Koja je tajna stogodišnjaka? Znanstvenici otkrili biomarkere koji ukazuju na dugovječnost

Nekada su stogodišnjaci bili rijetki, no danas su sve učestaliji. Postali su najbrže rastuća demografska skupina svjetskog stanovništva, s brojem koji se otprilike udvostručuje svakih deset godina od 1970-ih.

Pitanje koliko dugo ljudi mogu živjeti i što određuje dug i zdrav život ljude zanima već jako dugo. Razumijevanje tajni iznimne dugovječnosti nije jednostavno jer uključuje složenu interakciju genetske predispozicije i načina života tijekom cijelog života osobe.

Nedavna studija Karolinskog instituta (Stockholm, Švedska) otkrila je neke zajedničke biomarkere, uključujući razine kolesterola i glukoze, kod osoba koje žive više od 90 godina.

Zašto su nam djeca sve gluplja? Pogledajte video mlade majke i sve će vam biti jasno

Znanstvenici su istraživali biomarkere ljudi koji su doživjeli stotu godinu te istražili vezu između njih i vjerojatnosti za postizanje stote godine.

Opsežno istraživanje

Istražili su podatke od 44.000 Šveđana koji su prošli zdravstvene preglede u dobi od 64 do 99 godina. Od tog broja, njih 1224, ili 2,7%, doživjelo je stotu godinu života. Većina (85%) stogodišnjaka bile su žene.

Istraživanje je uključivalo dvanaest krvnih biomarkera povezanih s upalom, metabolizmom, funkcijom jetre i bubrega, te potencijalnom pothranjenošću i anemijom, a svi su ti biomarkeri povezani s procesom starenja ili smrtnošću u prethodnim studijama.

Također su proučili markere povezane s metaboličkim statusom i funkcijom, uključujući ukupni kolesterol i glukozu, te one povezane s funkcijom jetre, kao što su alanin aminotransferaza (Alat), aspartat aminotransferaza (Asat), albumin, gama-glutamil transferaza (GGT), alkalna fosfataza (Alp) i laktat dehidrogenaza (LD).

Analizirali su i kreatinin, povezan s funkcijom bubrega, te željezo i ukupni kapacitet vezanja željeza (TIBC), povezan s anemijom. Na kraju, proučavali smo i albumin, biomarker povezan s prehranom.

Važni pokazatelji

Nalazi su pokazali da su oni koji su doživjeli stotu godinu uglavnom imali niže razine glukoze, kreatinina i mokraćne kiseline od šezdesetih godina nadalje. Vrlo malo stogodišnjaka imalo je razinu glukoze iznad 6,5 ranije u životu ili razinu kreatinina iznad 125.

U bliskoj budućnosti iskorijenit ćemo jednu od najopakijih bolesti: ‘Novo cjepivo je učinkovito i jeftino’

Nadalje, otkrili su da su svi osim dva (Alat i albumin) od 12 biomarkera pokazali vezu s vjerojatnošću postizanja stote godine, čak i nakon što su istraživači uzeli u obzir dob, spol i teret bolesti.

Osobe s nižim razinama ukupnog kolesterola i željeza imale su manju šansu za dostizanje stote godine u usporedbi s onima s višim razinama. I osobe s višim razinama glukoze, kreatinina, mokraćne kiseline i markera za funkciju jetre imaju manju vjerojatnost za postizanje stote godine.