Foto: Guliver Image

KOJA JE TAJNA KRALJIČINE DUGOVJEČNOSTI? Moć samokontrole dolazi do izražaja u spavanju, jedenju, vježbanju i svim drugim područjima svakodnevice

Autor: Sonja Kirchhoffer / 7dnevno

Od 8. rujna 2022., kada je umrla britanska kraljica Elizabeta II. u devedeset i šestoj godini života, preplavljeni smo brojnim vijestima o kraljevskoj obitelji. Kraljičina smrt dočekana je s nevjericom jer je većina Elizabetinih podanika živjela cijeli život s jednom vladaricom pa se nekako stekao dojam da će ona vječno ostati na prijestolju. Kraljica je bila neka vrsta konstante s kojom je Ujedinjeno Kraljevstvo živjelo desetljećima. Umrla je mirno u snu, onako kako bi većina poželjela otići kada se već otići mora. Nakon Elizabetine smrti mediji su se velikim dijelom pozabavili i svojevrsnim tajnama kraljičine dugovječnosti koje, realno gledano, nisu nikakav misterij. U osnovi, njezine su životne navike detaljno predstavljene javnosti još 2020. u knjizi istraživača kulturne povijesti Bryana Kozlowskog, samo su sada došle u središte pozornosti.

Vladavina kraljice Elizabete II. trajala je čak 70 godina, zbog čega ulazi u najdugovječnije vladare ne samo u britanskoj nego i u svjetskoj povijesti. U duljini vladavine nadmašio ju je jedino Luj XIV. koji je na vladarskoj poziciji bio pune 72 godine. No taj francuski vladar u stvarnosti je vladao znatno kraće jer je prijestolje formalno preuzeo sa samo četiri godine. Upravo je zbog toga prvo razdoblje njegove vladavine obilježeno regentstvom u kojem nije imao “de facto” pravu vlast. Osim toga, živio je 20 godina kraće od kraljice Elizabete, pa je ona, kada se sve to zbroji, apsolutno najdulje vladala u povijesti.

Dobro je starjela

Kraljica je cijeli život bila dobra zdravlja i definitivno je imala dobre gene. No genetika je uvijek u interakciji s okolišem, pa tako kažu da osobe s dobrim genima mogu relativno lako zadržati dobro zdravlje, dok oni koji imaju manje sreće s genima moraju voditi više računa o svojim životnim navikama. Nasreću, kažu da loši geni nisu prepreka da se pridržavanjem određenih pravila ostvari kvalitetan i dug život. Bryan Kozlowski detaljno je istražio kraljičine životne navike i objavio ih u knjizi pod nazivom “Živjela kraljica: 23 pravila za život britanske vladarice s najduljim stažem” (“Long Live the Queen: 23 Rules for Living from Britain’s Longest-Reignin Monarch”). Knjiga donosi kraljičinu životnu filozofiju koja joj je omogućila da, kako kaže autor, “dobro ostari”. Naravno da je i Kozlowski, baš kao i mi, svjestan činjenice da se život članova kraljevske obitelji ne može usporediti sa životima običnih građana, ali smatra da nam njezine navike mogu dati smjernice za uspostavljanje ravnoteže i poboljšanja naših života. On je sam usvojio te navike koje šaljivo naziva “dinosaurskim” i kaže da mu je život od tada krenuo nabolje.

Iako vam se može činiti da su životne navike kraljevske obitelji malo previše za nekoga tko ne kotira tako visoko, ovi savjeti se više odnose na načine na koje ćete nešto raditi i ne zadiru u vašu kupovnu moć, odnosno nemoć. Tako, primjerice, nije važno hoćete li jesti nešto skupo ili pristupačno, bitan je način na koji ćete jesti. Među prvim najvažnijim poukama je ona o samokontroli. Kraljica je tijekom cijelog života imala izuzetnu moć samokontrole u svim područjima življenja, a nju mogu usvojiti svi oni koji za to imaju dovoljno želje i samodiscipline. Moć samokontrole dolazi do izražaja u spavanju, jedenju, vježbanju i svim drugim područjima svakodnevice. Ona je onaj čimbenik koji nam pruža mogućnost da živimo “snažnije, sretnije i zdravije” živote.

