fbpx
Foto: Pixabay

PRODULJUJE LI UISTINU ISPIJANJE VINA ŽIVOT? Kod nas nešto ozbiljno ne štima! Pijemo ga, a petina smrti povezuje se s krvožilnim bolestima

Autor: Sonja Kirchhoffer / 7dnevno

Vikendi, blagdani, godišnji odmori odlična su izlika za otvaranje boce ili čak više boca vina kako bismo se opustili i odmaknuli od svakodnevice. Može se postaviti pitanje zašto je tako, zašto baš vino? Osim što ima bogat i raznolik okus i opuštajuće djelovanje na um i tijelo, već nekoliko desetljeća smatra se zdravim pićem, naravno, ako se konzumira u umjerenim količinama. Međutim, postoji i druga strana priče, prema kojoj njegova redovita konzumacija povećava rizik za zdravlje.

Koje mjesto zauzima Hrvatska u popisu zemalja po potrošnji vina?

Iako je prema statistikama Vinskog instituta (Wine Institute) potrošnja vina u Hrvatskoj od 2015. godine u opadanju, prema dostupnim podacima za 2020. zauzimamo 18. mjesto u svijetu prema količini ispijenog vina po glavi stanovnika. To znači da se u nas vino i dalje pije u povećim količinama. Poznati sommelier Siniša Lasan visoku potrošnju vina objašnjava svjesnošću naših ljudi o prirodnosti samog proizvoda, sortnosti, posebnosti svakog vina prema podneblju, kao i možda samim sljubljivanjem hrane s vinom.


Jedan od razloga visoke potrošnje, prema njemu, krije se i u ugostiteljskom segmentu koji je sve više educiran pa stoga samom gostu može lakše preporučiti što bi mu odgovaralo. Ipak, unatoč i dalje visokoj potrošnji vina, gotovo petina smrti u Hrvatskoj povezuje se s kardiovaskularnim bolestima. Ovaj podatak dovodi u pitanje teze da je konzumacija vina dobra za zdravlje pa se postavlja pitanje produljuje li ona uistinu životni vijek. Podaci vezani uz stanje u Hrvatskoj pokazuju da ovdje nešto ozbiljno ne štima.

Čaša na dan

Već se nekoliko desetljeća raspravlja o temi koliko je vino dobro za naše zdravlje. Prve rasprave o dobrobiti vina pojavile su se u 70-im godinama prošlog stoljeća, kad su međunarodne studije uspostavile vezu između umjerene konzumacije vina i smanjenog broja kardiovaskularnih bolesti. Studije provedene u 90-im godinama 20. stoljeća proglasile su umjerenu konzumaciju vina izvorom zdravlja, a onda i dugovječnosti, što su vinopije, naravno, objeručke prihvatile. Sve je krenulo od tzv. francuskog paradoksa, koji počiva na fenomenu da Francuzi, unatoč konzumaciji zasićenih masnih kiselina, pri čemu se ponajprije misli na sireve i druge mliječne proizvode, imaju mali postotak oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Istovremeno, kao nacija konzumiraju podosta vina, zbog čega se stvorilo mišljenje da je vino ona komponenta koja poništava negativan utjecaj masnoća. Ukratko rečeno, ono se počelo smatrati odgovornim za njihovo bolje zdravlje. Tako je skovana francuska izreka koja kaže: “Čaša vina na dan tjera doktora iz kuće van”. Sve je to dalo vinopijama zeleno svjetlo za nastavak prakse ispijanja vina jer se neprestano prenaglašavalo da konzumacija vina smanjuje rizik od bolesti srca. Upravo su te studije iz 90-ih godina dovele do velikog porasta potrošnje vina u Sjedinjenim Državama, i to za nešto malo manje od 45 posto.

Iz toga se stvorila svojevrsna urbana legenda, koja je tek danas ozbiljno poljuljana. Adrian Baranchuk, profesor kardiologije na kanadskom Medicinskom fakultetu Sveučilišta Queens u Kingstonu u Ontariju, upozorio je na problem samih istraživanja koja se bave vinom i njegovim djelovanjem na organizam. Prema njegovu mišljenju, studije su svojim fokusom najčešće bile ograničene samo na pojedine sastojke vina poput polifenola, a vino, osobito ono crno, sadržava više od 500 različitih kemijskih supstancija. Polifenoli su antioksidansi koji nas štite od negativnih utjecaja slobodnih radikala u organizmu. Povećana količina slobodnih radikala dovodi do propadanja staničnih struktura i uzrokuje prijevremeno starenje te povećava rizik od raznih bolesti. Baranchuk naglašava da se ranije studije nisu bavile životnim navikama osoba koje konzumiraju vino, što je temeljna pogreška u procjeni dobivenih rezultata.

Super mikronutrijenti

Polifenole je najjednostavnije opisati kao super mikronutrijente koji nisu prisutni samo u grožđu nego i u ostalom voću, povrću, začinima i drugim namirnicama. Oni štite ljudski organizam, napose srce i krvne žile, i jačaju imunitet. Naravno, imaju i niz drugih pozitivnih svojstava pa između ostalog štite organizam od razvoja kancerogenih tvorevina. Polfenoli su prisutni u bijelom i crnom grožđu, ali su prisutniji u crnom, i to najvećim dijelom u pokožici tamnih sorta grožđa, no nalaze se i u peteljkama, kao i u košticama.

