fbpx
Ilustracija, foto:pixabay

PANIČNI POREMEĆAJ, STRAH I DEPRESIJA: Što strah od potresa i korone radi našem mozgu?

Autor: Dnevno

Na početku 20. Tjedna mozga, za Universitas portal piše prof. dr. sc. Goran Šimić, neuroznanstvenik s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga

U vrijeme prije potresa i pandemije najmanje jedna od 10 osoba u godinu dana doživjela bi napadaj panike, a sad je taj postotak zasigurno i veći. Većina se ljudi od sporadičnog napadaja panike oporavi i bez stručne pomoći ili liječenja, no kod nekih se s vremenom razvije panični poremećaj

Nedavni potresi i pandemija Covida-19 doveli su u velikog broja ljudi do hiperreaktivnosti amigdala, odnosno niskog praga za njihovu aktivaciju. Zbog hipereaktivnih amigdala, odnosno hipoaktivne prefrontalne moždane kore (kojom svjesno pokušavamo kontrolirati strah), mogu nastati različita anksiozna stanja.


Većina se ljudi od sporadičnog napadaja panike oporavi i bez stručne pomoći ili liječenja, no kod nekih se s vremenom razvije i panični poremećaj jer ne mogu više jasno razlučiti prijeteće podražaje od neutralnih, pa se javlja neprimjeren strah od određenih objekata, osoba ili situacija.

Iako vrlo neugodni, napadaji panike nisu izravno opasni po zdravlje, a mogu se očitovati kroz bilo koji oblik anksioznog poremećaja (generalizirani anksiozni poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj, socijalne fobije) ili se javiti izolirano. U napadaju panike kojega vrhunac nastupa uobičajeno nakon desetak minuta, a gotovo nikad ne traje dulje od tridesetak, pored osjećaja velikog straha (od gubitka kontrole, otuđenja od okoline i drugih ljudi, smrti) amigdala snažno aktiviraju autonomni živčani sustav, napose njegov simpatički dio, pa bolesnik osjeća ubrzan rad srca, pritisak ili bol u prsištu, hiperventilira, može imati osjećaj obamrlosti, nedostatka zraka ili gušenja, mučninu, valove vrućine ili hladnoće i slično.

Budući da pozornost usmjerava na te tjelesne simptome i za njih traži pomoć i liječenje, katkad nije jednostavno odmah postaviti točnu dijagnozu.

Mnoge takve osobe također postaju zabrinute zbog mogućeg budućeg napadaja panike, pa često postanu i depresivne. Ako ste se prepoznali u ovom opisu i mislite da to stanje prelazi mogućnosti vaše prilagodbe, odnosno prepoznavanja i nadziranja vlastitih iskrivljenih misli i uvjerenja, javite se svome liječniku.

I dok su negativne emocije poput straha, anksioznosti i depresivnosti poglavito povezane s povećanom vjerojatnošću preživljavanja u okolnostima prirodnih ugroza poput potresa i zaraznih bolesti poput Covida-19, pozitivne su emocije poput nade, ljubavi i povjerenja povezane s povećanim reproduktivnim uspjehom i brigom za potomstvo, kao i boljom suradnjom i gospodarskim uspjehom.

Brojni su pokusi potvrdili da namjerno izazvane pozitivne emocije nakon npr. provocirane anksioznosti poništavaju negativne (the undoing hypothesis), pa nije čudno da su ljudi koji imaju uspješne i skladne odnose zdraviji, otporniji na stres, brže se oporavljaju i dulje žive. Ljudi su najdruštvenija bića od svih društvenih životinja, pa im epidemiološke mjere poput zabrane okupljanja teško padaju zbog umanjivanja mogućnosti ostvarivanja prijateljstva, ljubavi, radosti i suradnje zbog čega ne mogu napuniti „baterije“ pozitivnim emocijama, piše dr.Šimić.




Gledati manje vijesti

Budući da ne možemo pobjeći od situacije u kojoj se nalazimo (pandemija COVID-19 je globalna, a ni za potrese ne možemo nikad biti sigurni kad će se i gdje dogoditi), jedan od najučinkovitijih načina za bolju regulaciju emocija je preusmjeravanje pozornosti: tako se smanjuje usredotočenost na negativne misli i strepnja za budućnost.

Treba gledati manje vijesti, ugasiti obavijesti o potresima na mobitelu, opuštati mišiće npr. toplim kupkama, prakticirati vježbe disanja i istezanja, piti zeleni čaj ili čaj od kamilice koji imaju umirujuće djelovanje, baviti se hobijima (npr. vrtlariti) i kućnim ljubimcima (npr. šetati psa).




Umjesto pasivnosti i stalnog gledanja u zaslone i pametne telefone otiđimo u prirodu sami ili s prijateljem, slušajmo glazbu, pročitajmo knjigu. Izvrsni načini za bolju emocionalnu regulaciju su također promjena kognitivne procjene vlastite situacije (sagledavanje „šire slike“), distanciranje (npr. promatranje situacije iz perspektive treće osobe) i podešavanje emocionalnih odgovora, npr. kroz zdrav humor.

Ako nisu pretjerani, tjelovježba i povećana količina sna (napose REM sna, stadija u kojem se javljaju brzi pokreti očiju), također su dobri načini koji će povećati našu otpornost u ovo stresno vrijeme budući da smanjuju reaktivnost amigdala. Dodajmo i D vitamin u kapima ako prekomjerno boravimo u zatvorenim prostorima. I možda najvažnije od svega, vjerujmo da ćemo naći načina kako isplivati iz poteškoća te da dolaze bolja vremena.

O svemu navedenome i puno više možete pročitati u knjizi „Uvod u neuroznanost emocija i osjećaja“ (izdavač Naklada Ljevak, rujan 2020).

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.