Foto: Unsplash

Od ove bolesti u Hrvatskoj umiru četiri osobe dnevno: Nekima treba i transplantacija

Autor: Sanja Plješa / 7dnevno

Od bolesti jetre boluje oko 1,5 milijarda ljudi u svijetu. Godišnje od bolesti jetre umire dva milijuna ljudi, tj. jedna od 25 umrlih osoba umre od te bolesti. Najraširenija bolest jetre u svijetu je masna jetra u sklopu metaboličkog poremećaja, poznata i pod nazivom nealkoholna masna jetra, od koje boluje oko 30 % svjetske i 25 % europske populacije.

Nakon toga slijedi bolest jetre uzrokovana alkoholom, od koje boluju 2 do 5 % osoba odrasle dobi, a oko 360 milijuna ljudi boluje od virusnih hepatitisa B i C. Godišnje se otkrije i gotovo milijun novih slučajeva raka jetre.

Prema zadnjem izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od bolesti jetre umrlo je 1512 građana Hrvatske. Jetra je organ nužan za normalan protok naše životne energije. Ona je važna za krvožilni sustav, ali i sve ostale sustave unutar našeg organizma pa se nerijetko kaže da jetra “prerađuje i naše osjećaje”.

Ilustracija: Unsplash

Protok životne energije

Kako bi se unaprijedila važnost o zdravlju jetre, svakog 19. travnja obilježava se Svjetski dan jetre. Cilj je ove globalne aktivnosti promicanje svjesnosti o važnosti zdravlja jednog od najvažnijih probavnih organa.

Stručne udruge i zajednica u cjelini osvješćivanjem ove teme nastoje promicati preventivne kampanje za zdravlje jetre, poboljšati strategije probira na kronične bolesti jetre – poglavito terminalnu bolest jetre cirozu i maligni tumor jetre – hepatocelularni karcinom, kao i povećati pristup pravovremenom i učinkovitom liječenju.

S tim u vezi razgovarali smo s prof. dr. sc. Tajanom Filipec Kanižaj, dr. med., s KB-a Merkur.

“Nažalost, bolesti jetre uglavnom su zanemarene u glavnini regionalnih i globalnih zdravstvenih programa i često u sjeni drugih bolesti, poglavito kardiovaskularnog sustava. Međutim, svojom sve većom učestalošću i proširenošću čine značajan teret za pojedince, obitelji, radnu okolinu, zdravstvene sustave i društvo u cjelini. U Europskoj uniji (EU) više od 29 milijuna ljudi boluje od kroničnih bolesti jetre. Ciroza jetre odgovorna je na godišnjoj razini za 1,8 % ili 170.000 smrtnih ishoda u zemljama EU-a”, rekla je Filipec Kanižaj.




Foto: Pixabay

Porast smrtnosti

Prema rezultatima studije Global Burden of Disease, ukupni mortalitet na globalnoj razini porastao je tijekom deset godina za više od 12 %. Podaci za Republiku Hrvatsku o ukupnoj prevalenciji bolesti jetre nisu pouzdani. Međutim, prema zadnjem izvješću o uzrocima smrti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2022. godine, od komplikacija bolesti jetre umrlo je 1512 građana RH, što znači da od tih bolesti umiru četiri osobe dnevno.

Profesorica je istaknula kako su kronične bolesti jetre usko povezane sa široko rasprostranjenim nezdravim životnim navikama i time značajno preventabilne. Navedeno iznimno naglašava ulogu zdravstvene struke, ali i svih nas pojedinaca u njihovoj prevenciji i liječenju.

Filipec Kanižaj istaknula je kako su važni rizični čimbenici za kronične bolesti jetre izloženost okolišnim toksinima, od kojih je najčešći alkohol, potom slijede metaboličke bolesti koje dovode do odlaganja masti u jetri najčešće povezanim s tzv. metaboličkim sindromom koji čine jedna ili više komponenti – pretilost, šećera bolest, povišen krvni tlak, povišena razina masnoća u krvi. Ranije su puno značajniju ulogu imali i virusni hepatitisi, poglavito virus hepatitisa B (HBV) i C (HCV).




