fbpx
Foto: Pexels

NIJE SUNCE, ZA BOLESTI KOŽE OKIDAČ JE STRES! Dermatologinja iz bolnice Naftalan pojasnila kako pravilno njegovati kožu

Autor: Sanja Plješa/7dnevno

Ljeto je iza nas i počinje sve hladnije doba, zbog čega posebnu pažnju treba posvetiti koži i njezinoj hidrataciji. Sunce i more isušuju kožu pa joj je potreban dodatni “stimulans” kako bi ponovno bila mekana i lijepa.

Kontrolirano izlaganje sunčevim zrakama ima brojne dobrobiti i sunca se ne moramo bojati. No moramo se ponašati odgovorno prema sebi i svom zdravlju, a ono uključuje pravilnu njegu kože, adekvatnu hidrataciju i pravilnu ishranu.

Unatoč tomu što ljetno doba u pravilu koristimo za odmor, opuštanje i uživanje, toplo vrijeme sa sobom nosi određene kožne promjene. Doktorica Mariam Samara ističe kako bi među tim promjenama izdvojila opekline od sunca, hiperpigmentacijske mrlje, akne te promjene nakon uboda insekata.

Iako sunce više nije jako i ne možemo se tako lako “ispeći”, ipak još možemo pocrvenjeti ako ostanemo dulje na suncu. A sve te opekline naša koža će itekako pamtiti.

“Opekline od sunca je, dakako, poželjno prevenirati adekvatnim ponašanjem i njegom kože, međutim, ako se primijeti da je koža počela crvenjeti, treba se maknuti s izravnog sunčeva zračenja. Isto tako, sve do potpunog oporavka kože treba izbjegavati izlazak na jako sunce”, kaže doktorica Samara.

Ona savjetuje da se na mjesta opeklina nanesu hladni oblozi, a žarenje je moguće ohladiti tuširanjem hladnm vodom, i to više puta dnevno.

Ne guliti kožu

I primjena gelova za tijelo s aloe verom ili mentolom može djelovati umirujuće, ali i primjena običnog jogurta na kožu također može olakšati tegobe – probiotici iz jogurta pomažu cijeljenju kože, a hladnoća smanjenju crvenila. U slučaju jake boli, primjena analgetika također je dopuštena. Uz navedeno, treba se dovoljno hidrirati unoseći veće količine tekućine (poželjno vode). Nikako nemojte probijati mjehure ili guliti kožu jer se na taj način može razviti infekcija. Ako su, unatoč navedenim savjetima, opekline jako izražene i ne dolazi do olakšanja simptoma, treba se javiti liječniku.

I dermatologinja Gordana Krnjević-Pezić iz Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Naftalan slaže se kako se tijekom ljeta na koži pojavljuju dermatoze zbog izlaganja sunčevu svjetlu (fotodermatoze) ili pojačanog znojenja. Infekcije kože, bakterijske ili gljivične, također su češće ljeti. Zbog izlaganja suncu mogu se pogoršati neke kronične bolesti, npr. lupus eritematosus.




“Naglo i dugo izlaganje suncu bez zaštite dovodi do pojave opeklina. Dugotrajno izlaganje suncu može dovesti do pojave sunčanice, pri čemu bolesnik uz pojavu opeklina može imati povišenu temperaturu, opće loše stanje, glavobolju i povraćanje. Bolesniku sa sunčanicom potrebna je liječnička skrb. Opekline od sunca liječe se primjenom neutralnih i kortikosteroidnih krema, a može se primijeniti i acetilsalicilna kiselina, primjerice andol ili aspirin”, istaknula je dr. Krnjević-Pezić.

“Kod preveniranja i ublažavanja akni također je iznimno važna pravilna njega kože te svakodnevna primjena preparata sa zaštitnim faktorom. Kod ovih kožnih promjena bitan je i pravilan izbor preparata za njegu jer nije svaki proizvod ispravan izbor za svaki tip kože. Uz to, trebalo bi izbjegavati primjenu kreme sa zaštitnim faktorom za tijelo na lice. Osobe s masnom i mješovitom kožom trebale bi koristiti proizvode u obliku gela ili spreja. Isto tako, poželjnije je birati proizvode na bazi vode te izbjegavati vodootporne proizvode sa SPF-om koji začepljuje pore kože. Možda i najbitnije od svega je dobro ispiranje lica i tijela od korištenih proizvoda na kraju svakog dana. Pritom treba birati nježne gelove za kožu koji je ne isušuju. Savjet plus: izbjegavati teški make-up, u prehrani koristiti raznovrsne, zdrave namirnice te se adekvatno hidrirati svakog dana”, savjetuje doktorica Samara.

Pogrešno uvjerenje

Pri ubodu insekta važno je suzdržati se od češanja, mjesto uboda držati čistim, a u slučaju pojave lokalnog otoka staviti hladan oblog na mjesto uboda. Također se može primijeniti proizvod za ublažavanje svrbeža, a u slučaju ozbiljnije reakcije na ubod ili pojave infekcije, javiti se liječniku.

