Ilustracija/Pixabay

NEPOZNATE POSLJEDICE PUŠENJA: Cigarete ne ubijaju samo ljude, nego i planet, ove brojke će vas zaprepastiti!

Autor: Ante Ferara / 7dnevno

Svjetska zdravstvena organizacija 1987. godine inicirala je da se 31. svibnja obilježava Svjetski dan nepušenja. Cilj obilježavanja ovog dana je ukazivanje na zdravstvene i ostale rizike koji su povezani s uporabom duhana. Ove godine naglasak je stavljen na zaštitu okoliša te se cijela kampanja odvija pod naslovom “Duhan – prijetnja našem okolišu”.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo sa Školom narodnog zdravlja “Dr. Andrija Štampar” Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te uz sudjelovanje Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj redovito obilježava Svjetski dan nepušenja.

Cilj globalne kampanje 2022. godine je podizanje svijesti javnosti o utjecaju cijelog proizvodnog procesa duhana na okoliš, od njegova uzgoja, proizvodnje i distribucije do štetnog otpada koji se pritom stvara. Ovom kampanjom također se žele razotkriti pokušaji duhanske industrije kojima ona pokušava zavaravati javnost reklamirajući i predstavljajući duhanske proizvode kao ekološki prihvatljive.

Od svog početka pa do kraja, ciklus proizvodnje duhana izuzetno je zagađujući i štetan. Kada se spomene štetnost duhana, većina prvo pomisli na onečišćenje. Međutim, štetni učinci proizvodnje duhana prisutni su na svakom koraku lanca proizvodnje, što ovaj problem čini mnogo složenijim.

Osiromašeni planet

Svake se godine diljem svijeta uništi oko 3,5 milijuna hektara obradive zemlje te 200.000 hektara šuma radi uzgoja duhana, što dovodi i do smanjenja kvalitete tla. Duhanska industrija destruktivno utječe na klimatske promjene, odavno preopterećen ekosustav i osiromašene prirodne resurse.

Proizvodnja duhana uzrokuje, na svjetskoj razini, pomanjkanje vode, fosilnih goriva i izvora metala. U Europskoj uniji više je od 30.000 požara godišnje uzrokovano djelovanjem cigareta. Svake godine se u otpad na nepravilan način odlaže 4,5 trilijuna opušaka, čime se stvara 766 milijuna kilograma toksičnog otpada te se otpuštaju tisuće kemijskih spojeva u zrak, vodu i tlo. Filtri cigareta nisu biorazgradivi i predstavljaju veliku opasnost u vodenom ekosustavu. Svjedoci smo da ljeti na plažama ili u parkovima možemo pronaći na stotine odbačenih opušaka.

Pušači polako postaju sve svjesniji svojeg okoliša te odabiru ekološki održivije proizvode. Zbog toga ih je potrebno osvijestiti o marketinškim trikovima duhanske industrije koja plasira proizvode tvrdeći da su ekološki prihvatljivi. U te prakse spada i čišćenje plaža od otpada cigareta te predstavljanje novih duhanskih proizvoda kao eko-prijateljskih kako bi se odvratila pozornost šire javnosti od činjenice kako je sama duhanska industrija iznimno nepovoljna za okoliš.




Kampanja za Svjetski dan nepušenja 2022. godine podsjeća svjetske vlade i vladajuće da promijene postojeće zakone. Potrebne su promjene koje će implementirati nove i osnažiti već postojeće propise te učiniti proizvođače duhanskih proizvoda odgovornima za ekološke štetne učinke i ekonomske troškove koji nastaju kao posljedica duhanskih otpadnih proizvoda. Svjetska zdravstvena organizacija također preporučuje da sve zemlje potpuno ukinu reklamiranje, promociju i pokroviteljstvo duhanskih proizvoda, uključujući i oglašavanje njihova društveno odgovornog poslovanja kojim se pokušava zavarati javnost, naglasili su iz HZJZ-a.

