fbpx
Ilustracija/Snfamilymedicine

KAKO SE NOSITI S RAKOM DOJKE: Jedan dio bolesnika ustručava se potražiti stručnu pomoć, a važno je ne zanemarivati mentalno zdravlje

Autor: Lucija Anić / 7dnevno

Prema posljednjim podacima u Hrvatskoj je u 2018. godini zabilježeno 2845 slučajeva raka dojke, a od te zloćudne bolesti umrle su u 2019. godini 752 žene. Rak dojke treći je maligni uzrok smrti u žena, nakon raka pluća i raka debelog i završnog crijeva.

U 2017. godini od raka dojka oboljelo je 2767 žena, od raka kolorektuma više od tisuću, dok je od raka maternice oboljelo 717 žena. Te brojke svake godine rastu, stoga je važno prepoznati da oboljelima treba pomoć, i to ne samo ona zdravstvena nego i psiho-socijalna. Tu nastupa udruga “Sve za nju” koja svojim radom upravo obuhvaća sve te nezdravstvene pristupe poput radionica, socijalne rehabilitacije i potpore.

Maja Erceg Tušek psihologinja je u udruzi “Sve za nju” koja oboljelim ženama pruža, kolokvijalno rečeno, zagrljaj onda kada je to potrebno. Naime, rak dojke, maternice ili jajnika ne narušava samo fizičko zdravlje nego i psihičko, a posljedice se nastavljaju čak i nakon završetka liječenja.


Stoga svojim djelovanjem ne samo da rade na boljitku tih žena nego i na boljitku cijelog društva jer ono je jako koliko i najslabiji pojedinac.

* Tijekom liječenja, osim medicinske podrške, što sve uključuje psihosocijalna podrška za oboljele žene?

Međunarodno psiho-onkološko društvo (IPOS) prepoznaje i naglašava psihosocijalnu skrb za oboljele od raka kao univerzalno ljudsko pravo. IPOS naglašava da opću psihičku uznemirenost (distres) treba mjeriti kao šesti vitalni znak uz temperaturu, krvni tlak, puls, brzinu disanja i bol. Udruga “Sve za nju” od osnivanja zagovara psihološku pomoć kao integrirani dio onkološkog liječenja, promiče koristi i vrijednosti psihoonkologije u praksi. Stručni tim psihologa, savjetovatelja i psihoterapeuta pruža stručnu psihološku pomoć kroz Centar za psihološku pomoć “Sve za nju” od 2010. godine, što je na tragu standarda onkološke skrbi koje promiče IPOS.

Kod osoba oboljelih od raka važno je prepoznati kada trebaju psihološku pomoć. Svakoj ženi, kao i bilo kojoj osobi koja je oboljela od raka, trebalo bi pružiti mogućnost traženja i dobivanja psihosocijalne podrške, od pružanja osnovnih informacija i logističke podrške do stručne psihološke pomoći. Psihološka podrška integralni je dio liječenja i rehabilitacije. Često je za žene vrlo korisno potražiti i prihvatiti praktičnu uzajamnu podršku drugih bolesnika organiziranu u udrugama ili grupama podrške. No vrlo često dodatno trebaju pomoć stručnjaka s iskustvom u savjetovanju onkoloških bolesnika koji imaju znanja o bolesti, terapijama i nuspojavama liječenja pa mogu bolje razumjeti situaciju u kojoj se žena nalazi. Najčešće su to psiholozi koji se bave zdravstvenom i kliničkom psihologijom, ali savjetnici mogu biti i educirani socijalni radnici, medicinske sestre/tehničari i drugi stručnjaci. Ako je potrebno intenzivnije praćenje ili je psihičko zdravlje žene znatno narušeno, za žene je važno i da imaju dostupnu podršku u obliku psihoterapije, što je u domeni psihoterapeuta, i/ili farmakoterapije, što je u domeni psihijatara. U stvarnosti, svi ovi oblici podrške isprepliću se ovisno o potrebama pojedine žene.

* Što se pokazalo kao najuspješniji oblik pomoći korisnicama?

Prije svega, iznimno je važan individualni pristup svakoj osobi i njezinim problemima i potrebama i pružanje onih oblika podrške koji su u tom trenutku osobi potrebni. Različiti oblici podrške isprepliću se ovisno o tome što komu u danom trenutku treba i to je ono što čini uspješnu podršku. Oboljele osobe često su izraženo tjeskobne, u strahu, ljutite, teško se prilagođavaju novonastaloj situaciji itd. Sve su to stanja izazvana spoznajom bolesti koja se mogu uspješno prebroditi uz odgovarajuću podršku obitelji, okoline te uključivanjem stručnog savjetnika, a po potrebi i liječnika psihijatra. Normalno je da se javljaju različite emocije, no ako su neke tegobe jako izražene i dugo traju, treba potražiti pomoć stručnjaka u specijaliziranom savjetovalištu. Jedan dio bolesnika ustručava se potražiti stručnu pomoć. Važno je ne zanemarivati mentalno zdravlje, a rane intervencije mogu spriječiti neka ozbiljnija stanja. Najbliže osobe također su na različite načine pogođene bolešću bliske osobe te i njima treba podrška. Oni su nerijetko ti koji na sebe preuzimaju različite uloge koje je do tada imala oboljela osoba te logističke i različite praktične zadatke koje je potrebno obavljati u skrbi za bolesnike. Također su prva linija emocionalne podrške i ponekad ni sami nemaju kapaciteta nositi se sa svime što bolest u danom času donese u njihove živote.