Dermatologinja Krnjević-Pezić ističe kako nakon ljeta koža može biti isušena. Stoga se preporučuje svakodnevna primjena krema, mlijeka ili losiona koji će koži vratiti vlagu. “Korisno je primijeniti sredstva za njegu koja sadrže ureju jer ureja ima povoljan hidratizirajući učinak. Ne preporučuje se svakodnevno sapunati cijelo tijelo. Dobro je umjesto sapuna (krutih ili tekućih) upotrebljavati sindet za pranje. Sindet može biti u krutom ili tekućem obliku. Za kožu lica preporučuje se primjena krema s urejom i/ili hijaluronskom kiselinom te s vitaminom C. Korisna je primjena pilinga i za kožu lica i za kožu tijela kako bi se ubrzalo odbacivanje odumrlih stanica s površine kože”, rekla je dr. Krnjević-Pezić.




Zbog povećanog izlaganja suncu, utjecaja mora, vlage, vjetra…, u ljetnim mjesecima dolazi do najvećeg oštećenja kože te je veoma bitno po povratku u svakodnevicu pojačano njegovati kožu, primijeniti piling te se pojačano hidrirati. Doktorica Samara ističe kako nam je, unatoč često pogrešnom uvjerenju da će se pilingom ukloniti preplanulost, on potreban jer uklanja mrtve stanice kože, pomaže ujednačenju tena te obnavljanju kože.

“Kožu treba nahraniti hidratantnim preparatima te preparatima na bazi ureje za dodatnu njegu. Za preparate za njegu suhe kože poželjno je da sadrže shea maslac, ulje noćurka, jojobe, ureju… Obnovu kože, poticanje mikrocirkulacije te olakšanje izmjene tvari potpomoći će nježne masaže kože koje možete s oprezom raditi doma koristeći se pomagalima za masažu, raznim četkama nježnih nastavaka, frotirnim rukavicama… ili se prepustiti rukama profesionalaca u specijaliziranim ustanovama. Usne zahtijevaju posebnu njegu te je potrebno koristiti balzame, shea maslac, pantenol, vitamin E”, naglasila je Mariam Samara.

Covid-prsti

Zbog pandemije koronavirusa mnogi nisu bili na moru pa im je stoga koža ostala zaštićena i nije bila pod utjecajem UV zraka. No je li moguće da sam virus covid-19 negativno utječe na kožu?

Doktorica Samara istaknula je kako se “radeći u obiteljskoj medicini u vrijeme pandemije, osobno nije imala priliku susresti s dermatološkom bolešću koja je povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom”. Međutim, naglasila je kako postoje kožna oboljenja koja se povezuju s njom. Neke od njih su: ‘covid-prsti’, morbiliformni osip, vezikulozni osip, urtikarija, livedo reticularis te multisistemski upalni sindrom kod djece.

No možda je teži oblik bolesti koji na koži ostavlja stres.

“Izloženost stresu dovodi do težeg zarastanja ozljeda, novih problema s kožom, kao i pogoršavanja postojećih. Takve bolesti, potaknute stresom, nazivamo i psihosomatskim dermatozama. S obzirom na to da stres smanjuje djelovanje imunosnog sustava, pacijent je osjetljiviji na infekcije te može doći do bakterijske ili virusne infekcije – pr. herpes zoster, kondilomi, bradavice, recidiv herpes simplexa. Uz to može doći do novih ili pogoršanja već prisutnih kožnih bolesti, kao što su primjerice psorijaza, seboroički dermatitis, rosacea, ekcem, afte, vitiligo, lupus, alopecija areata…”, rekla je doktorica Samara.

Dodala je kako stres može potaknuti i nastanak lichen ruber planusa, numularnog dermatitisa, pojačanog znojenja dlanova i tabana, dishidroze, svrbeža…

Neželjene promjene u izgledu i funkciji kože u stanjima stresa posljedica su pojačanog lučenja hormona i ostalih kemijskih tvari. Zbog povišene razine histamina, pojavljuje se svrbež kože i upala; koža postaje preosjetljiva, bez sjaja, gruba te preuranjeno stari.

Specifična manifestacija

“Voljela bih još samo skrenuti pozornost na rak kože, odnosno nekontrolirani rast kožnih stanica, koji nastaje oštećenjem DNK koje je najčešće uzrokovano UV zračenjem iz sunčevih zraka, te istaknuti važnost redovitih samopregleda kože koje smatram ključnim čimbenikom u ranom otkrivanju zloćudnih promjena kože”, zaključila je de. Mariam Samara.

I dermatologinja Krnjević-Pezić osvrnula se na pandemiju koronavirusa i mogućnost pojave novih kožnih bolesti. O tome kaže kako se “ne može reći da su se u pandemiji covid-19 pojavile nove kožne bolesti”.

“Primijećena je povezanost nekih kožnih bolesti i covida-19, upalnih promjena krvnih žila, različitih osipa, urtikarije. Učestalo je pojačano opadanje kose tri do četiri mjeseca nakon preboljenja covida-19. Nošenje zaštitne maske često je uzrok promjenama na koži lica, a primjena dezinficijensa crvenilu i ljuskanju kože na šakama”, rekla je.

Govorila je i o stresu koji može biti okidač za pojavu ili pogoršanje kožnih bolesti. Često se spominje kod pojave ili pogoršanja psorijaze, atopijskog dermatitisa, urtikarije i nekih drugih bolesti kože. Bolesnici često sami povezuju pojavu promjena na koži sa stresom. Ne postoji specifična manifestacija stresa na koži.

Autor:Sanja Plješa/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.