Pinterest

KISELI KUPUS JE NEIZMJERNO ZDRAV I KORISTAN: Pogledajte njegove dobrobiti i pripremite si sve sami doma!

Autor: V.K

Rasol, sok od kiselog kupusa, sadrži velike količine vitamina B, C, E, K i minerala kao što su kalij, kalcij, fosfor, sumpor, željezo, bakar, cink i magnezij. Dobar je za probavu i jačanje crijevne flore, za arterosklerozu i visok tlak, za liječenje astme, reume i gihta, čira na želucu, uz to čisti kožu i jača imunitet, a kažu da pomaže i kod raznih vrsta karcinoma.

Naime, kupus u sebi sadrži fitonutrijente koji štite naše tijelo od slobodnih radikala. Znamo da su slobodni radikali uzročnici oštećenja na membranama naših stanica, i da dovode do raznih teških oboljenja. Osim toga, kupus u sebi ima i jako važne enzime koji sudjeluju u detoksikaciji tijela.

Odličan za regulaciju probave i obnovu crijevne flore, rasol su starije generacije redovito pile za čišćenje organizma i jačanje imuniteta, a često se dodavao i u jela kao što su juhe i variva. Zbog svih dobrobiti kiselog kupusa i njegova rasola za organizam, nekada su pomorci na putovanja brodom nosili bačve u kojima se kiselio kupus te im je služio za borbu protiv brojnih bolesti koje su ih znale zadesiti na dalekim putovanjima.

Evo kako si sami doma možete napraviti rasol i kiseli kupus kojim se odlično liječi i mamurluk.

Sam rasol nastaje procesom vrenja, odnosno fermentacijom kupusa u slanoj vodi, za što mu trebaju toplina i vrijeme. Za tu namjenu najčešće se upotrebljava bijeli kupus, a oprane i očišćene glavice kojima je uklonjen korijen pune se solju, stavljaju u bačvu te pažljivo sabijaju. Popunjena bačva prekriva se krpom i utegom koji polako pritišće njezin sadržaj. Nakon tjedan dana čuvanja na sobnoj temperaturi, uz dolijevanje slane vode po potrebi, bačva s kupusom prebacuje se na hladno i pušta da stoji nekoliko mjeseci kako bi se odvio željeni proces fermentacije. Osim kiselog kupusa, koji je ukusan dodatak jelima od mesa, rasol je izvrstan dodatak prehrani, no unatoč svim koristima koje ima za organizam, s nestankom prakse kućnog kiseljenja kupusa polako postaje zaboravljeni narodni lijek.

Za 25kg kupusa bit će vam dovoljno oko 500g soli, 10ak listova lovora, 2 žlice papra u zrnu. U bačvu slažite red rezanog kupusa, red soli sa začinima. Svaki red sabijajte, da bi kupus pustio sok. Ako stavljate i cijele glavice, onda ih poslažite na rezani začinjeni kupus. Nemojte ih previše nabijati da ne oštetite listove, ali neka budu tijesno poslagane.

Možete se poslužiti i drvenim batom, da što gušće poslažete sve slojeve, a neki kupus u većim bačvama ili vrećama čak i gaze. Dalje redajte istim redoslijedom dok ne potrošite sav kupus. Ako ste dobro sabili kupus, za 2 dana trebao bi pustiti dovoljno soka, koji će se izdignuti 4-5cm iznad kupusa. Ukoliko vam je zadnji sloj kupusa suh, dolijte slane vode, da sav bude prekriven. Uteg ili kamen, vreća napunjena vodom trebali bi držati kupus da ne pliva na površini, već da sav bude čvrsto sabijen u bačvi.




Uobičajeno je da se kupus prekrije čistom kuhinjskom krpom, na nju stavi drveni poklopac i uteg ili kamen koji je dovoljno težak da čvrsto pritšće kupus. Prekrijte bačvu čistim stolnjakom i ostavite 3-5 dana. Zatim izvadite kamen, poklopac i krpu, ako je potrebno dolijte slane vode, stavite novu krpu i oprani poklopac i kamen. Svakih tjedan dana ponavljajte postupak, a sivu koricu od plijesni obrišite čistom krpom. Tijekom zime, kod svakog vađenja kupusa čistite plijesan i uklanjajte slojeve kupusa ako su promijenili boju. Ako upotrijebite plastičnu vreću punjenu vodom umjesto drvenog poklopca i utega, neće se stvarati plijesan, već samo treba provjeravati je li kupus prekriven vodom. Proces kiseljenja možete ubrzati ako prvih 4-5 dana ostavite bačvu na sobnoj temperaturi, a zatim ga čuvajte u podrumu na temperaturi ne višoj od 5°C.

Rasol od kupusa možete piti sam, a možete ga upotrijebiti i za razne juhe i variva. Može biti odlična pratnja raznim mesnim jelima, kobasicama, krvavicama, našim poznatim ličkim polama ili najjednostavnije poslužen – kao salata, s malo bučinog ulja i svježe mljevenog papra.




Autor:V.K
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.