U Centru se provodi više vrsta savjetovanja/psihoterapije (individualna, partnerska i obiteljska, grupni psihološki tretmani i grupe podrške), savjetovalište za prehranu, pravna klinika i medicina rada. U programu edukacijsko-terapijskih radionica sudjeluju psiholozi, nutricionisti i liječnici različitih specijalizacija te drugi stručnjaci.

* Što uključuje socijalna rehabilitacija i integracija i zašto je potrebna?

Socijalna integracija i rehabilitacija uključuje pružanje informacijske, psihološke i logističke pomoći ženama oboljelima od bilo koje vrste raka, kao i njihovim obiteljima. To uključuje i informiranje o pravima koja mogu ostvariti, pravno savjetovanje, savjetovanje medicine rada te različite druge informacije koje osobi u tom trenutku najviše trebaju kako bi im se olakšalo snalaženje u različitim sustavima, zdravstvenom, mirovinskom te sustavu socijalne skrbi, npr. da ostvare financijsku podršku ako je moguća itd. Izazovi s kojima se suočavaju vrlo su raznoliki, od pripreme za povratak na posao, za neke i traženje novog posla zbog gubitka zaposlenja, promjena u okolnostima u kućanstvu ili nemogućnost obavljanja nekih prijašnjih poslova. Psihološka podrška integralni je dio i rehabilitacije, a prva je razina podrške ona koju mogu pružiti obitelj, prijatelji, druge bliske osobe ili drugi bolesnici.




Uz stručnu podršku i predavanja, u Centru za korisnice organiziramo i razne radionice poput radionica disanja, joge, plesnih i dramskih radionica koje su također dio ovakve podrške. U stvarnosti, svi ovi oblici podrške isprepliću se ovisno o tome kako se bolesnik nosi sa psihičkim teškoćama koje bolest izaziva. Iznimno je važan individualni pristup svakoj osobi i njezinim problemima i potrebama.

* Osim usluga savjetovanja, u udruzi postoji i besplatni smještaj za vrijeme liječenja – koliko pacijentica primate?

Za žene s prebivalištem izvan Zagreba, skromnijeg socioekonomskog statusa, osiguran je smještaj u Centru za vrijeme višednevne dijagnostike, pregleda i tijekom terapije u zagrebačkim bolnicama. Tijekom 2021. ostvareno je 345 noćenja, djelomično se, zbog epidemioloških mjera, ovaj program 2021. odvijao u manjem opsegu nego inače.

* Koliko je žena uključeno u vaše programe?

Tijekom 2021. u Centar su se javile 334 nove korisnice s kojima je proveden uvodni razgovor prije uključivanja u programe Centra. Uključujući i korisnice iz prethodnih godina, to je ukupno 2219 korisnica. U ovaj broj nisu uključene osobe koje dolaze na jednokratno ciljano savjetovanje i informiranje ili im se takva pomoć pruža telefonom ili e-poštom. Programi su podijeljeni na psihološke tretmane, savjetovališta, edukacijsko-terapijske programe i program smještaja u Centru za vrijeme liječenja ili kontrola. Broj dolazaka/usluga u svim organiziranim programima, uključujući i grupe podrške, sva savjetovališta, edukacijsko-terapijske radionice, smještaj, komplementarne programe i jogu te odgovore na upite, ukupno je 3846 dolazaka prilikom kojih je pružena neka usluga, odnosno savjet.

Savjetovatelji/psihoterapeuti realizirali su 2030 savjetovanja za oboljele žene koje su uključene u program individualnog savjetovanja uživo, telefonom ili online.

Provjerite razinu opće psihičke uznemirenosti

Odgovore na pitanja iz domene psihologije pacijentice mogu pronaći i na portalu psihoonkologija.hr koji je pokrenula udruga “Sve za nju”. Na portalu je aktivna poveznica na upitnik “Toplomjeri emocija” putem kojega onkološki, ali i drugi kronični bolesnici mogu provjeriti svoju razinu opće psihičke uznemirenosti.

Sve usluge za korisnice su besplatne, a pružaju ih stručnjaci različitih specijalnosti, zaposlenici te vanjski suradnici.

Tri od pet oboljelih osoba treba barem inicijalnu psihološku podršku, trećina treba kontinuiranu podršku i praćenje, a psihološku pomoć potrebno je tijekom liječenja oboljelog i nakon smrti osigurati i članovima obitelji i njegovateljima.

Autor:Lucija Anić / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.