Provjerene stvari

Kraljica nije bila sportski tip, ali je bila dovoljno fizički aktivna da zadovolji dnevne potrebe za kretanjem. Najčešće su to bile duge i brze šetnje s velškim korgijima, koje same po sebi donose višestruku zdravstvenu korist. Šetnje pomažu u održavanju zdravlja ponajprije krvožilnog i lokomotornog sustava, s tim da one sa psima, ako ste ih nabavili iz ljubavi, a ne pomodnosti, smanjuju razinu stresa i snižavaju krvni tlak. Osim šetnji pasa, kraljica je do svojih 90-ih redovito jahala. Ono što možda niste znali o kraljici jest to da je bila introvert i da su joj upravo takve, pomalo usamljeničke aktivnosti pružale zadovoljstvo. Poanta je da vježbamo, ali da svoju fizičku aktivnost prilagodimo svojim potrebama, mogućnostima, ali i osobnosti. Cilj je da nam fizička aktivnost stvara osjećaj zadovoljstva. Ako niste sportski tip, potražite aktivnost koja će vam omogućiti da budete u pokretu, a da pritom uživate jer će tako učinak vježbanja biti sveobuhvatniji.

Elizabeta II. samokontrolu je zadržala ne samo kad jer riječ o fizičkoj aktivnosti nego i o prehrani. Jela je četiri puta dnevno, i to male obroke. Voljela je jesti provjerene stvari pa je tako, primjerice, redovito konzumirala sendvič koji je dobio naziv “penny” prema engleskom novčiću peniju. U osnovi, riječ je o vrlo jednostavnim sendvičima koji su se sastojali od tri temeljna sastojka: kruha, maslaca i džema od jagoda. Naravno, ne bilo kakvih jagoda nego onih domaćih iz njezina vrta oko dvorca Balmoral u Škotskoj.

Hrana se danas često svodi na dvije krajnosti, a to su brojenje kalorija ili prejedanje. Te loše navike postaju još lošije ako ne vodimo računa o načinu i brzini jedenja pa jedemo u hodu i na brzinu. Prema Kozlowskom, kraljica je tu našla zlatnu sredinu pa je pazila na ono što jede, ali se nije odricala užitaka. Kao obožavateljica čokolade, rado bi pojela čokoladnu tortu, s tim da bi se poslužila samo tankom kriškom torte, čime je udovoljila svojoj potrebi za užitkom, a da nije pretjerala. Jela bi uvijek sjedeći i sporo. Kozlowski je bio šokiran načinom na koji je jela bananu, a to je činila uz pomoć vilice i noža, što usporava proces jedenja. Smisao usvajanja kraljičinih principa je da se ne odričemo potpuno užitaka, ali da jedemo po malo i pritom sjedimo za stolom te iskoristimo tu prigodu za druženje i razgovor s obitelji i prijateljima. Dobar primjer sporog jedenja je i način na koji je kraljica jela svoje omiljene sendviče. Ona bi otkidala komadiće kruha i njih pojedinačno mazala, čime se usporavao proces konzumacije hrane. Ovakav način jedenja omogućuje da se uspostavi pravovremeni kontakt između mozga i želuca, koji onda na vrijeme signalizira osobi koja jede da se najela i da je pravo vrijeme da prestane jesti. U protivnom dolazi do prejedanja koje sa sobom nosi pretilost i zdravstvene probleme. Dakle, treba se nagraditi i priuštiti si male, ali umjerene užitke u hrani. Istraživanja su pokazala da smo skloniji manjim količinama hrane, kao i drugačijem pristupu jedenju pri konzumaciji skuplje hrane, pa nije zgorega nekada posegnuti za ovakvim konzumerskim snobizmom. Kako se čini, ta je vrsta prehrambenog snobizma zdrava navika ako se ne primjenjuje na svakodnevnoj razini.




