ruke, ramena, vrat ili čeljust. Ostali simptomi mogu obuhvaćati kratkoću daha, mučninu, povraćanje, znojenje i vrtoglavicu. Važno je napomenuti da simptomi mogu varirati ovisno o spolu, dobi i drugim čimbenicima.

Prevencija srčanog udara uključuje održavanje zdravog načina života, uključujući zdravu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja, kontrolu krvnog tlaka i kolesterola te liječenje drugih medicinskih stanja koja mogu povećati rizik od srčanih problema.

Napomena:

Ako sumnjate da imate srčani udar, važno je odmah potražiti medicinsku pomoć. Liječnici mogu koristiti različite metode, uključujući elektrokardiogram (EKG), krvne pretrage i koronarografiju, kako bi potvrdili dijagnozu srčanog udara i odredili najprikladniji tretman.

Hitno liječenje srčanog udara često uključuje otapanje krvnog ugruška u koronarnoj arteriji putem lijekova ili intervencionalne procedure poput perkutane koronarne intervencije (PCI) ili koronarne bajpas operacije (CABG) kako bi se obnovio normalan protok krvi u srčani mišić.