Foto: Pixabay

Ljeto prolazi, ali opasnost s lišća i dalje prijeti: Pazite kuda hodate i redovito se pregledavajte!

Autor: Daniela Delale

Ako mislite da se s proljećem i ljetom izgubila i opasnost od krpelja, gadno se varate. Iako su najaktivniji upravo u navedenom razdoblju, krpelji prijete i u ranu jesen, doduše u nešto manjem broju.

Njihova aktivnost ovisi najviše o temperaturi i vlažnosti, a s obzirom da se ljeto nekako ‘produljilo’ ove godine, to je još jedan razlog za pojačan oprez prilikom boravka u prirodi.

Ima njih i u zimskom periodu, od prosinca pa sve do ožujka, i to kad se radi o blagoj zimi bez hladnoće i snijega. Vrebaju skriveni na listovima i granama grmova, niskog raslinja i šikara, u prizemnom sloju rubnih šuma, uz staze za šetanje, u vrtovima, izletištima i na ostalim mjestima u prirodi.

Iako ih ne volimo vidjeti, još manje ih volimo zbog opasnosti koju neki od njih nose sa sobom, a to je – zaraza. Zaražene jedinke prenose opasnu bakteriju koja uzrokuje Lajmsku bolest.
O svim opasnostima koje nam prijete od krpelja, kako se zaštititi od njih, ali i kako postupati s ovim dosadnim životinjicama ukoliko ih nađemo na svojoj koži, razgovarali smo s prof. dr. sc. Vitomirom Burekom, voditeljem poliklinike Imunomed, osnivačem i dugogodišnjim voditeljem Odjela za kliničku imunologiju, Imunološke ambulante i Imunološkog laboratorija Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu.

Što je Lajmska borelioza?

Lajmsku bolest uzrokuje bakterija Borrelia burgdorferi koju prenose zaraženi krpelji, a ovi se inficiraju preko zaraženih jelena, ptica ili miševa. Bolest se ne prenosi direktno sa zaražene osobe na zdravu. Uzročnik ulazi u kožu na mjestu uboda krpelja, a odavde se širi putem limfe i krvi do drugih kožnih lokacija i drugih organa u tijelu. Infekcija ovom bakterijom može zahvatiti mnoge organe: kožu, srce, zglobove, jetru, oko, centralni živčani sustav te dovesti do brojnih zdravstvenih komplkacija – dakle radi se o multisistemskoj bolesti. Ona stoga može, dok se ne prepozna, ličiti na neke druge bolesti poput: artritisa, karditisa, multiple skleroze, kronove bolesti (crijevo), lupusa, fibromialgije, sindroma kroničnog umora, parkinsonove bolesti, depresije te raznih kožnih infekcija.

Tko može dobiti Lajmsku boreliozu?




Lajmsku bolest mogu dobiti osobe različite dobi koji borave kraće ili duže vrijeme u području sa šumom ili visokom travom i grmljem.

Koji su simptomi ove bolesti?

Simptomi ove bolesti su raznovrsni, a razlikujemo ih ovisno o fazi bolesti. Naime postoje tri faze bolesti.
Prva ili rana faza borelioze registrira se od par sati do nekoliko tjedana od zaraze tj. ugriza krpelja. Simptomi koji se mogu pojaviti u ovoj fazi bolesti su: crvenilo na mjestu uboda, blaga ukočenost vrata, lagano povišena temperatura, mučnina, bolovi u trbuhu te oslabljen vid na jedno ili oba oka uz umor i klonulost, bolove u mišićima i povećane limfne čvorove.




U drugoj fazi, tzv. kasna faza borelioze, koja se razvija nakon nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci nakon zaraze, najuočljiviji su simptomi: bolovi u zglobovima i oticanje zglobova, nelagoda i bolovi u prsnom košu, vrtoglavica i nesvjestica, povišena tjelesna temperatura, tremor ruku i nogu, kroničan umor, trnci u rukama i nogama, paraliza moždanih živaca, ali i niz drugih simptoma. Ova faza znači da se infekcija proširila u tijelu.

U trećoj fazi bolesti, koja se razvija nakon nekoliko mjesci do nekoliko godina, u 70 % bolesnika koji nisu pravovremeno liječeni mogu se razviti sljedeći simptomi: teško oštećenje centralnog i perifernog živčanog sustava, miozitis, neki tumori CNS-a vrtoglavice, nesvjestice, degenerativne promjene na zglobovima, razni oblici neuropatija, smetnje u radu srca, dermatitisi, multipla skleroza, kronični umor, depresija i još niz kliničkih stanja. Neki simptomi, poput bolova, mogu se pojavljivati i nestajati kao i migrirati po čitavom tijelu.
U svakoj od spomenutih faza može se razviti samo jedan ili više simptoma, a ne uvijek i svi navedeni.