U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” kažu da su znanstvene studije dosad nebrojeno puta dokazale da je pušenje duhana i duhanskih proizvoda jedan od najznačajnijih čimbenika rizika za zdravlje. Ovisnost o pušenju razvija se već unutar nekoliko tjedana svakodnevne konzumacije cigareta, dok kod adolescenata konzumacija i ne mora biti svakodnevna. Svaka treća osoba, njih 32%, koja proba duhan, postat će ovisna, što je više od bilo koje druge psihoaktivne tvari. Ovisnost o duhanu stvara više čimbenika i njihovo uzajamno djelovanje: sociokulturna sredina, psihološka i biološka svojstva pojedinca, dostupnost duhanskih proizvoda na tržištu, kao i prikriveni marketing. Duhanski dim sastoji se od 7000 različitih kemijskih supstancija, s više od 70 kancerogenih. Visoko je na ljestvici uzročnika bolesti i smrti. Nema organa niti organskog sustava koji nije pogođen štetnim učincima pušenja, upozoravaju iz NZJZ-a “Dr. Andrija Štampar”.

Globalni utjecaj

Nastavljaju kako uz znatno narušavanje zdravlja pušača, pušenje velik učinak ima i na zdravlje nepušača, putem sekundarnog – pasivnog pušenja. Uz pasivno pušenje znanstvenici sve više upozoravaju i na “pušenje iz treće ruke”. Čestice iz duhanskog dima talože se na površine namještaja, odjeću, podove, zidove, zavjese. Uglavnom, na sve predmete naše okoline gdje mogu biti prisutne mjesecima, pa čak i godinama. Uobičajene metode čišćenja, nažalost, nisu učinkovite, tako da pušenje iz treće ruke među znanstvenicima izaziva sve veću zabrinutost za zdravlje ljudi.




U svijetu trenutno puši oko 1,3 milijarde ljudi, što čini trećinu svjetskog pučanstva iznad petnaeste godine života. Prema rezultatima “Uporabe sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj”, istraživanja koje su 2019. proveli HZJZ i Institut za društvena istraživanja “Ivo Pilar”, 38,4% odraslih ljudi puši, najviše u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života – 43,6%, a muškarci nešto češće puše od žena – 41,2% naspram 35,7%.

NZJZ “Dr. Andrija Štampar” u borbi protiv ovisnosti i promoviranju zdravih stilova života ističe ulogu i program Škole nepušenja, koja se provodi u Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti. Kažu da se Škola nepušenja zasniva na primjeni psihoterapijsko-edukacijskog modela odvikavanja od pušenja u sklopu kojega se nastoji pomoći polaznicima da prestanu pušiti. Uspješnost prestanka pušenja ovisi o motivaciji, stupnju ovisnosti o cigaretama, kao i o podršci tijekom odvikavanja od pušenja. Škola nepušenja provodi se kontinuirano tijekom cijele godine u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” u Zagrebu, Mirogojska cesta 16.

Prim. mr. Ankica Džono-Boban, dr. med. spec. javnog zdravstva, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, upozorava da pušenje, odnosno aktivno ili pasivno izlaganje duhanskom dimu, djeluje štetno na zdravlje čovjeka, uzrokujući brojne tegobe na raznim organima.

“Budući da se ugljični monoksid iz duhanskog dima veže za hemoglobin, koji je nositelj kisika, smanjen je prijenos kisika u organizmu. To znači da će sve stanice u tijelu dobiti manju količinu kisika potrebnu za njihovo funkcioniranje. Tako se, kao posljedica nedovoljnog protoka kisika kroz srčane arterije, mogu javiti anginozni bolovi u prsima, a zbog nedovoljnog protoka u moždanoj cirkulaciji prolazni ishemični napadaji ili blagi moždani udari. U oba slučaja mogu se razviti i teže kliničke slike, srčani i moždani infarkt”, rekla je Džono-Boban.

Dodaje kako pušnje povećava propusnost krvnih žila za kolesterol, koji se taloži u stijenkama arterija uzrokujući arterosklerozu.

Prerana smrt

“Te promjene i posljedično povezani poremećaji cirkulacije pridonose razvoju bolesti srca i krvnih žila (povišeni krvni tlak, koronarna bolest, srčani i moždani infarkt). Kod aterosklerotski promijenjene krvne žile kod dugogodišnjih pušača javljaju se intermitentni bolovi u potkoljenicama uz šepanje pri hodanju (tzv. Buergerova bolest) te često to budu prvi simptomi koji potaknu pušače na odlazak liječniku. Ova bolest najčešće se javlja kod muškaraca mlađe životne dobi (od 25 do 45 godina)”, rekla je Džono-Boban.

