fbpx
Ilustracija: Pixabay

KUĆANSKI POSLOVI POMAŽU KOD MRŠAVLJENJA: Ipak, važno je znati koliko koja aktivnost troši kalorija

Autor: Zlatko Govedić

Ključ dobrog izgleda svakako je u zdravoj prehrani, dovoljno spavanja i tjelovježbi poput teretane, aerobika, pilatesa i sl. No, pozitivne učinke možemo imati i u nečem znatno češćem i dostupnijem, a čini se i korisnijem – u čišćenju kuće.

Minuta laganog posla ekvivalentan je hodanju 72 koraka, a pola sata angažiranja na kućanskim poslovima dnevno moglo bi pridonijeti gubljenju jednog kilograma mjesečno i omogućilo da ostanemo u dobroj formi tijekom zimskih mjeseci.

Najmanje je zahtjevno spremanje postelje koje sagorijeva 35 kalorija, pod uvjetom da se toj aktivnosti posvetite pola sata dnevno.


Slijedi pranje prozora – 153 kalorije, glačanje – 157 kalorija, zatim brisanje prašine koje troši 166 kalorija, koliko i 20 minuta aerobika.

Sat usisavanja briše 175 kalorija, pranje prozora 231 kaloriju, što je ekvivalentno 25-minutnom kružnom treningu.

Brisanje poda sagori čak 314 kalorija pa si nakon toga možete priuštiti i nešto slatko.

Europsko istraživanje pokazalo je da u prosjeku, odrasla osoba tjedno provede 11 sati radeći kućne poslove i tako sagori 2345 kalorija. Inače, za dobro zdravlje preporučuju se barem dva i pol sata umjerene tjelesne aktivnosti tjedno.

Dokazano je da je sjedilački način života rizični čimbenik za razvoj brojnih kroničnih bolesti, uključujući bolesti srca i krvnih žila, vodećeg uzroka smrtnosti razvijenog svijeta. S druge strane, aktivan život je u izravnoj vezi s brojnim socijalnim i psihološkim koristima, a povezan je i s produženim očekivanim trajanjem života zbog čega osobe koje se redovito bave tjelesnom aktivnošću žive dulje. Osobe koje su sjedilački životni stil zamijenili aktivnim, iskazuju zadovoljstvo tjelesnim i psihičkim zdravljem i boljom kvalitetom života.

Tjelesna aktivnost, zdravlje i kvaliteta života su blisko povezani. Bez obzira kojoj dobnoj skupini pripadali važno je da dnevno usvojite i održite trajnu tjelesnu aktivnost kao važnu životnu naviku.




Bavljenje tjelesnom aktivnošću opada s porastom životne dobi, a prema posljednjim dostupnim podacima 40-60% europske populacije tjelesno je neaktivno.

Dokazano je da svatko tko poveća tjelesnu aktivnost, čak i nakon dugih razdoblja neaktivnosti, poboljšava zdravstveno stanje vezano uz svoju životnu dob. Nikad nije kasno da bi se promijenile životne navike i usvojile nove.




Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.