fbpx
Ilustracija/Pixabay

MAJMUNSKE BOGINJE POSTAJU NOVA REALNOST: Utješno je što nisu jako zarazne, a i smrtnost od njih je vrlo mala

Autor: Ana Lonjak / 7dnevno

U Sloveniji je u utorak, 24. svibnja, službeno zabilježen prvi slučaj majmunskih boginja u toj zemlji. Kako su slovenski infektolozi izvijestili, riječ je o uvezenom slučaju s Kanarskih otoka te su istaknuli da je zaraženi muškarac stabilnog zdravlja.

Broj zemalja u kojima se bolest pojavljuje raste iz dana u dan – Australija, Belgija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Portugal, Španjolska, Švedska, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, Slovenija…

Belgija je postala prva zemlja koja je uvela obveznu karantenu za oboljele od majmunskih boginja te je odlučeno da svi pozitivni moraju ići u izolaciju na 21 dan, a nakon toga na isti korak se odlučila i Velika Britanija. Ova bolest već je potvrđena u brojnim zemljama, a brojke oboljelih rastu iz dana u dan.


Majmunske boginje virusna su bolest uzrokovana virusom koji je sličan virusu velikih boginja, no za razliku od te bolesti, ova se ne širi među ljudima tako efikasno, a i manja je smrtnost nego kod velikih boginja.

S obzirom na to da se velika zabrinutost javila i među hrvatskim građanima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo objasnio je o čemu je riječ.

Tako su hrvatski infektolozi objasnili da su prirodni rezervoar virusa najvjerojatnije neke vrste vjeverica i drugih glodavaca u divljini u zemljama središnje i zapadne Afrike. Iako se bolest zove “majmunske boginje”, izgleda da majmuni nisu rezervoar virusa, nego se slučajno zaraze, kao i čovjek, u kontaktu s drugim životinjama i njihovim izlučevinama.

Bolest prelazi na ljude u kontaktu s izlučevinama bolesnih životinja putem sluznica ili oštećene kože čovjeka, a može se prenijeti i ugrizom ili ogrebotinom bolesne životinje.

Kada je riječ o prijenosu s čovjeka na čovjeka, bolest se može prenijeti kapljičnim putem i kontaktom s kožnim promjenama koje nastaju kod oboljeloga.

Prepoznatljivi simboli

No ono što je jako važno naglasiti i što ističu infektolozi, prijenos majmunskih boginja s čovjeka na čovjeka puno je manje efikasan nego prijenos velikih boginja, tj. majmunske boginje su puno manje zarazne od velikih boginja.




Bolest počinje vrućicom, glavoboljom, bolovima u mišićima i leđima, javljaju se natečeni limfni čvorovi, neki ljudi osjećaju zimicu, kao i iscrpljenost. Važno je razlikovati simptome velikih boginja i majmunskih boginja, a glavna je razlika u tome što majmunske boginje uzrokuju oticanje limfnih čvorova (limfadenopatija), dok velike boginje nisu. Razdoblje inkubacije majmunskih boginja je sedam do 14 dana, ali može varirati od 5 do 21 dan. Unutar jednog do tri dana nakon pojave groznice, kod pacijenta se razvija osip. Iako nema pravila, osip počinje na licu, a zatim se širi na druge dijelove tijela.

Bolest obično traje dva do četiri tjedna.

Majmunske boginje prvi su put otkrivene 1958. godine, kada su se dogodila dva izbijanja bolesti nalik na boginje u kolonijama majmuna držanih za istraživanje. Otud i naziv “majmunske boginje”.




A prvi ljudski slučaj majmunskih boginja zabilježen je 1970. godine u Demokratskoj Republici Kongo tijekom razdoblja pojačanih napora da se eliminiraju velike boginje. Virus bi i prije povremeno pronašao put do drugih dijelova svijeta preko zaraženih životinja ili ljudi, ali nikad toliko kao danas.

Majmunske boginje prvi je prepoznao danski virolog Preben von Magnus, koji je izvijestio o bolesti sličnoj velikim boginjama u koloniji laboratorijskih makaki majmuna 1958. godine. Bolest je poslije viđena i kod drugih životinja u zatočeništvu, uključujući primate u zoološkim vrtovima i centrima za uvoz životinja.

Klasično cjepivo

Godine 1970. tijekom aktivnosti nadzora velikih boginja u Africi otkriveni su slučajevi ljudskih majmunskih boginja, klinički nerazlučivih od velikih boginja, osobito u današnjoj Demokratskoj Republici Kongo.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da svake godine bude tisuće zaraza majmunskim boginjama u desetak afričkih zemalja.