Upozorava da na respiratornim organima pušenje uzrokuje tegobe od blage do teške kliničke slike.

“Prisutno je pojačano stvaranje sluzi u dišnim organima, koje smanjuje strujanje zraka i otežava disanje. Ako osoba i dalje puši, može doći do kronične opstrukcijske plućne bolesti (KOPB) s produktivnim kašljem, najčešće u jutarnjim satima, i zaduhom, najprije kod napornih fizičkih aktivnosti, a potom i kod svakodnevnih aktivnosti kao što je osobna higijena, odijevanje i drugo. Sve skupa smanjuje kvalitetu života oboljele osobe i dovodi do prijevremene smrti. Procjena je da su 70-80% umrlih zbog opstrukcijskih plućnih bolesti bili pušači. Smrtnost od KOPB-a šest je puta učestalija u pušača nego u nepušača”, naglasila je Džono-Boban.

Nastavlja kako se učinci pušenja na druge organske sustave manifestiraju različitim simptomima kao što su tremor, nesanica, nemir, razdražljivost, pad koncentracije i radne sposobnosti, promjene na sluznici usne šupljine, pomanjkanje apetita, žgaravica, čir na želudcu ili dvanaestercu, sterilnost, impotencija te niz drugih tegoba, poremećaja i bolesti. Posebno treba istaknuti utjecaj pušenja za vrijeme trudnoće, kada može nastati spontani pobačaj, prijevremeni porod, prijevremeno prsnuće plodnih ovojnica te druge komplikacije kod majke, ali i kod djeteta.

“Višegodišnje pušenje povećava rizik od raka različitih organa, a najčešće sijelo maligne bolesti uzrokovano pušenjem su pluća (devet od deset plućnih karcinoma uzrokovano je pušenjem). Naime, u duhanskom dimu kao i u sastojcima cigarete nalazi se 70-ak kemijskih spojeva koji imaju kancerogeno djelovanje. Osim karcinoma pluća, pušenje je rizični čimbenik za rak usne šupljine, grkljana, ždrijela, probavnih organa, mokraćnog mjehura, bubrega, vrata maternice i nekih drugih organa. U početnoj fazi razvoja raka pluća, kao i kod drugih sijela raka, nema simptoma.”

Učestale bolesti

“Pojava simptoma poput kašlja, zaduhe i bolova u prsnom košu ovisit će o stadiju razvoja bolesti. Bol u prsnom košu, gubitak apetita, mršavljenje i opća slabost javlja se kod lokalnog širenja raka u plućima ili u stijenku prsnog koša. Svaki kašalj treba ozbiljno shvatiti i on treba biti signal za liječnički pregled”, rekla je Džono-Boban.

Muškarci u Hrvatskoj imaju veću stopu incidencije (novooboljelih) od raka bronha i pluća nego žene.

“Međutim, razlika između tih stopa se smanjuje, jer posljednjih godina incidencija od raka pluća raste za žene, a smanjuje se za muškarce. Te razlike su značajne za dob od 34 do 64 godine, pa svako obolijevanje od ove bolesti utječe ne samo na oboljelog pojedinca, nego i na njegovu obitelj i zajednicu imajući šire javnozdravstveno i društveno-gospodarsko značenje. Posljednjih 10 godina 60% novooboljelih od raka bronha i pluća bilo je u dobi od 65 godina i više. 95% umrlih od raka pluća su pušači. Pušači od infarkta miokarda obolijevaju četrdeset puta učestalije od nepušača, a u dobi od 30 do 40 godina imaju pet puta veći rizik srčanog udara nego nepušači iste dobi”, upozorava Džono-Boban.

Napominje da je pušenje rizični čimbenik za zdravlje svakog pušača, kod oba spola i u svakoj životnoj dobi, ali i za sve osobe koje su pasivni pušači.

“Prestanak pušenja je najprihvatljivije ponašanje, kako biste očuvali osobno zdravlje, zdravlje svojih ukućana i bliže okoline. To je zasigurno velik izazov za pušače, ali u tome mogu dobiti stručnu pomoć, koja je važna kako u sprečavanju razvoja apstinencijske krize, tako i u davanju podrške pušaču tijekom prestanka i/ili odvikavanja od pušenja”, zaključuje prim. mr. Ankica Džono-Boban.

Autor:Ante Ferara / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.