Foto: Profimedia

OZBILJNE BROJKE! U Hrvatskoj trenutno ima oko 250 tisuća ovisnika o alkoholu, stanje je alarmantno!

Autor:

Prema podacima Europske zdravstvene ankete u Hrvatskoj svakodnevno puši 25% stanovnika. Isto tako, prema procjenama, među sveukupnim pučanstvom ima 6% ovisnika o alkoholu. Izraženo apsolutnim brojkama, u našoj domovini trenutno živi oko 250 tisuća ovisnika o alkoholu.

“Premda su moje uže područje interesa ovisnosti o opijatima koje imaju specifičnu javnozdravstvenu problematiku, ipak bih rekao da su u Hrvatskoj najveći problem alkohol, duhan i kocka i tu trebamo uložiti dodatne napore, prvenstveno na preventivnom planu. Čini mi se da je naš zdravstveni sustav nedovoljno preventivno orijentiran, svi govorimo o posebno skupim lijekovima, dok se premalo ulaže u preventivne programe koji trebaju biti u primjeni od najranije životne dobi. Ako uzmemo u obzir činjenicu da se u Hrvatskoj oko 18% svih smrti kod osoba od 30 ili više godina pripisuje pušenju, onda je taj podatak sam po sebi dovoljno upozoravajući i zvoni na uzbunu. Svjetski priznati psihijatar Vladimir Hudolin utemeljio je model Zagrebačke alkohološke škole i osnovao prvi Klub liječenih alkoholičara kao najuspješniju terapijsku intervenciju u borbi protiv alkoholizma. Posljednjih godina imamo i rastući problem ovisnosti o kockanju”, rekao nam je dr.sc. Ivan Ćelić, spec. psihijatrije i adiktolog iz Klinike za psihijatriju Vrapče.

Utjecaj marketinga na ovisnosti

Ukazao je tako dr. Ćelić, povodom mjeseca borbe protiv ovisnosti, na ozbiljne brojke kad je u pitanju ovisnost i to ona najpristupačnija i najjeftinija. Od ova tri najveća problema, dva su svakodnevno prisutna i “vrište” kroz televizijske reklame i ostale vrste promidžbi. Djeca ih od malih nogu redovito susreću i doživljavaju kao nešto pozitivno i simpatično, pogotovo one koje su izreklamirane na simpatičan i humorističan način, kao što je često slučaj s reklamama za pivo.

Česte su reklame i pozivi na kockanje koje se propagira putem kladionica. Izgleda kako to reklamiranje ovisničkih problema nadležnima nije sporno pa čak ni kad se pojave ovako velike brojke kao što je, ponavljamo, ova da u Hrvatskoj trenutno ima oko 250 tisuća ovisnika o alkoholu.

Pitali smo našeg sugovornika utječu li i kako na djecu reklame o pivu i kladionicama.

“Ovdje ste dotaknuli jedno vrlo važno pitanje. U ovome trenutku su glavni pokrovitelji brojnih sportskih događanja proizvođači piva i kladionice. Promidžba cigareta i žestokih alkoholnih pića (uključujući i vina) je zabranjena, no ne možemo se oteti dojmu kako bi bili uskraćeni za brojna sportska događanja ukoliko bi zabranili i preostali dio koji moćna industrija ovisnosti trenutno (su)financira.

Marketinški pothvat proizvodnje linija voćnih piva s manjim postotkom alkohola bio je prvenstveno usmjeren mladima kako bi ih što više počelo konzumirati pivo. Voćno pivo za njih služilo je kao ulazna vrata u svijet uživanja alkohola. Kao što je prije par godina jedna hrvatska pivovara svoju oglasnu kampanju usmjerila ka pridobivanju sklonosti ženske ciljne skupine, tako je evidentno da su sportski navijači vrlo važna ciljna skupina pa su izdašna financiranja sportskih klubova i događanja logičan slijed u promociji njihovih proizvoda.

Mladenaštvo je razvojno razdoblje koje uključuje izgradnju samostalnih stavova i načina ponašanja i stoga je najrizičnije za stjecanje ovisničkih obrazaca ponašanja. Ako govorimo o Republici Hrvatskoj, smatram da su potrebne zakonske izmjene Zakona o sportu kojim se, između ostaloga, uređuje financiranje sporta, čime bi se sportske klubove i udruge stavilo u manje ovisan položaj o financiranju iz ovog resora”, upozorava dr. Ćelić.

O pušenju na javnim površinama

“Osobno sam mišljenja kako je hrvatski Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda kvalitetan samo ga treba dosljedno provoditi. Ovdje bih istaknuo kako su kod nas restrikcije jednake za duhanske proizvode i elektroničke cigarete ili parilice što podupirem. Naime, nije dokazan terapijski učinak u odvikavanju od pušenja pomoću elektroničkih cigareta. Još uvijek u nekim ministarstvima, državnim ili gradskim institucijama možete osjetiti duhanski dim. Toga je svakim danom sve manje, no ukoliko se zakon krši u jednoj odgojno-obrazovnoj ili zdravstvenoj ustanovi to je previše. Zakonska regulativa u pojedinim zemljama članicama Europske unije vrlo je raznolika po tom pitanju. Među učinkovite mjere u borbi protiv pušenja spadaju povećanje cijena cigareta (što u Hrvatskoj kao zemlji koja graniči sa zemljama koje nisu članice Europske unije možda i nije učinkovita mjera) te ograničenje pušenja na što više prostora (uključujući i javne površine). Kao i u vremenu epidemije COVID-19 gdje je izuzetno bitna osobna odgovornost, mislim da isto vrijedi i za zabranu pušenja u prostorima gdje je to zakonski regulirano”, naglasio je dr. Ćelić.