Najviše ih ima u Kongu, koji godišnje prijavi oko 6000 slučajeva, i Nigeriji, s oko 3000 slučajeva godišnje.

Tijekom godina majmunske boginje povremeno su se javljale izvan Afrike, najčešće kod putnika koji su se zarazili u Africi i kod osoba koje su s njima došle u bliski kontakt.

U SAD-u je 2003. godine zabilježena jedna epidemija majmunskih boginja među djecom i mladima koji su se zarazili u kontaktu s prerijskim psima, a oni su se pak zarazili od glodavaca uvezenih iz Gane. Otad se majmunske boginje sporadično pojavljuju, a posljednji put su se slučajevi ove bolesti u Europi javili  2018. i tada nije došlo do značajnijeg širenja.

Smatra se da cijepljenje protiv velikih boginja pruža solidnu zaštitu od majmunskih boginja, ali ne zna se koliko dugo traje zaštita nakon cijepljenja, tako da ne znamo koristi li danas nama koji smo se cijepili protiv velikih boginja. Cijepljenje protiv velikih boginja je krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina ukinuto svagdje u svijetu, nakon proglašenja eradikacije velikih boginja.

Zašto nije moguće iskorijeniti majmunske boginje?

Kako svjetski stručnjaci naglašavaju, velike boginje prenosile su se samo s čovjeka na čovjeka pa ih je bilo moguće eradicirati, dok se ova bolest prenosi i sa životinja i postoje rezervoari uzročnika u prirodi te se ne može eradicirati.

Kako je sve počelo ove godine?

U svibnju ove godine otkrivena su četiri slučaja majmunskih boginja u Velikoj Britaniji, od kojih je jedan importiran iz Afrike, a preostala tri nisu.

Uzbuna u Njemačkoj

U Portugalu, Španjolskoj i Italiji potvrđeno je nekoliko slučajeva majmunskih boginja i nekoliko je sumnji pod istragom u ovom trenutku.

Prvi slučaj prijavila je Britanska zdravstvena sigurnosna agencija 7. svibnja i vjeruje se da je uvezena. 14. svibnja 2022. identificirana su još dva slučaja u Ujedinjenom Kraljevstvu, oba žive u istom kućanstvu, ali bez nedavne povijesti putovanja i kontakta sa slučajem prijavljenim 7. svibnja.

Dodatna četiri slučaja potvrdila je UKHSA 16. svibnja, također bez nedavne povijesti putovanja u endemska područja, a nisu bili kontakti slučajeva prijavljenih 7. i 14. svibnja. Svi slučajevi prijavljeni 16. svibnja bili su muškarci koji su se identificirali kao muškarci koji imaju spolni odnos s osobama istog spola.

Osim toga, 18. svibnja Portugal je prijavio pet potvrđenih slučajeva majmunskih boginja i više od 20 sumnjivih slučajeva. Svi slučajevi bili su mladići i svi u Lisabonu i dolini Tejo. Španjolska je također prijavila osam sumnjivih slučajeva.

Ovih dana svjetska zdravstvena organizacija održala je izvanredan sastanak o nedavnom izbijanju majmunskih boginja, virusne infekcije koja je češća u zapadnoj i središnjoj Africi, nakon što je u Europi zabilježeno više od 100 potvrđenih ili mogućih slučajeva. Njemačka je to opisala dosad najvećom epidemijom u Europi.

Poručili su da nemaju dokaze da je virus majmunskih boginja mutirao te su naglasili da ta zarazna bolest koja je karakteristična za središnju Afriku nema tendenciju mijenjati se.

Opasna mutacija

Maria van Kerkhove, voditeljica za zaraze i zoonoze i tehnička voditeljica za covid-19 u WHO-u, poručila je da se ova zaraza može spriječiti.

Izbijanje virusa je netipično, prema WHO-u, jer se događa u zemljama gdje virus redovito ne cirkulira. Znanstvenici nastoje shvatiti porijeklo slučajeva i je li se išta vezano uz virus promijenilo.

Sylvie Briand, direktorica WHO-ova Odjela za globalnu pripremu za infekcije, rekla je da nije još jasno jesu li slučajevi vrh ledenog brijega ili je već prošao vrhunac prijenosa.

Iako je potvrdila stajalište WHO-a da je malo vjerojatno da je virus mutirao, napomenula je da je prijenos možda potaknut promjenom ljudskog ponašanja, posebno jer se ljudi počinju sve više družiti nakon ukidanja ograničenja protiv covida-19 u cijelom svijetu.

No nakon epidemije korone cijeli svijet prati u ovu situaciju i nada se kako se neće ponoviti priča s covidom.

Autor:Ana Lonjak / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.