Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX

Ogromni redovi za testiranje u Zagrebu: Bolest ima tri stadija, imate pravo i na izolaciju

Autor: Dnevno.hr

Ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Rockefellerovoj u Zagrebu ponovno se stvaraju gužva zbog povećanog broja ljudi koji se žele testirati na hripavac.

Ljudi po kiši i na niskim temperaturama čekaju na testiranje.

Uzimanje uzoraka na hripavac (pertusis) radi se svaki radni dan od 8:00 do 9:30 sati na testnom mjestu u montažnom objektu ispred Rockefellerove 12. Pacijentima se preporučuje da na testiranje dolaze sa zaštitnom maskom.

Bolest se ove jeseni proširila Hrvatskom, a prema posljednjim podacima u Zagrebu su zabilježena 504 slučaja. Najveći broj zaraženih je u Dalmaciji, gdje su pojavu hripavca zabilježili još u svibnju. Epidemiolozi tvrde da pojava zaraznog hripavca nije neočekivana jer se javlja ciklički svakih tri do pet godina.

HZJZ, Rockefellerova 12.
Gužve zbog uzimanja uzoraka na hripavac.
Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX

Posljednjih nekoliko tjedana na području grada Zagreba primjećuje se dodatan porast oboljelih od hripavca, koji je u narodu poznat i kao magareći kašalj. Iako je većina oboljelih registrirana je među djecom, oboljeti mogu i odrasli.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je detaljne informacije o hripavcu koje prenosimo u nastavku.

Što je hripavac?

Hripavac ili pertussis je akutna visoko zarazna bakterijska infekcija dišnog sustava, karakterizirana napadajima spazmatičnog kašlja. Uglavnom se javlja kod dojenčadi i male djece. Tijek bolesti je postupan, s nespecifičnim kataralnim simptomima (kao prehlada), zbog čega se u početku, kada je osoba najzaraznija, ne posumnja na hripavac, pa bolesnik neometano širi bolest.




Prosječna inkubacija je 9-10 dana (raspon 6-20 dana). Rezervoar bolesti je čovjek.

Uzročnik je Bordetella pertussis, a put prijenosa kapljični

– direktni kontakt s izlučevinama mukoznih membrana dišnog sustava oboljele osobe,

– zrakom, vjerojatno velikim kapljicama




– indirektni put prijenosa kontaminiranim predmetima (vrlo rijetko).

Rizik obolijevanja i komplikacija je najveći u novorođenačkoj/dojenačkoj dobi kod necijepljene djece.

Stvorena imunost kod cijepljenih osoba se s vremenom značajno smanji ili nestane, kao i zaštita stečena preboljenjem. Stoga, novorođenčad neće naslijediti pasivnu imunost (antitijela) od majki, osim u slučaju da je majka cijepljena tijekom trudnoće (jednokratno dTap-om u zadnjem tromjesečju).

Mogu oboljeti i nepotpuno cijepljena mala djeca, starija djeca i odrasle osobe, bez karakterističnih simptoma bolesti.

Oboljela osoba je izrazito zarazna u ranom kataralnom stadiju bolesti i na početku paroksizmalnog kašlja (prva dva tjedna).

Uzorak za laboratorijsko testiranje (bris nazofarinksa) najbolje je uzeti unutar prva dva tjedna od početka bolesti.

Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX

Bolest ima tri stadija

1. stadij – rani kataralni simptomi u  trajanju 1 do 2 tjedna

– Curenje nosa ili začepljen nos i blago povišena temperatura (do 38 °C)

– Kašalj (kod dojenčadi slabo prisutan)

– Teško disanje do prestanka disanja-apneja i cijanoza (kod dojenčadi i male djece)

2. stadij – napadaji kašlja (paroksizmi), u trajanju od 2 do 6 tjedana (ili duže)

– Brzi, snažni i ponavljajući napadi kašlja u trajanju od 1-2 minute, bez udisaja, završavaju dugim visokotonskim, duboko uvučenim udahom (hripanje). Napadaji kašlja su češći tijekom noći.

