fbpx
Ilustracija/Pixabay

PLAČ NIJE SRAMOTAN, ON KORISTI NAŠEM ZDRAVLJU: To je najbolji način na koji se možemo nositi s osjećajem tuge

Autor: Sanja Plješa / 7dnevno

Istraživanje ljudi u 35 zemalja pokazalo je da razlika između učestalosti plača muškaraca i žena može biti izraženija u zemljama koje dopuštaju veću slobodu izražavanja kao što su Čile, Švedska i SAD, a s druge strane, u Gani, Nigeriji i Nepalu riječ je o nešto većoj stopi suza kod žena nego kod muškaraca

Neku osobu može dirnuti božićna reklama ili neki sladunjav film dok druga osoba plače samo zbog smrti nekog jako bliskog i voljenog. Kad nam je teško, često znamo čuti savjet, uglavnom od starijih osoba, “dobro se isplači”. Plakanje ima fiziološku, ali i psihičku, odnosno emotivnu vrijednost. No ono se razlikuje među kulturama i spolovima.

Plač je biološki mehanizam kojim se tijelo oslobađa od silnih emocija, bilo da je riječ o histeričnom smijehu ili intenzivnoj tuzi. To je također signal drugima da bismo mogli biti u opasnosti ili nevolji koji ih, nadamo se, potiče da ponude pomoć ili ljubav kada nam je najpotrebnija.

Zahvaljujući novom istraživanju stranih psihologa, počinjemo dobivati odgovore na pitanja na koja dosad nismo dobivali nikakve ili gotovo nikakve odgovore. To će nam pomoći da bolje razumijemo što znače ljudske suze analizirajući ih iz socijalne, psihološke i fiziološke perspektive.

“Mislim da bi nam proučavanje plakanja, više nego bilo kojeg drugog emocionalnog izražavanja, moglo pomoći da dobijemo bolji uvid u ljudsku prirodu”, rekao je dr. sc. Ad Vingerhoets, profesor psihologije na Sveučilištu Tilburg u Nizozemskoj. On je jedan od vodećih psihologa tzv. istraživača suza.

Vingerhoets sa suradnicima prati epizode plača ljudi kako bi saznali zašto plačemo. Oni mjere kemijski sastav suza i ispituju reakcije koje plač neke osobe izaziva kod drugih ljudi. Također, nastoje proučiti kako nam plač pomaže da se povežemo s drugima, ujedno proučavajući one koji to ne mogu.

Nekoliko je bitnih faktora u sklonosti pojedinca plakanju. Jedan od njih su spolne razlike. Desetljećima se istražuje koliko plaču žene, a koliko muškarci, a sve su svjetske studije zaključile isto – žene plaču više od muškaraca.

U 80-ima je biokemičar, dr. sc. William H. Frey, otkrio da žene plaču u prosjeku 5,3 puta mjesečno, dok muškarci plaču u prosjeku 1,3 puta mjesečno. Pritom je plač definirao u gradaciji, od vlažnih očiju do potpunog jecanja. Najnovija istraživanja također sugeriraju iste prosjeke, a to je otkrio i rad dr. Lauren Bylsma sa Sveučilišta u Pittsburghu, objavljen u Journal of Research in Personality, 2011. godine.




Promatrajući s fiziološkog aspekta, vidljivo je kako postoji razlog zašto žene plaču više od muškaraca. Naime, testosteron može spriječiti plakanje, dok ga hormon prolaktin – kojeg više imaju žene – može potaknuti. Ali želja za plakanjem ne odnosi se samo prema spolu. Istraživanje ljudi u 35 zemalja pokazalo je da razlika između učestalosti plača muškaraca i žena može biti izraženija u zemljama koje dopuštaju veću slobodu izražavanja kao što su Čile, Švedska i Sjedinjene Američke Države. S druge strane, u Gani, Nigeriji i Nepalu riječ je o tek nešto većoj stopi suza kod žena nego kod muškaraca.

