Ilustracija: Pixabay

JAČA IMUNITET I SNIŽAVA KOLESTEROL: Sok omiljene voćke prije jela mogao bi vas zaštititi u sezoni viroza

Autor: Zlatko Govedić

U narodnoj se medicini često tvrdi kako se osoba može zaštiti od upala dišnih putova ako tjedan dana pije pola čaše soka naranče prije obroka.

Ako pak dođe do prehlade, treba piti četiri čaše dnevno, sve dok se stanje ne poboljša.

Osim što jača imunitet, naranča poboljšava i stimulira rad crijeva, snižava razinu lošeg kolesterola u krvi, a zadebljanje krvnih žila smanjuje za trećinu. Također, daje čvrstoću i elastičnost kosi, a noktima sjaj i tvrdoću.

U njenom se esencijalnom ulju krije snaga aromatično osvježavajućeg mirisa i ljekovita moć. Odlično se kombinira s gotovo svim drugim uljima, pri čemu oplemenjuje njihov miris. Redovan je sastojak aromaterapijskih ulja za uklanjanje celulita, pri čemu istovremeno regenerira i stanice kože. Naročito je pogodna za suhu kožu.

Inače, suprotno uvriježenom mišljenju, kolesterol nije “zločesta” molekula. Kolesterol je vrlo važan spoj u biokemijskim procesima u organizmu. Jetra, organ kojeg nazivamo “tvornicom”, proizvodi dovoljne količine kolesterola za normalno funkcioniranje metabolizma, ali se prehranom kolesterol dodatno unosi u organizam. Zbog raznih procesa i starenja organizma dolazi do oštećenja stijenki krvnih žila. Kolesterol se tada taloži u stijenke krvnih žila na mjestu oštećenja, formirajući pritom aterosklerotski plak. Plak može suziti krvnu žilu i time smanjiti protok i opskrbu organa kisikom i hranjivim tvarima. Zbog svoje građe, plak nerijetko puca i postaje temelj za nastanak ugruška koji potpuno zatvori krvnu žilu, uzrokujući srčani ili moždani udar.

LDL-čestice ili lipoproteini male gustoće prenose kolesterol iz jetre do stanica. Razinu LDL čestica mjerimo prilikom analize krvi, a obzirom da je broj LDL čestica direktno povezana s brzinom taloženja kolesterola u stijenke krvnih žila (što je viši LDL, više se kolesterola taloži u žile), nazivamo ga još i “lošim” kolesterolom. Razina LDL-a u krvi je najvažniji parametar kojeg liječnici prate kako bi ocijeni uspješnost liječenja, važnija je čak i od razine ukupne kolesterola.

HDL-čestice, tj. lipoproteini velike gustoće, sakupljaju na sebe suvišan kolesterol iz krvi i tkiva i prenose ga u jetru. Na taj način smanjuju vjerojatnost nagomilavanja kolesterola u stijenci krvnih žila i vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti. Iz tog se razloga HDL-kolesterol naziva “dobrim kolesterolom”, no nažalost danas još ne postoje lijekovi koji će dovoljno povisiti vrijednost HDL-a kako bi on nadjačao loš utjecaj LDL-a.




Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.