Profesor upozorio na ozbiljan problem koji muči sve više mladih Hrvata: ‘To je nova epidemija’

Profesor Darko Marčinko objasnio je što danas muči mlade i to na temelju istraživanja koje je usporedilo brige prije 100, 50 godina i danas. Istaknuo je kako svjedočimo porastu usamljenosti, a progovorio je i o utjecaju celebrityja na mlade.

“Usamljenost je jedna nova psihička epidemija koja vlada u svijetu. Osim tih drugačijih uzroka i porasta deficita selfa, deficita ličnosti kod ljudi u zapadnoj civilizaciji. Neko može na društvenoj mreži imati tisuće prijatelja, međutim, usamljenost je zapravo subjektivni doživljaj, osjećaj neshvaćenosti. Usamljenost je nešto što je zapravo jedna mentalna, odnosno psihička kategorija”, rekao je u HRT-ovoj emisiji ‘U fokusu’, i nastavio.

Smanjuje rizik od moždanog i srčanog udara: Šalica i pol ovog voća može napraviti čudo za zdravlje

Porasti vezane uz perfekcionizam

“Danas imamo drugačiju situaciju, drugačiju simptomatologiju kod mladih. Nažalost, bilježimo poraste vezane uz perfekcionizam kao što je poremećaj hranjenja, porast anksioznosti koji je zabilježen nakon korone. I ono što je vrlo bitno za napomenuti, danas je grupa sve manje adaptivno rješenje za mlade ljude. Danas je adaptivno rješenje visok individualizam i kompetitivnost. I taj visoki individualizam, koji je s jedne strane pozitivan, međutim, ako nema mjere, taj visoki individualizam opet ide u krajnosti. I tu sada sociološka istraživanja ukazuju da su današnji mladi sve bliži tzv. celebrity ličnostima”, poručio je profesor Marčinko.

Opasna zaraza poharala Srbiju, prvi slučajevi zabilježeni u Hrvatskoj: Djeca posebno ugrožena

Sveprisutan izazov

Problem usamljenosti je sveprisutan izazov koji mnogi ljudi diljem svijeta doživljavaju. Usamljenost se može manifestirati na različite načine i može značajno utjecati na emocionalno i fizičko blagostanje pojedinca. Ovaj fenomen nije ograničen samo na starije osobe; sve dobne skupine su podložne usamljenosti.

Usamljenost često rezultira osjećajem izolacije i nedostatkom povezanosti s drugim ljudima. To može imati negativne učinke na mentalno zdravlje, uključujući povećani stres, anksioznost i depresiju. Fizičko zdravlje također može patiti, s povećanim rizikom od različitih zdravstvenih problema, uključujući srčane bolesti i smanjeni imunološki sustav.

Razlozi usamljenosti mogu biti raznovrsni, uključujući promjene u životnom stilu, gubitak bliskih odnosa, selidbe ili promjene u radnom okruženju. Tehnološki napredak također može doprinijeti ovoj pojavi, jer se ljudi sve više okreću virtualnim društvenim interakcijama umjesto stvarnim.

Važno je potražiti pomoć

Prevencija i borba protiv usamljenosti mogu uključivati aktivnosti poput sudjelovanja u zajednici, volontiranja, pridruživanja klubovima i organizacijama s interesima sličnim vašima te održavanja i jačanja postojećih socijalnih veza. Važno je razgovarati o usamljenosti s bliskim osobama i tražiti podršku kad je to potrebno.

Ako usamljenost postane prevelik teret za vaš emocionalni ili fizički well-being, važno je potražiti stručnu pomoć i podršku od terapeuta, psihologa ili savjetnika koji vam mogu pomoći prevladati ovaj izazov i vratiti se sretnijem i ispunjenijem životu.