Suze radosnice

Autorica studije, dr. sc. Dianne Van Hemert, viša istraživačica u nizozemskoj organizaciji za primijenjena znanstvena istraživanja, istaknula je da ljudi u bogatijim zemljama mogu više plakati jer žive u kulturi koja to dopušta, dok ljudi u siromašnijim zemljama – koji bi vjerojatno mogli i više plakati – to ne čine zbog kulturnih normi koje im zabranjuju emocionalno izražavanje.

Plače se od sreće jer ljudi s vremena na vrijeme doživljavaju neke sretne trenutke koji potiču suze radosnice. Što uzrokuje plač od sreće? Često se povezuje s ljubavlju i osobnom vezom, primjerice na vjenčanju ili pri rođenju djeteta.

Druga vrsta plača je kada nakon dugog stresa ili nesretnih događaja konačno dolazimo do očekivanog zadovoljstva i sreće. Kada problem nestane, emocionalni napor iz tog razdoblja izbija na površinu čim problem nestane pa dolazi do plakanja.




Svi smo imali ili još imamo težak osjećaj briga i napetosti koji se stvara u nama samima, bilo zbog pritisaka na poslu, osobnih odnosa ili velikih životnih promjena. Dobra vijest je da nam plač od stresa oslobađa te nakupine i može nam pomoći da jasnije razmišljamo.

Zašto ljudi plaču kad su umorni? Osjetljiviji smo nakon dugog, napornog dana i tada jake emocije izazivaju suze.

Ljutit plač može se dogoditi u najnezgodnijim trenucima – tijekom svađa, kada želite izgledati snažno ili kada pokušavate ostati mirni pod pritiskom. Što plakanje čini kad ste ljutiti? Ljutnja je povezana sa strahom, a kada smo u opasnosti, plač nam privlači druge u pomoć ili uvjerava agresora da mu nismo prijetnja.

Plačemo i kad nas nešto boli. Na isti način na koji bebe plaču pokazujući da nešto nije u redu, plač signalizira svima oko nas da nam je potrebna pomoć.

Iako mnogi od nas smatraju da su nevoljne suze tijekom svađe pomalo neugodne, ne bismo smjeli tako misliti. Ako je voljena osoba rekla ili učinila nešto zbog čega se osjećamo izdano, plakanje je trenutni način da im pokažemo da moraju ozbiljno shvatiti našu nevolju. Zašto plačemo kad smo tužni ako ne da bismo dobili malu pomoć i suosjećanje?

Razočaranje često dolazi iz istog izvora osjećaja ljutnje – snažne emocije kada naša očekivanja nisu ispunjena. Ovo je gorko neugodna emocija pa nije ni čudno što je često izražavamo kroz suze.

Plakanje je jedan od najboljih načina na koje se možemo nositi s osjećajem tuge ili gubitka. Iako uzroci ovih emocija možda neće nestati, njihovo izražavanje može učiniti da se s vremenom osjećamo bolje. Svjedočenje suzama također izaziva empatiju u drugima.

Ljudska priroda

To znači da će vam ljudi koji vide da plačete pružiti prijeko potrebnu naklonost i podršku.

Empatično plakanje je dijeljenje osjećaja druge osobe. Iako je situacija loša, osjećaj tuge u ime nekog drugog prekrasan je dio ljudske prirode. To je također vrsta empatije koja nas tjera na suze kada gledamo neke tužne filmove.

Prema istraživanjima, zaključuje se kako plakanje također može značiti i odliku privrženosti. U svojoj knjizi “Seeing Through Tears: Crying and Attachment” psihoterapeutkinja Judith Kay Nelson sažima prošla istraživanja i zaključuje da je vezanim ljudima ugodnije izražavati emocije i plakati na načine koji se smatraju normalnima i zdravima, dok oni koji su u nekim nesigurnim vezama mogu neprimjereno plakati, što znači da im se suze lako aktiviraju i teško ih je smiriti.

U novije vrijeme, istraživači sa Sveučilišta Tilburg otkrili su da su ljudi s “odbacujućim” stilovima privrženosti – ili oni koji su skloni izbjegavanju bliskih odnosa s drugima – rjeđe plakali i više su se trudili suzbiti svoje suze od ljudi s drugim stilovima privrženosti. Studija je također otkrila da su ljudi sa “zaokupljenim” stilovima – ili oni koji bi mogli biti privrženi i pretjerano ovisni o drugima – plakali češće od sigurno vezanih ljudi. Bez obzira na te stilove vezanosti, žene su ponovno plakale više od muškaraca.