– U tijeku i nakon napada kašlja javlja se povraćanje i malaksalost.

– Stanje se pogoršava kako bolest odmiče.

3. stadij – oporavak, u trajanju oko 2 do 3 tjedna (ljeti kraće nego zimi), a može i duže, ponekad mjesecima.

Moguć je razvoj komplikacija bolesti što ovisi o dobi, o cijepnom statusu oboljelog, o brzini provedbe dijagnostike i terapiji. Bronhopneumonija je najčešća komplikacija, dok su konvulzije i encefalopatije znatno rjeđe.

Učinkovita i sigurna prevencija hripavca je redovno cijepljenje odgovarajućim cjepivima (DTaP-IPV-Hib-HepB; DTaP-IPV-Hib; DTaP; dTap;) kod izabranog pedijatra, školskog ili obiteljskog doktora, u skladu s Programom obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj.

O slučaju oboljenja/sumnje na bolest, što prije obavijestiti epidemiologa u pripravnosti, zbog uputa za kemoprofilaksu osjetljivim osobama.

Oboljele osobe, kao i sumnjive na bolest, treba izolirati u skladu s epidemiološkim preporukama.

SANDRA BENČIĆ KAO PREMIJERKA? U Možemo! oduševljeni: Gradimo nacionalnu priču! Ona je odlična kandidatkinja

Izolacija oboljelog

Oboljelog (potvrđeni ili vjerojatni slučaj) je potrebno izolirati (privremeno udaljiti) iz ustanove (vrtić, škola),  i izbjegavati kontakt sa malom djecom, dojenčadi (posebice necijepljenom) i trudnicama u zadnjem mjesecu trudnoće, u trajanju od minimalno 5 dana tijekom kojih pacijent uzima antibiotsku terapiju. Ako pacijent ne uzima antibiotike, izolacija traje 3 tjedna od pojave paroksizmalnog kašlja, odnosno do prestanka kašlja (ovisno što prvo nastupi).

Postupanje s kontaktima i cijepljenje

Svim kontaktima treba provjeriti cijepni status i docijepiti ih po potrebi. Postekspozicijsko cijepljenje nije učinkovita zaštita od infekcije nakon nedavnog bliskog kontakta, svrha mu je pružiti zaštitu kod daljnjih izlaganja.

Svjetska zdravstvena organizacija za potrebe praćenja i suzbijanja hripavca definira bliski kontakt na slijedeći način: „Bliski kontakt definira se kao izloženost licem u lice osobi koja je zaražena, što uključuje kućni ili obiteljski kontakt, ljude koji su prenoćili u istoj sobi s osobom koja je zaražena i ljude koji su imali izravan kontakt s respiratornim, oralnim ili nosnim izlučevinama osobe u koje je laboratorijski potvrđena bolest.“

Bliski kontakti mlađi od 7 godina koji nisu primili 4 doze DTaP cjepiva, odnosno nisu primili jednu dozu DTaP unazad tri godine trebali bi se cijepiti čim prije nakon izlaganja.

Nepotpuno procijepljeni kućni kontakti mlađi od 7 godina trebaju biti isključeni iz vrtića, škola i javnih okupljanja tijekom 21 dana od zadnjeg kontakta ili dok oboljela osoba i kontakti koji primaju kemoprofilaksu ne prime antibiotsku terapiju u trajanju od 5 dana.

Neovisno o cijepnom statusu i dobi, svim bliskim  kontaktima oboljele osobe, ako u kućanstvu s kontaktom živi dijete mlađe od godinu dana, preporučuje se kemoprofilaksa.

Primjena kemoprofilakse se posebice preporučuje djeci mlađoj od godinu dana te trudnicama u zadnjem mjesecu trudnoće (zbog rizika prijenosa na novorođenče)

Kemoprofilaksu se preporučuje propisati ako nije prošlo više od 21 dana od zadnje ekspozicije.

