fbpx
Ilustracija, foto;pexels

Kreće podmuklo, a može imati smrtni ishod! Kašalj, gnoj i umor mogu upućivati na ovu bolest!

Autor: Dnevno

Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze obilježava se svake godine 24. ožujka, na dan kada je 1882. godine Robert Koch svijetu obznanio svoje otkriće uzročnika tuberkuloze, bakterije Mycobacterium tuberculosis, za koje je dobio i Nobelovu nagradu za medicinu.

U Hrvatskoj se nekoliko posljednjih desetljeća bilježi stabilan pad incidencije tuberkuloze sve do unatrag tri godine, kada dolazi do određene stagnacije u daljnjem padu broja oboljelih.

U 2016. godini je u Hrvatskoj je zabilježeno 454 novoboljelih od tuberkuloze, od kojih je 30 završilo smrtnim ishodom. Najveći udio ukupno oboljelih čine osobe u dobi od 70 godina i stariji (23,4 %), dok među djecom predškolske i rane školske dobi (mlađi od 10 godina) nije bilo oboljelih. Hrvatska se stopom incidencije od 10,6/100 000 nalazi u europskom prosjeku. Međutim, postoje značajne razlike među pojedinim županijama, pa je tako najviša incidencija obolijevanja zabilježena u Sisačko-moslavačkoj (19,7/100 000), a najniža u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (4,1/100 000), podaci su koje donosi HZJZ.


Kako se prenosi tuberkuloza?

Tuberkuloza može zahvatiti bilo koji organ u tijelu, a najčešće su to pluća. Osoba je zarazna za okolinu ako ima aktivnu tuberkulozu, što znači da u svom iskašljaju ima mikroskopski vidljive tuberkulozne mikobakterije koje, npr. kašljanjem, kihanjem, govorom ili pjevanjem može prenijeti na svoje bližnje. Bliski kontakti su osobe s kojima je bolesnik svakodnevno u kontaktu poput članova obitelji, bliskih prijatelja ili kolega na radnom mjestu.

Bolesnici s tuberkulozom koji nemaju mikroskopski vidljive uzročnike u iskašljaju nisu zarazni za okolinu, ali se moraju liječiti, da ne bi došlo do daljnjeg širenja bolesti na druge organe poput mozga, bubrega, kralježnice odnosno do razvoja milijarne tuberkuloze kod koje su bolešću zahvaćena dva ili više organa, što može završiti smrtnim ishodom.

Oboljeli s izvanplućnim oblikom tuberkuloze u pravilu nisu zarazni za okolinu.

Tuberkuloza započinje podmuklo, općim simptomima bolesti koji traju dulje od tri tjedna. To su najčešće kašalj, iskašljavanje gnoja ili krvi, otežano disanje, bol u prsištu, povišena tjelesna temperatura, prekomjerno noćno znojenje, gubitak apetita i tjelesne težine, uz osjećaj umora i opću slabost i nevoljkost, koji se javljaju istodobno.

Tko obolijeva od tuberkuloze?

Procjenjuje se da je danas u svijetu uzročnikom tuberkuloze zaraženo oko 2 – 3 milijarde ljudi, od kojih samo 5 – 10 % inficiranih razvije aktivnu bolest. Iako od tuberkuloze može svatko oboljeti, neka medicinska stanja povećavaju rizik njenog razvoja, kao što su infekcija HIV-om, imunosupresivna terapija (npr. anti-TNF lijekovi, kortikosteroidi, imunosupresivni lijekovi nakon transplantacije), maligne bolesti, alkoholizam, zlouporaba droga, nikotinizam, šećerna bolest, kronično zatajenje bubrega, silikoza i dr.

Povećani rizik od tuberkuloze postoji i u osoba koje su smještene u neke od ustanova kao što su skloništa za beskućnike, zatvori, psihijatrijske bolnice, ustanove za starije i nemoćne i dr.




Kako se liječi tuberkuloza?

Liječenje tuberkuloze prosječno traje šest mjeseci i obično zahtijeva istovremeno uzimanje tri ili četiri lijeka prva dva mjeseca, a potom još četiri mjeseca uzimanje dva lijeka. Bolesnik mora biti upoznat s važnošću pridržavanja propisane terapije da bi se izliječio. Neodgovarajuće liječenje tuberkuloze, bilo nedovoljno dugim liječenjem bilo neodgovarajućom kombinacijom lijekova uzrokuje stvaranje sojeva bakterija otpornih na uobičajene antituberkulotske lijekove i pojavu tzv. rezistentne tuberkuloze. Danas je višestruko rezistentna tuberkuloza (MDR-TB) veliki javnozdravstveni problem jer je uspjeh njenog liječenja znatno niži (oko 50 %) u odnosu na „običnu“ tuberkulozu koja je osjetljiva na postojeće lijekove (prosječna uspješnost liječenja oko 75 %).

U 2016. godini je u svijetu zabilježeno gotovo pola milijuna oboljelih s rezistentnom tuberkulozom, od kojih se liječi tek svaka peta osoba. Tog problema nije pošteđena ni europska regija, u kojoj oboljeli s MDR-TB čine nešto više od 4 % ukupno oboljelih. U Hrvatskoj je stanje po ovom pitanju još uvijek vrlo povoljno, pa tako u 2016. godini nije zabilježen nijedan slučaj multirezistentne tuberkuloze.

Svjetska zdravstvena organizacija zacrtala u svojim strateškim dokumentima eliminaciju tuberkuloze do 2030. godine, no do toga još ima puno posla. Stoga je Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze prigoda da se još jednom naglasi da tuberkuloza nije bolest koja se događa nekome drugome te da svatko od nas može oboljeti.




Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.