Bebama je plakanje tzv. komunikacijski alat jer im to omogućuje da pokažu svoju potrebu za podrškom roditelja. Nekoliko studija je pokazalo da nam taj alat može dobro poslužiti i u odrasloj dobi.

Jedna studija pokazala je sudionicima slike lica sa suzama i lica sa suzama koje su digitalno uklonjene, kao i kontrolne slike bez suza.

Tuga i bol

Sudionici su ocijenili lica sa suzama kao tužnija. Međutim, ona druga su ocijenili kao manje tužna, a procijenili su da su lica izražavala niz emocija poput zabrinutosti.

“Suze daju nijansu percepciji lica”, rekao je glavni autor studije, dr. Robert R. Provine, profesor psihologije i neuroznanosti na Sveučilištu Maryland, okrug Baltimore. Suze postaju svojevrsno društveno mazivo, a znanstvenici sa Sveučilišta Tilburg istaknuli su da su ispitanici rekli kako su spremniji pružiti podršku osobama s vidljivim suzama nego onima bez suza.

Suze mogu imati i terapeutsku ulogu, iako istraživači kažu da je navodno katarzična uloga “dobrog plača” precijenjena. Prije trideset godina biokemičar Frey je otkrio da emocionalne suze sadrže više proteina nego neemocionalne koje dolaze od, primjerice, rezanja luka. Implikacija je bila da, kada plačete iz emocionalnih razloga, vi ste uključeni u proces ozdravljenja.

Prema jednoj studiji, zaključeno je kako će plakanje olakšati ljudima da se osjećaju bolje kada imaju emocionalnu podršku prijatelja. Bitno je razlikovati plače li se zbog pozitivnog događaja ili ako je plač doveo do nekog rješenja problema ili je došlo do novog razumijevanja situacije koja ih je navela na plač.
Oni koji su plakali osjećali su se lošije ako im je neugodno plakati ili ako su bili s ljudima koji ih ne podržavaju te ako su plakali kada su vidjeli da netko pati.

Općenito, vjerojatnije je da će se sudionici osjećati bolje ako su plakali sami ili u blizini bliske osobe. Osjećali su se lošije ili nisu doživjeli promjenu raspoloženja ako su bili s dvoje ili više ljudi.

Seksualna smetnja

Druga linija istraživanja plakanja sugerira da ženske suze mogu biti seksualna smetnja za muškarce. U nizu eksperimenata istraživača s instituta za znanost Weizmann u Izraelu, otkriveno je da su muškarci osjetili emocionalne suze žena koje su gledale tužne filmove. U različitim drugim trenucima, muškarci su također mirisali “suze” odnosno fiziološku otopinu koja je stavljena na obraze žena. Koristeći funkcionalnu magnetsku rezonanciju i druge mjere, znanstvenici su usporedili seksualno uzbuđenje muškaraca dok su gledali slike privlačnih žena i erotske filmove nakon što su osjetili prave suze te nakon što su mirisali fiziološku otopinu. Istraživači su otkrili da su muškarci bili manje uzbuđeni kada su mirisali prave suze u usporedbi s fiziološkom otopinom. Rezultati ovog istraživanja nalaze se u južnokorejskoj studiji koja je mjerila razinu testosterona kod muškaraca koji su sudjelovali u eksperimentu kada su žene plakale pravim suzama ili im je nakapana fiziološka otopina. No postoje ljudi koji uopće ne mogu plakati. “Oftalmolozi su obično tretirali ‘suho oko’ kao medicinski problem, potpuno propuštajući činjenicu da je emocionalna komunikacija narušena kada vam nedostaju suze”, rekao je Provine.

Na kraju može se zaključiti kako je plakanje normalno, zdravo pa čak i razumno, promatrajući s biološke strane. Bilo da plačete od sreće, frustracije ili tuge, uzmite paket papirnatih maramica i nemojte se sramiti pustiti suze.

Autor:Sanja Plješa / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.