Borba protiv ovisnosti

Dodaje kako županijski zavodi za javno zdravstvo kao okosnica preventivne medicine trebaju razvijati posebne edukativne programe koji će biti namijenjeni općoj i ciljanoj populaciji. Nacionalnom strategijom i akcijskim planovima tako se može smanjiti broj ovisnika u Hrvatskoj.

Ovdje je vrlo bitno naglasiti kako to nije samo pitanje zdravstvene administracije, nego je interdisciplinarni pristup najučinkovitiji model u suzbijanju ovisnosti. Bez aktivnog angažmana socijalne službe, odgojno-obrazovnog sustava, represivnog aparata i podizanja svijesti u općoj populaciji putem različitih javnozdravstvenih manifestacija, ishodi u borbi protiv ove moderne pošasti bit će nezadovoljavajući.

E, sad, da ne bi bilo da su samo alkohol, pušenje i kockanje prijetnja ovom društvu, ima tu i niz novih ovisnosti koje postaju sve dominantnije.

Moć interneta

Internet može biti moćan izvor informacija djeci i mladima, osobito za osjetljive teme poput seksualnosti ili interpersonalnih odnosa. Brojni istraživači suglasni su kako uporaba interneta može dovesti i do razvoja ovisničkoga tipa ponašanja. U klasifikacijskom priručniku Američkog psihijatrijskog udruženja DSM-5 prekomjerno igranje internetskih igara opisano je kao psihički poremećaj te je uključeno u kategoriju fenomena koji zahtijevaju daljnja klinička istraživanja.

“Prema istraživanju koje je 2019. godine provela Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba 99.5% djece ima pristup internetu kod kuće, u školi ili putem mobitela. Od toga gotovo 98% koristi YouTube, oko 93% koristi Instagram, a oko 89% njih dopisuje se i šalje fotografije putem WhatsAppa. Uzmemo li u obzir ove brojke, vjerujem kako ćemo se svi složiti da internet otvara brojne mogućnosti, ali i rizike. Ovdje bih posebno naveo elektroničko nasilje odnosno tzv. cyberbullying. Zbog pretrpljenog nasilja dijete može manifestirati probleme u školskom funkcioniranju, emocionalne i psihosocijalne teškoće”, upozorio je dr. Ćelić.

Nove ovisnosti

Nekada su ovisnosti bile smatrane posljedicom nedostatka snage volje, što je često vodilo stigmatizaciji osoba koje imaju ovisnički obrazac ponašanja. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji ovisnost se definira kao psihičko, a katkad i fizičko stanje koje nastaje zbog međuodnosa živog organizma i (višekratnog uzimanja) psihoaktivne tvari. Osoba unatoč svjesnosti o štetnim posljedicama nastavlja s povremenim ili redovitim uzimanjem određene supstance kako bi doživjela ugodu ili izbjegla patnju zbog apstinencijskih tegoba. Ovisnosti možemo podijeliti u klasične (supstancijalne) i nove ili ponašajne (nesupstancijalne). U klasične spadaju ovisnost o alkoholu, duhanu i ilegalnim drogama, dok u nove spadaju ovisnost o kockanju, ovisnost o internetu ili digitalnim tehnologijama.

Ovisnost o drogama ipak najopasnija

Konzumacija droga stvara osjećaj ugode zbog podraživanja mozgovnog sustava nagrađivanja. Za izazivanje osjećaja ugode posebno je važno lučenje dopamina u strijatalnom dijelu mozga – nukleus akumbensu. Neurotransmiter dopamin potiče želju za ponovnim uzimanjem droge. Poznato je, naime, kako droge iskrivljuju percepciju i emocije, oštećuju kognitivno-mnestičke funkcije. Upamćeni osjećaj ugode i naučeni mehanizam kako se to ostvaruje konzumenta “iznutra” potiče da ponovno posegne za drogom. Droge tako oštećuju određene moždane strukture, a ovisniku se poput svojevrsnog “imprinta” utiskuje spoznaja o ugodi. S druge strane, spoznaja o opasnostima i posljedicama takvog ponašanja biva zanemarena, pa se ovisnik nalazi u začaranom krugu iz kojeg ne može izaći.

Genetska bolest?

Ključni rizični čimbenici za prijelaz od rekreativne konzumacije do ovisnosti o drogama jesu stupanj izloženosti nekoj drogi i stupanj vulnerabilnosti pojedinca. Danas znanstvena zajednica na ovisničko ponašanje gleda kao na genetsku bolest. Opći koncept da se ovisnost pojavljuje unutar iste obitelji nije sporan. Još će starogrčki povjesničar Plutarh reći da „jedan pijanac rađa drugoga“. Međutim, iako može biti prisutno veliko genetsko opterećenje, okolišni čimbenik može biti zaštitnog karaktera (npr. odsutnost izloženosti drogama) pa će ovisnički fenotip ostati skriven i potomci neće postati ovisnici.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.