Koje pretrage može napraviti liječnik?

Pretrage koje može napraviti liječnik odnose se na fizički pregled mjesta ugriza krpelja. Na mjestu ugriza krpelja može se vidjeti karakteristična crvena mrlja koja se kružno širi (eritema migrans) sa središnjim izbljeđivanjem – promjer toga može doseći i 50 cm. Osip se može pojaviti i na drugim mjestima osim na mjestu uboda krpelja. Treba napomenuti, međutim, da se u manjem postotku slučajeva ova kožna promjena ne vidi. U takvim slučajevima dijagnozu je teško postaviti u ranoj fazi jer su drugi simptomi nespecifični.

Za potvrdu infekcije s uzročnikom bolesti treba obaviti analizu krvi na specifična antitijela IgM i IgG razreda što se radi tehnikom ELISA i potvrdnim testom. Utvrđivanjem IgM i IgG antitijela potvrđuje se stadij infekcije (akutni, kronični). Potvrdnim testom (Western blot, imunoblot) dokazuju se individualna antitijela na razne antigene borrelije. Pojava IgM razreda antitijela govori za akutnu infekciju, a pojava IgG antitijela govori o razvoju imuniteta tj. pojavi zaštitnih antitijela. IgM antitijela traju relativno kratko (par tjedana do par mjeseci), ali to može biti i mnogo dulje – što zahtijeva posebno obrazloženje. IgG antitijela javljaju se nešto kasnije, čak i prije nestanka IgM antitijela, i mogu trajati duže vremena. Ova uobičajena dinamika IgM i IgG antitijela međutim može biti i drugačija. Naime, oba antitijela mogu se registrirati i 10 do 20 godina nakon aktivne (akutne) infekcije. Takva perzistencija antitijela međutim ne ukazuju na aktivnu infekciju. Postoji i test za dokazivanje genetskog materijala uzročnika, tzv. PCR test.
Treba napomenuti da neka istraživanja ukazuju na infekciju s borreliom burgdorferi kao mogućem pokretaču mnogih autoimunih bolesti, o čemu treba voditi računa.

Kako se liječi?

Glavni cilj terapije Lajmske bolesti je skratiti simptome akutne bolesti i time smanjiti rizik od razvoja potencijalnih kasnih manifestacija. Lajmska bolest se liječi vrlo djelotvorno antibioticima (doxiciklin, azitromicin). Važno je napomenuti da manji postotak (oko 10%) nakon preporučene terapije antibioticima ima i dalje smetnje kao što su slabost, teškoće sa spavanjem, bolovi u zglobovima i mišićima. To može trajati i mjesecima prije nego ti simptomi konačno nestanu. To se stanje naziva postborelioza. Prolongirana terapija nema učinka. Vjeruje se da su ovakove prolongirane smetnje rezultat autoimunih zbivanja.

Kako se prevenira?

Treba izbjegavati područja gdje se mogu naći krpelji, poput šuma ili područja s većim grmljem ili visokom travom. Prevenira se i pažljivim pregledom kože i odjeće poslije boravka na tim zelenim površinama. Krpelji se mogu naći na bilo kojem dijelu tijela, ali češće na području vlasišta, pazuha, prepona, koži trbuha te iza uha. Ako idete u prirodu, trebate nositi odjeću (hlače, majice) dugih rukava, a nogavice uvući u cipele. Koristite neka od sredstava (repelenti) protiv insekata. Kosite travu u vlastitom vrtu. Važno je napomenutu da krpelji mogu biti jako sitni (nezreli oblici, tzv. nimfe), veličine makova zrna, pa to može biti jedan od razloga zbog kojih se dosta ljudi s kroničnom lajmskom bolesti (treća faza) zapravo i ne sjeća ugriza krpelja.

Kako pravilno ukloniti krpelja?

Ako je došlo do uboda krpelja on se uklanja korištenjem pincete. Njome se pažljivo uhvati područje blizu glave krpelja, lagano se pomiče lijevo-desno i onda se podigne s kože, ali bez trzaja. Treba paziti da se tijelo krpelj ne zdrobi i ne dirati ga golim prstima da se izbjegne moguća zaraza. Mjesto ugriza krpelja treba natrljati vatom umočenom u neki od antiseptika.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.