Voljela je popiti

Kraljica je voljela popiti koju, ali nije bila alkoholičarka kako bi se moglo zaključiti iz pisanja nekih medija. Voljela je popiti koktel od džina i slatkog aperitiva Dubonneta na bazi vina. On se sastojao od jednog dijela džina i dva dijela tog aperitiva u koji se dodavao led, kao i kriška limuna. Znala je popiti i suhi martini, kao i šampanjac i slatko njemačko vino. Ako poput kraljice posežete za čašicom, budite umjereni poput nje.

Neovisno što je kraljica radila, uzimala je stanku za čaj koji se pio točno u pet sati poslijepodne. Ta je stanka za čaj bila upotpunjena kolačićima i sendvičima. U tim trenucima ona je istovremeno napravila stanku i pružila si zadovoljstvo. Kozlowski smatra da bismo svi trebali naći svoj užitak koji ćemo si priuštiti jedanput dnevno. Bitno je pravilo da ni u čemu što radimo ne pretjerujemo jer kraljica tijekom tog užitka nije pojela, primjerice, hrpu sendviča i kolačića, nego je bila izrazito umjerena. To je neka vrsta punjenja baterija koje nam omogućuje da se poslije lakše fokusiramo na svoje ciljeve i budemo produktivniji u onome što radimo.

Obožavala je čaj s Himalaja nazvan Darjeeling, koji nosi prestižnu titulu najfinijeg čaja na svijetu. Nazivaju ga zato “šampanjcem među čajevima”. Kažu da povećava razinu energije u organizmu i podiže imunitet. Ovaj čaj se posebno dostavlja kraljevskoj obitelji i ne može se kupiti u uobičajenim trgovinama, možda jedino među trgovinicama s oznakom kraljevskog brenda. Obožavala je i Earl Grey, a čajeve je redovito pila bez šećera. Vi ne morate piti čaj, možete si uzeti stanku za ispijanje kave ili nekog drugog omiljenog napitka, a taj će vam odmak zasigurno donijeti psihološku dobrobit.




Kraljica je imala ritam spavanja kojega se redovito pridržavala, pa je tako lijegala oko jedanaest sati navečer i u prosjeku spavala oko osam sati. To je optimalan san za odraslu osobu koji omogućuje održavanje dobre memorije s kojom kraljica nikada nije imala problema.

Radoholičarka na dvoru

Za kraljičino zdravlje važna je i činjenica da je svoj um stalno držala zaokupljenim raznim pitanjima. Neprestano je čitala, ali joj je zato televizija bila potpuno sporedna stvar na svijetu. Na taj način je uspjela zadržati bistrinu i u poznim godinama života. Kozlowski kaže da je ona tijekom cijele godine imala samo dva potpuno slobodna dana u kojima nije radila apsolutno ništa, a to su bili Božić i Uskrs, dok je sve ostale dane bila zaposlena, pa čak i tijekom odmora. Drugim riječima, bila je radoholičarka na kraljevski način. Ako zadržimo intelektualnu radoznalost, ali i socijalni kontakt tijekom cijelog života, manja je vjerojatnost da ćemo se suočiti s demencijom i sličnim problemima.

Kraljica je mogla ići na plastične operacije i izgledati znatno mlađe, no to jednostavno nije željela, nego je ostala vjerna provjerenoj kozmetici koju je davno počela koristiti. Za njegu kože kažu da je koristila hidratantnu krenu Elizabeth Arden Eight Hour Cream. Ta krema bogata je vitaminom E, a stvorena je u međuratno vrijeme, konkretno 1930. godine. Najbolje u svemu je to što pakiranje od 50 ml stoji 299 kuna pa ona ne spada u luksuznu, nego u umjereno skupu kozmetiku.

I ne manje važno!

Uza sve ovo navedeno, izuzetno je važan pristup adekvatnoj zdravstvenoj skrbi, kao i financije koje je omogućavaju. Kraljica je imala tim liječnika koji je redovito pazio na njezino zdravlje, a to je ona sastavnica u kojoj većina ne može slijediti Njezino Veličanstvo.

Elizabetin je stav bio da je čaša uvijek napola puna, a taj je optimizam također pridonio njezinoj dugovječnosti. Naravno, lakše je biti optimist u kraljičinoj koži nego u našoj, no definitivno je percepcija nešto što je pod našom kontrolom.

Autor:Sonja Kirchhoffer / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.