fbpx

Kako izbjeći sedam zamki višesatnog rada za kompjutorom

Autor: Branka Peterlić

Neke od sedam bolesti elektroničkog doba poprimile su oblik sindroma koji pogađaju oči, uši i psihu, ozbiljno narušavaju zdravlje i kvalitetu života.

Era kompjutora, donijela nam je paket od sedam takozvanih „bolesti elektroničkog doba“. Neke od tih bolesti poprimile su oblik sindroma koji pogađaju oči, uši, psihu… Općenito loše djeluju na organizam i uzmu li maha ozbiljno narušavaju kvalitetu života. Provjerite jeste li postali žrtvom koje od tih bolesti. Olakotna okolnost je što se većina njih uspješno liječi.

Danas od sindroma kompjuterskog vida (SKV) pati čak 75 posto korisnika kompjutora, procjenjuju znanstvenici. Bolest izaziva nepravilno postavljen i osvijetljen ekran zbog čega je potrebno naprezati vid. Nakon izvjesnog vremena čovjek će osjetiti SKV simptome. Prvo se javlja glavobolja, potom, oči postaju suhe, a bjeloočnice crvene, upaljene. S vremenom i slika na ekranu postaje zamućena ili se javljaju dvoslike. Oči postaju osjetljive na svjetlo, teže ih je fokusirati i čak prepoznavati boje.

SKV je moguće spriječiti. Primjerice, računalo treba biti udaljeno oko pola metra od očiju. Potrebno je podesiti svjetlost monitora i rasvjetnog tijela tako da nema refleksije u monitoru. Za vrijeme rada povremeno usmjerite pogled iznad monitora i trepčite kako bi se održala vlažnost očiju.


Sindrom bolesne zgrade je također česta pojava danas, jer brojni zaposlenici rade u neprimjerenim uvjetima. Kod ovog sindroma najveći problem je loš ventilacijski sustav zbog čega se radni prostor dovoljno ne provjetrava ili se previše zagrijava. Sindrom se prepoznaje po čestim glavoboljama i upalama očiju i infekcijama nosa i grla. Oboljele muči suhi kašalj, a koža im je suha i svrbi ih. Uz sve to pate od vrtoglavica. osjetljivi su na mirise, pate odmučnina i umora.

Tegobe se mogu spriječiti pravilnim održavanjem klima uređaja i redovitim mijenjanjem filtera. Pomaže također provjetravanje i svakodnevno čišćenje podova i radnih ploha.

Šum u ušima

Uši su svakodnevno izložene prekomjernim decibelima. Često i ugoda poput glasnog slušanja glazbe ugrožava sluh. Posebice velika opasnost vreba od decibala iz slušalica. Stoga, kad slijedeći put posegnete za slušalicama imajte na umu kako sluh može uništiti samo sat i 15 minuta glazbe od 110 do 120 decibela. Sluh je moguće sačuvati izbjegavanjem slušanja glazbe sa slušalicama u ušima. Ako vam smeta buka u radnom prostoru, dok radite za kompjutorom stavite čepove u uši, danas ih me moguće napraviti po mjeri.

Tromboza je postala također prava pošast. Sjedenje usporava cirkulaciju te je moguće da se u venama stvori ugrušak, koji, nošen krvotokom može izazvati ozbiljne tegobe. Začepi li pulmonalnu arteriju izazvat će plućnu emboliju, zaluta li u srce, srčani udar, a mozak, moždani udar.

Sve to može se izbjeći. Dok ste za kompjutorom nemojte sjediti prekriženih nogu i uvriježite svakih 20-30 minuta prekinuti rad. Protegnite noge i barem 5 minuta prohodajte.




Anksioznost

Čovjek danas zbog prekomjernog rada i nerealnih rokova osjeća nelagodu i živi u strahu od šefa i mogućeg otkaza, a zabrinjava ga i neizvjesna budućnost. Nesigurnost i strah put su u anksioznost. Ovaj psihički poremećaj odaje nemir i kroničan umor. Anksiozne osobe su nestrpljive i razdražljive. Koncentracija im je loša. Često se žale na glavobolju i nervozu u želucu.

U liječenju anksioznosti pomažu antidepresivi i psihoterapija, a čovjek si može puno pomoći sam, nauči li tehnike opuštanja kao što je autogeni trening ili progresivna mišićna terapija.




Socijalni anksiozni poremećaj također je isprovociralo doba elektronike. Osobe pogođene ovim sindromom ozuđene su i strahuju od mišljenja i ocjene okoline. Boje se da će se osramotiti, a taj neugodni osjećaj ih jako ometa u radu. Oboljeli teško stječu i zadržavaju prijatelje. Pred drugima osjećaju tremu, drhte im ruke i srce se uzlupa. kako bi sve to izbjegli nježe u sigurnost virtualne anonimnosti.

Poput drugih anksioznih poremećaja i ovaj sindrom liječe antidepresivi i psihoterapija.

Poremećaj u prehrani

U porastu je broj oboljelih od anoreksije i bulimije, te morbidne debljine. U podlozi svih tih poremećaja psihička je nestabilnost, stres i neaktivnost.

Zdravim životnim stilom koji uključuje mediteransku prehranu te svakodnevnu fizičku aktivnost moguće je izbjeći poremećaje u prehrani. Ako je poremećaj uzeo maha onda je najbolje potražiti pomoć liječnika.

Autor:Branka Peterlić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.