fbpx
Tulove Grede (Foto: Branko Nađ)

IZUM ŽARULJE SVE JE PROMIJENIO! Tama je potrebna za održavanje zdravlja, a posebnu ulogu ima jedan hormon

Autor: Native team

Većina ljudi pod pojmom onečišćenja okoliša najprije pomisli na bacanje smeća u prirodu, ispuštanje nečistoća u vode, zagađenje zraka ispušnim plinovima… Ima toga još. No rijetki će se sjetiti da postoji i svjetlosno onečišćenje okoliša koje je danas globalni problem te svakako noviji pojam, za razliku od onečišćenja vode, tla ili zraka.

Najprepoznatljivija nuspojava onečišćenja svjetlošću je povećanje rasvijetljenosti neba noću, što je uzrokovano pretjeranim intenzitetom korištenja rasvjete, a nastaje zbog raspršenja vidljivog i nevidljivog svjetla (ultraljubičastog i infracrvenog svjetla) prirodnog ili umjetnog porijekla i za sobom povlači štetne posljedice za čovjeka i njegov okoliš.

U modernom je društvu velik broj ljudi izložen umjetnim izvorima svjetlosti tijekom noći, a noćne aktivnosti i smjenski rad noću postali su stil života suvremenog društva. Biološki ritmovi su vremenski ciklusi unutar kojih se zbivaju brojne normalne funkcije ljudskog tijela, uključujući i razdoblja spavanja i aktivnosti, ponašanje i većinu fizioloških i endokrinih procesa.


Nedavna epidemiološka istraživanja upućuju na to da izloženost svjetlu tijekom noći dovodi do promjene cirkadijanog ritma potiskivanjem sinteze melatonina. Kako se smanjenje koncentracije melatonina dovodi u vezu s nekim vrstama karcinoma, vrsta, intenzitet i boja unutarnjeg i vanjskog osvjetljenja danas postaje sve važnije javnozdravstveno pitanje, upozoravaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Tama potiče lučenje melatonina

Ljudsko tijelo funkcionira u strogom dnevnom ili 24-satnom cirkadijanom ciklusu koji upravlja biokemijskim, fiziološkim i bihevioralnim procesima. Dnevni ritmovi unutar tijela sinkronizirani su kako međusobno, tako i s vanjskim svijetom zahvaljujući djelovanju “biološkog sata” koji čini skupina neurona u suprahijazmatskoj jezgri hipotalamusa prema prirodnoj smjeni dana i noći, odnosno svjetla i tame.

Biološki sat upravlja dnevnim fluktuacijama kod većine dnevnih parametara u humanoj fiziologiji, kao što su tjelesna temperatura, krvni tlak, varijabilnost srčanog ritma, sekrecija određenih hormona, te ciklusom buđenja i spavanja. Na rad unutarnjeg biološkog sata, osim endogenih, velik utjecaj imaju vanjski čimbenici među kojima je svakako najznačajnija svjetlost kao važan čimbenik održanja života i funkcioniranja većine bioloških ritmova u tijelu, uključujući i spavanje i budnost.

Odlike svjetlosti koje posebice utječu na ljudsko zdravlje su jakost, vrijeme izloženosti i spektar svjetlosti. Interakcija svjetlosti s ljudskim tijelom zbiva se preko očiju i kože, a svjetlosna energija koja se pritom izmjenjuje ovisi naročito o valnoj duljini emitirane ili apsorbirane svjetlosti. Svaka valna duljina svjetlosti u određenim uvjetima i trajanju izloženosti može imati potencijalno štetan utjecaj na zdravlje. Brojna istraživanja potvrđuju da upravo umjetni izvori svjetlosti sadrže valne komponente koje predstavljaju opasnost za oči i kožu čovjeka te mogu biti uzrok različitim zdravstvenim problemima.

Među čimbenicima koji utječu na cirkadijane ritmove je i melatonin, hormon epifize. Poticaj za njegovo lučenje je tama, a inhibiciju lučenja potiče svjetlost. Melatonin sintetiziran u epifizi tijekom noći se izlučuje u krv i cerebrospinalnu tekućinu, dok tijekom dana gotovo i nema lučenja melatonina. Trajanje porasta vrijednosti melatonina određuje duljinu biološke noći te epifiza nema samo ulogu sata nego i kalendara jer daje organizmu podatak o sezonskim promjenama u trajanju dana.

Melatonin je uključen u mnoge procese kao što su kontrola sna, cirkadijani ritam, fiziologija mrežnice, razvoj i rast karcinoma, imunosni sustav, uklanjanje slobodnih radikala, mitohondrijska respiracija, kardiovaskularna funkcija, metabolizam kostiju i fiziologija gastrointestinalnog sustava. Izloženost umjetnim izvorima svjetlosti dovoljne jakosti i određene valne duljine tijekom noći prekida lučenje melatonina, a ovisi o boji, trajanju i intenzitetu svjetlosti te može utjecati na pojavnost različitih zdravstvenih problema, povećati učestalost glavobolje, iscrpljenost, stres i unutarnji nemir. Fluorescentna i intenzivna svjetlost u uredima dovoljna je da izazove povišeni krvni tlak, kao i stanje stresa te učestalost pogrešaka pri radu.