U odrasloj dobi, rizik stjecanja infekcije HBV uglavnom se povezuje s necijepljenjem i rizičnim spolnim ponašanjem, dok je rizik stjecanja HCV infekcije uglavnom povezan s izloženošću intravenskim drogama i rizičnim spolnim ponašanjem. Ranim uvođenjem cijepljenja protiv hepatitisa B, uz probir rizičnih skupina, i učinkovitim liječenjem HCV-a, njihova incidencija znatno je smanjena. Hrvatska na polju liječenja virusnih hepatitisa velikim zalaganjem Referentnog centra za virusne hepatitise pri Infektivnoj klinici Zagreb i cijele akademske zajednice ažurno slijedi sve dostupne moderne mjere prevencije i liječenja virusnih hepatitisa. Tako je od 2016. uvedeno liječenje HCV infekcije direktno djelujućim lijekovima, čime je znatno povećana uspješnost liječenja te smanjena incidencija ciroze jetre i tumora jetre povezanih s HCV infekcijom.

“Dodatne i puno rjeđe rizične čimbenike za kronične bolesti jetre čine autoimune bolesti jetre, potom bolesti odlaganja bakra ili željeza te izloženost lijekovima. Važnu ulogu u nastanku bolesti imaju i pušenje te genetički čimbenici”, naglasila je profesorica.

Foto: Pixabay

Negativne posljedice

Najčešći uzrok kroničnih bolesti jetre i razlog za transplantaciju u zemljama EU-a, uključujući i RH, čine alkoholna bolest (od 25 do 45 %), potom slijede nealkoholna masna bolest jetre, virusni hepatitisi (manje od 10 %) te ostale uglavnom rijetke autoimune i metaboličke bolesti jetre.

Ekscesivna konzumacija alkohola u 90 do 100 % slučajeva dovodi do masne jetre, a nastavak konzumacije povezan je prosječno s rizikom od 10 do 20 % napredovanja do ciroze jetre i u 10 do 35 % s rizikom razvoja alkoholnog steatohepatitisa koji u do 70% slučajeva završava pojavom ciroze ili potencijalno smrtnim ishodom.

Europa je regija s najvišom prevalencijom konzumacije alkohola u svijetu s prosječno 19,4 litara čistog alkohola za muškarce i 12,9 za žene godišnje. Prosječno 12,6 posto muške i 2,9 posto ženske odrasle populacije ima utvrđenu bolest povezanu s konzumacijom alkohola. Osim bolesti jetre, konzumacija alkohola povezana je s negativnim posljedicama za sveukupno zdravlje i radnu sposobnost.

Najraširenija bolest jetre u svijetu je masna jetra u sklopu metaboličkog poremećaja od koje boluje oko 30 % svjetske i 25 % europske populacije. Najviša je pojavnost u pretilih (od 36 do 44 %) i bolesnika sa šećernom bolesti tipa 2 (od 42,6 do 69,5 %). Kod 30 do 90 % pretilih osoba prisutna je steatoza jetre, 10 do 40 % bolesnika razvija steatohepatitis, od kojih 40 do 50 % fibrozu, a 15 do 20 % cirozu. Osobito zabrinjava porast incidencije pretilosti u djece, gdje se procjenjuje da oko 10 % dječje populacije u Europi ima masnu jetru, a među pretilom djecom čak njih 44 %. Osim bolesti jetre, bolesnici s NAFLD-om prosječno su pod dvostruko povećanim rizikom sveukupnog mortaliteta i mortaliteta od kardiovaskularnih, kroničnih bubrežnih bolesti i malignoma.

Godišnje se u svijetu otkrije i gotovo milijun novih slučajeva raka jetre, a u RH oko 500. Hepatocelularni karcinom najčešći je primarni maligni tumor jetre u odrasloj populaciji. On je peti najčešći maligni tumor i drugi najčešći uzrok smrti od malignih tumora u svijetu. U RH godišnje od raka jetre oboli oko 500 osoba i gotovo jednako toliko i umre, što svjedoči da je riječ o vrlo zloćudnom tumoru, koji se najčešće otkrije u uznapredovalom stadiju.

Liječnik otkrio kakvu vodu nikada ne pije: ‘Prestanite to raditi, pogotovo ljeti’

Kronična bolest

Rak jetre najčešće se javlja kod bolesnika s već postojećom kroničnom bolesti jetre, uglavnom cirozom jetre i kroničnim hepatitisom B, a sve češe se nalazi i u bolesnika s nealkoholnom masnom jetrom.

Filipec Kanižaj kaže kako se bolesti jetre dijele na akutne i kronične. Akutne su iznimno rijetke i uglavnom povezane s izloženošću okolišnim toksinima. U većini slučajeva spontano se oporavljaju bez kroničnih posljedica, a tek rijetko mogu dovesti do teškog zatajenja jetrene funkcije, kada je potrebna hitna transplantacija. Kronične bolesti jetre puno su češće. Najčešće povezane s dugotrajnom izloženošću ranije spomenutim rizičnim čimbenicima. Dijelimo ih na one povezane s izloženošću toksinima – najčešće alkoholu, rjeđe nekim lijekovima, potom metaboličke bolesti od kojih je danas najčešća masna jetra.