Napomena: Svim osobama koje se smatraju bliskim kontaktima oboljelog uputno je provjeriti jesu li zaposlene na radnim mjestima gdje dolaze u kontakt sa djecom mlađom od godinu dana (npr. porođajni i dječji odjeli zdravstvenih ustanova), imunokompromitiranim osobama i slično. Kod njih se također može razmisliti o primjeni kemoprofilakse.

Necijepljeno dijete koje je preboljelo hripavac može primati cjepiva s komponentom Pertusisa (aP/ap), nakon oporavka od bolesti (nakon dva ili tri mjeseca).

Srbin otkrio kako mu je raditi kod hrvatskog poslodavca: ‘To mi je bilo otkriće godine’

Prijavljivanje oboljelih

Osim što o slučaju oboljenja/sumnje na bolest, što prije treba obavijestiti epidemiologa u pripravnosti, kako je već gore navedeno, što prije bolest treba i prijaviti na službenom obrascu Prijava oboljenja-smrti od zarazne bolesti kako bi se pojavnost mogla epidemiološki pratiti i kako bi se uočila grupiranja. Svako saznanje o grupiranju (pa i unutar obitelji) odmah telefonski dojaviti nadležnom epidemiologu kako bi se poduzele mjere i spriječilo daljnje širenje bolesti.

Prema Definicijama zaraznih bolesti koje se obvezno prijavljuju  bolest Hripavac se prati na temelju sljedeće definicije

Klinički kriteriji

Svaka osoba kod koje je prisutan kašalj u trajanju od najmanje dva tjedna I

— najmanje jedan od sljedeća tri simptoma:

— paroksizmi kašlja;

— hripanje pri udisanju;

— povraćanje nakon kašljanja.

ILI

Svaka osoba kod koje liječnik dijagnosticira hripavac

ILI

Apnoične epizode u dojenčadi

Napomena: Sve osobe, uključujući odrasle osobe, adolescente i cijepljenu djecu, mogu imati atipične simptome. Treba ispitati karakteristike kašlja, a posebno je li paroksizmalan, pojačava li se tijekom noći te nastupa li bez visoke temperature.

Laboratorijski kriteriji

Najmanje jedan od sljedeća tri kriterija:

i. izolacija bakterije Bordetella pertussis iz kliničkog uzorka;

ii. detekcija nukleinske kiseline bakterije Bordetella pertussis u kliničkom uzorku;

iii. odgovor specifičnih antitijela na bakteriju Bordetella pertussis.

Izravna dijagnoza (i. i ii.): Bordetella pertussis i njezina nukleinska kiselina najbolje se izoliraju iz nazofaringealnih uzoraka te detektiraju u njima.

Neizravna dijagnoza (iii.): ako je moguće, treba provesti test ELISA uz upotrebu toksina hripavca visoke čistoće i referentnih seruma WHO-a kao standarda. Rezultate treba tumačiti u skladu sa statusom cijepljenja protiv hripavca. Ako je osoba cijepljena u nekoliko godina prije uzimanja uzorka, titar specifičnih antitijela na toksin bakterije Bordetella pertussis može biti posljedica prethodnog cijepljenja ili ono može uzrokovati drukčiji titar.

Želite sjajnu kosu, blistavu kožu i jake nokte? Nećete pogoditi koje namirnice imaju najviše kreatina

Epidemiološki kriteriji

Epidemiološka veza prijenosom s čovjeka na čovjeka

Klasifikacija slučajeva

A. Moguć slučaj

Svaka osoba koja ispunjava kliničke kriterije

B. Vjerojatan slučaj

Svaka osoba koja ispunjava kliničke kriterije i ima epidemiološku vezu

C. Potvrđen slučaj

Svaka osoba koja ispunjava kliničke i laboratorijske

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.