fbpx
Foto: Unsplash

OTKRIVENO ZAŠTO NAM UMNJACI RASTU TEK U ODRASLOJ DOBI: Primati odrasle kutnjake dobivaju dosta ranije, jedan faktor je izgleda presudan!

Autor: L.B.

Izbijanje kutnih zubiju, koje nazivamo i umnjacima te koji nam najčešće krenu rasti krajem tinejdžerskih godina, već neko vrijeme muči znanstvenike. No, sada su stručnjaci sa Sveučilišta Arizona u SAD-u došli do otkrića te smatraju kako su konačno shvatili čemu služe.

Naime, antropologinja Halszka Glowacka i njezin kolega paleoantropolog Gary Schwartz analizirali su primjere različitih lubanja kako bi usporedili njihov evolucijski razvoj. U 3D modele stavili su kosti i zube 21 vrste primata te tako otkrili da vrijeme izbijanja naših kutnjaka ima velike veze s osjetljivom ravnotežom biomehanike u našim lubanjama.

Kod ljudi odrasli oblici zuba koje koristimo za mljevenje hrane obično izlaze iz desni u tri faze – u dobi od oko šest, 12 i 18 godina, za razliku od ostalih primata koji odrasle kutnjake dobivaju ranije. Tako čimpanzama kutnjaci izbijaju u trećoj, šestoj i 12. godini. Žuti pavijan ima odrasle kutnjake već u dobi od sedam godina, dok rezus makaki u dobi od šest, piše Science Alert.

Radi se o pitanju sigurnosti?

Međutim, važan faktor koji ograničava vrijeme pojavljivanja zubi zapravo je prostor.

Naime, ako čeljust nije dovoljno velika za puni set zuba, nema ih smisla u nju uguravati. Ljudi nemaju baš toliko prostora u ustima kao neki drugi primati, no to još uvijek ne objašnjava zašto se umnjaci pojavljuju toliko kasno u našim životima ili pak, zbog čega nam njihovo izbijanje često stvara probleme.

Znanstvenici smatraju da se zapravo radi o pitanju sigurnosti.

“Ispostavilo se da naše čeljusti rastu vrlo sporo, vjerojatno zbog naše sveukupne evolucije i, u kombinaciji s našim manjim licima, to rezultira kašnjenjem kada je u pitanju mehanički siguran prostor”, rekao je Schwartz.

Stražnji kutnjaci kod primata nalaze se točno ispred dva temporomandibularna zgloba koji, za razliku od ostalih zglobova u našem tijelu, moraju funkcionirati u savršenoj sinkronizaciji. Također moraju vršiti velik stupanj sile na jednu ili više točaka u čeljusti kako bi primati mogli gristi ili žvakati.




Vrste s dužim čeljustima ranije razviju odgovarajuću strukturu

Ako u tom procesu neki zub bude na krivome mjestu, nastala sila može imati loš utjecaj na čeljust koja jednostavno nije dovoljna velika da se nosi s tim pritiskom. Zato vjerojatno vrste s dužim čeljustima ranije razviju odgovarajuću strukturu za rast cijelog seta zubi.

Međutim, ljudi nemaju tu sreću te moraju čekati da im se lubanje razviju do te mjere da sile koje djeluju na svaki skup odraslih kutnjaka neće oštetiti našu rastuću čeljust.

“Ova studija pruža novi uvid kroz koji se mogu vidjeti dugo poznate veze između razvoja zuba, rasta lubanje i profila sazrijevanja”, rekla je Glowacka.

Istraživanje naslova A biomechanical perspective on molar emergence and primate life history objavljeno je u časopisu Science Advances.




Autor:L.B.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.