“Bolesti jetre najčešće polako napreduju tijekom  20 do 30 godina, a u tom periodu većinom nema simptoma. Ako je izloženost rizičnim čimbenicima dugotrajna, neprepoznata i neliječena, najčešće dovodi do kronične upale, a kod dijela bolesnika i nakupljanja masti u jetri. Kao posljedica kronične upale stvara se ožiljno tkivo jetre – fibroza koja razara i zamjenjuje zdrave stanice jetre vezivom. Kada ožiljno tkivo zamijeni glavninu tkiva jetre, nastaje terminalna bolest jetre – ciroza koja se smatra nepovratnim stanjem. U prvoj fazi ciroza jetre također je često bez simptoma, što nazivamo kompenziranom fazom bolesti. Međutim, s progresijom ciroze, koja može nastati zbog nastavka izloženosti rizičnim uzrocima, iako sporije i spontano, dolazi do daljeg napredovanja oštećenja jetre, gubitka jetrenih funkcija i porasta tlaka u krvnim žilama jetre. Sve navedeno dovodi do razvoja komplikacija ciroze jetre i napredovanja u takozvanu dekompenziranu fazu bolesti”, naglasila je profesorica.

Stomatolog otkrio dvije greške koje svi rade kada peru zube: ‘Zbog toga postaju žuti’

Nema simptoma

Nažalost, većina bolesnika u početnim fazama kronične bolesti jetre, pa čak i u ranoj fazi razvoja ciroze jetre, nema nikakvih simptoma ili su oni vrlo nespecifični i blagi. Uglavnom se radi o pojačanom umoru, nelagodi pod desnim rebrenim lukom, prolaznim znacima upale.

Stoga bolesnici često nisu svjesni ozbiljnosti bolesti, ne traže stručnu pomoć i ne prepoznaju potrebu za promptnim prekidom nezdravih navika. Simptomi bolesti jetre uglavnom se javljaju kada je bolest u završnoj fazi, s razvojem komplikacija, kada je neizlječiva bez transplantacije jetre. Tegobe koje se tada javljaju najčešće su žutilo kože i bjeloočnica, oticanje tijela, poglavito trbuha, mršavljenje, sklonost krvarenju, promjene stanja svijesti…

Na taj način većina bolesnika u ranoj fazi bolesti jetre otkrije se slučajnim nalazom povišenih jetrenih enzima prilikom rutinskih pretraga u drugim indikacijama ili tijekom sistematskih pregleda.

Kako bismo prevenirali sve te bolesti, trebamo se pridržavati određenih pravila. Ako se utvrdi izloženost rizičnim čimbenicima u ranoj fazi bolesti jetre, dok još nisu nastala teška oštećenja, i spriječi daljnja izloženost, jetra se može u cijelosti oporaviti.

Ako su bolesnici izloženi rizičnim čimbenicima, važno je redovito kontroliranje kod obiteljskih liječnika. To podrazumijeva minimalno jedanput do dvaput godišnje odlazak obiteljskom liječniku, određivanje jetrenih enzima i ultrazvuk trbušnih organa. Probir na postojanje kroničnih oštećenja jetre i razvoj trajnih oštećenja – stvaranje veziva i nastanak ciroze – provodi se neinvazivnim metodama kao što su elastografija ili specifičnim laboratorijskim pretragama.

Jogurt pomaže kod bolesti od koje pati velik broj ljudi: ‘Važno ga je dobro kombinirati’

Alkoholna bolest

Ako se kod obiteljskog liječnika utvrde promjene povezane s težim oštećenjima jetre, infekcija virusnim hepatitisom, autoimune ili tumorske bolesti jetre, potrebna je konzultacija i nastavak liječenja kod specijalista za bolesti jetre – hepatologa.

U većini kroničnih bolesti jetre, ako se bolest otkrije u ranoj fazi i spriječi izloženost rizičnim čimbenicima, bolest je izlječiva. To se poglavito odnosi na alkoholnu bolest.