Iako postoji velik broj polifenola, dosadašnja istraživanja velikim su dijelom bila usmjerena na jednu od najznačajnijih skupinu flavonoida, među kojima je najvažniji resveratrol. Međunarodni istraživački tim objedinio je rezultate većeg broja studija zahvaljujući kojima je otkriveno da su osobe koje su konzumirale 800 miligrama flavonoida dnevno imale čak 24 posto niži rizik od smrti u usporedbi s onima koji ih nisu uzimali. Bill Klein, pomoćnik ravnatelja Programa za istraživanje ponašanja Nacionalnog instituta za rak (NCI), navodi da je kristalno jasno da je ta količina flavonoida prilično velika i da bi se ona dosegla, osoba koja konzumira vino trebala bi popiti velike količine. Dapače, ta je količina izračunata i pretočena u čak 133 čaše tog pića, što, vjerujemo, ne mogu u sebe uliti ni najveći vinopije. No kada biste i počeli piti veće količine vina, to bi samo imalo niz negativnih učinaka na vaše zdravlje. Prevelikim unosom vina, kao i drugih alkoholnih pića, unosimo u sebe toksične spojeve koje organizam nastoji eliminirati. U tom procesu sudjeluju enzimi odgovorni za razgradnju etanola i metanola. Ovi enzimi nažalost nisu svemogući i mogu razgraditi samo malu i umjerenu količinu alkohola. Zbog prevelike konzumacije alkoholnih pića, pa tako i vina, organizmu nanosimo priličnu štetu koja za posljedicu ima srčane aritmije, rizike od obolijevanja od raznih vrsta raka, probleme s metabolizmom i druga bolesna stanja.

Francuski paradoks

Vodeći znanstvenici smatraju da vino i polifenoli objašnjavaju francuski paradoks, ali samo djelomično jer današnja perspektiva ima cjelovitiji pristup pa se u obzir uzimaju i navike ljudi koji konzumiraju vino, poput zdrave prehrane i vježbanja. Analiza francuskih prehrambenih navika pokazala je da oni jedu više puta po manje, kao i da konzumiraju veće količine maslinova ulja i začinskih trava. Uz to su fizički aktivniji, što su sve čimbenici koji utječu na smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti. Prema medicinskim istraživanjima, odličan izbor za sve one koji žele živjeti zdravije mediteranska je prehrana koja se bazira na zdravo pripremljenim namirnicama. U njoj dominira maslinovo ulje, povrće, kao i riba, a uključuje i umjerenu konzumaciju vina. Pitate se vjerojatno koja je to umjerena količina, no ona se razlikuje od zemlje do zemlje. Prema trenutačnim smjernicama u nas, žene mogu popiti jednu čašu vina od 150 ml, a muškarci dvije takve čaše. Sommelier Siniša Lasan kaže da žene puno bolje prepoznaju okuse i više vole istraživati različite stilove vina, dok je muška populacija manje sklona istraživanju okusa. Prema njegovu bogatom iskustvu, u nas se pije sezonski pa se bijela, pjenušava, rose vina piju uglavnom tijekom proljeća i ljeta, dok se crna vina više konzumiraju tijekom jeseni i zime. O sklonosti Hrvata različitim sortama vina navodi: “Bogatstvo autohtonih sorti usmjerava Hrvate da piju iste jer zapravo svaka regija ima svoje posebnosti, što klimatske, što sortne. Internacionalne sorte isto se tako vrlo dobro prodaju, pogotovo chardonnay i sauvignon blanc“.




Ma je li to moguće?

Savjeti svjetskih stručnjaka kažu: ako nemate naviku popiti čašu vina dnevno, nema razloga da usvajate novu naviku, a liječnici preporučuju da radije promjene unesete u samu prehranu i stil življenja. No što je s onima koji piju vino? Tu je savjet: nemojte prestati jer svaki potez u životu je na neki način rizik, pa tako i sam odlazak na posao. Napravljene procjene rizika pokazuju da svaki odlazak na posao koji je udaljen od doma barem pola sata povećava mogućnost da na njega nikada ne stignete. Istina, riječ je o promilima, ali to vas zasigurno neće spriječiti da na posao idete, zar ne? Tako je i ovdje. Prihvatit ćete taj rizik, no ako pijete preko mjere, smanjite tu količinu, ma kako vam to teško bilo.

Što savjetovati nama kao naciji s obzirom na poražavajuće zdravstvene statistike? Poput Francuza, trebali bismo usvojiti djelić navika vezanih uz zdraviju prehranu i tjelovježbu, a onda tomu kao bonus prilagoditi konzumaciju vina. Završit ćemo preporukom našeg sommeliera Lasana: “Bilo bi sjajno da vino postane dio našeg stola, objeda, večere. Samim time podržavamo vinske proizvode te potičemo podizanje njihove kvalitete”. Mi samo preporučujemo umjerenost u njegovoj konzumaciji.




Autor:Sonja Kirchhoffer / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.