“Prva linija liječenja je zdrav način prehrane – tzv. mediteranska dijeta – i regulacija tjelesne mase. Dodatno u bolesnika s upalnim promjenama jetre primjenjuje se lijek za šećernu bolest – pioglitazon, a u onih bez šećerne bolesti vitamin E. U liječenju je važno liječiti i sve komponente metaboličkog sindroma, a vrlo je važna redovita fizička aktivnost. Izlječenje virusnog hepatitisa C direktno djelujućim lijekovima moguće je u više od 95 % bolesnika, dok se infekcija HBV najbolje prevenira cijepljenjem. Liječenje ostalih uglavnom rijetkih bolesti jetre kompleksnije je, zahtijeva specijalističku skrb, ali ako se bolest rano otkrije, uglavnom se kroničnom terapijom mogu prevenirati teže posljedice i napredovanje bolesti značajno usporiti. Ako se bolest otkrije u fazi ciroze jetre, važno je također liječiti sve rizične čimbenike kako bi se napredovanje komplikacija usporilo. Dodatno se liječe sve komplikacije ciroze, uključujući i tumore jetre”, istaknula je Filipec Kanižaj.

Bolesnici koji razviju tumor jetre, ako je bolest ograničena na jetru i u ranoj fazi, liječe se kirurškim tehnikama – resekcijom tumora ili transplantacijom.

Ne bacajte stari kruh: Uz ovaj jednostavan trik bit će mekan kao iz pekare

Milanski kriterij

Dodala je kako se za postupak transplantacije jetre u većini centara koriste tzv. milanski kriteriji prema kojima u bolesnika s cirozom jetre tumor ne smije biti veći od 5 cm, a ako su prisutne metastaze, one ne smiju biti proširene izvan jetre, prelaziti broj od najviše 2 metastaze i s primarnim tumorom niti jedna promjena ne smije biti veća od 3 cm. Uspjeh liječenja rane faze bolesti ovim kirurškim tehnikama omogućava petogodišnje preživljenje u više od 75 % bolesnika.

Oni s proširenom bolešću liječe se lokalnom ili sistemskom kemoterapijom. “Transplantacija jetre danas je standardni postupak liječenja bolesnika sa završnom fazom i komplikacijama akutnog ili kroničnog zatajenja jetre raznih etiologija. U velike većine bolesnika riječ je o vitalnoj proceduri za koju nema alternativnih opcija liječenja. Zadnjih desetak godina dogodile su se značajne promjene u indikacijama. Ranije najčešća (više od 30 %) indikacija u zapadnim zemljama – HCV infekcija, uvođenjem učinkovitih lijekova sada predstavlja manje od 5 do 10 % svih indikacija. S druge strane, porast udjela bolesnika s metaboličkom disfunkcijom povezanom s masnom bolešću jetre, visoka razina konzumacije alkohola i porast incidencije primarnih tumora jetre razlogom su njihova izrazitog rasta.

U transplantacijskom postupku nakon detaljne obrade primatelji jetre izlažu se jednom od najsloženijih operativnih zahvata nakon kojeg slijedi doživotno imunosupresivno liječenje.

Česta i vrlo štetna pogreška kod pripreme mesa: Posebno je osjetljiva piletina

Postali smo svjetski lider

Napretkom imunosupresivnog liječenja, anestezioloških i kirurških postupaka, uz bolje prepoznavanje posttransplantacijskih komplikacija, postignuta su znatna poboljšanja u preživljenju primatelja i presadaka. Danas prosječno jednogodišnje preživljenje primatelja iznosi 90 do 96 %, petogodišnje 73 do 78 %, a desetogodišnje 65 do 70 %.

Profesorica je naglasila kako je posljednjih 12 godina Hrvatska postala svjetski lider u darivanju i presađivanju organa uz jednu od najviših stopa (23-33/mil.) transplantacija jetre na milijun stanovnika. Navedeno tradicionalno svrstava RH u prvih pet zemalja u svijetu. Godišnje se u RH provede prosječno 100 do 130 procedura transplantacija jetre, dok je 190 – 195 bolesnika u aktivnom statusu na listi. U vodećem transplantacijskom centru – KB-u Merkur, u posljednjih 25 godina provedene su 1803 procedure za 1640 bolesnika. Važno je istaknuti da se u RH provode sve dostupne metode transplantacijskog liječenja, uključujući simultane postupke transplantacije jetre i drugih solidnih organa. Većina primatelja jetre u RH prima organ kadaveričnog donora, dok se transplantacija dijela jetre živih darivatelja provodi u manje od 5 posto procedura.

“Program ne bi bio moguć bez značajnog doprinosa donorskih ustanova i altruizma donatora organa. Sa svojom neizmjernom solidarnošću i zavidnim altruizmom, hrvatski su građani pravi protagonisti hrvatskog transplantacijskog uspjeha i u ime svih primatelja organa i zdravstvenih radnika transplantacijski tim im je na tome iznimno zahvalan”, zaključila je Filipec Kanižaj.

Autor:Sanja Plješa / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.