Svjetlosno onečišćenje moguće je smanjiti racionalnom upotrebom rasvjetnih tijela kao važne preventivne mjere te edukacijom svih strana uključenih u tematiku zaštite od svjetlosnog onečišćenja. Zaštita od svjetlosnog onečišćenja postiže se mjerama zaštite od nepotrebnih, nekorisnih ili štetnih emisija svjetlosti te mjerama zaštite noćnog neba od prekomjernog osvjetljenja.

Zavižan (Foto: Branko Nađ)

Svjetlosno onečišćenje u Hrvatskoj

Stanje svjetlosnog onečišćenja u Hrvatskoj znatno se pogoršalo u proteklih tridesetak godina zbog pretjerivanja s rasvjetom na razini lokalnih samouprava i zbog nepotrebnog osvjetljavanja cesta i autocesta izvan naselja. Ipak, Hrvatska još ima mjesta tamnog neba i trend stalnog porasta svjetlosnog onečišćenja u Hrvatskoj treba hitno zaustaviti, slažu se stručnjaci koji se bave ovom tematikom.

Hrvatska bi, zahvaljujući lokacijama s tamnim nebom, mogla razviti i ozbiljnu astroturističku ponudu. Najbolja mjesta za promatranje noćnog neba uglavnom su zaštićena područja prirode, ruralna i brdska područja te otoci. Najtamnija su mjesta u biti prostori s minimalnom ili nikakvom umjetnom rasvjetom.




Iako je pravi astroturizam u Hrvatskoj još u povojima s obzirom na to da nemamo dovoljno zaštićenih područja tamnog neba, razvijenu ponudu i infrastrukturu te marketing za takvo što, inicijative postoje i u Hrvatsku nešto turista dolazi s namjerom da vidi i doživi netaknuto zvjezdano nebo.

Astroturizam je u biti dosta širok pojam koji ide od pojedinačnih turističkih posjeta astronoma amatera koji su željni vizualnog opažanja pa do posjeta onih koji se bave astrofotografijom. Tu su općenito svi turisti koji posjećuju mjesto s astroturističkim sadržajima jer nikad u životu nisu bili u prilici vidjeti Mliječnu stazu ili motriti nebeska tijela teleskopom, kao i oni koji žele nešto više saznati iz astronomije. Na koncu, tu je dio astroturizma koji je povezan s obrazovanjem i znanošću, dakle, posjeti školskih grupa, ljetne škole astronomije, razni znanstveni kongresi, susreti astronoma amatera, star party i slično.

Izum žarulje sve je promijenio

Neadekvatna ili pretjerana uporaba umjetnog svjetla, poznata kao svjetlosno onečišćenje, stvara ozbiljne posljedice za okoliš, ljude, divlje životinje i našu klimu. Biljke i životinje ovise o redovitoj izmjeni dana i noći na Zemlji kako bi rasle i razvijale se na prirodan način. Istraživanja pokazuju da umjetna rasvjeta ima loš, a ponekad i ubojit učinak na mnoge vrste.

Milijunima godina život na Zemlji je evoluirao u predvidljivom ritmu izmjene dana i noći. U biti, ova je činjenica upisana u DNK svih biljaka i životinja. Ljudi su jako poremetili taj ciklus tako što su osvijetlili noć. Nekoć su nakon zalaska Sunca nebo obasjavali nebeski objekti Mjesec, zvijezde i Mliječna staza. Život je naučio funkcionirati pod svjetlosti tih objekata. Mnogim životinjama prirodni signali na noćnom nebu govore kada je vrijeme za hranjenje, spavanje, lov, migraciju, pa čak i kada je vrijeme za parenje. Procjenjuje se da polovica svih vrsta na Zemlji počinje svoju “dnevnu” rutinu u zalazak Sunca.

Biljke i životinje ovise o Zemljinu dnevnom ciklusu izmjene svjetla i tame koji upravlja funkcijama za održavanje života, odnosno reproduktivnim ciklusima, hranjenjem, snom i zaštitom od predatora. Znanstvena istraživanja pokazuju da umjetna rasvjeta tijekom noći ima negativan, čak i smrtonosan učinak na mnoga bića, uključujući i život u moru, ptice, sisavce, beskralježnjake i biljke.

Od nastanka života na Zemlji, sva su živa bića usklađena s 24-satnim cirkadijanim ritmovima, a takav je bio i čovjekov predak Homo sapiens. Prva promjena u tom ritmu dogodila se prije 500.000 godina, kada je naš predak Homo erectus naučio koristiti vatru da se ogrije i osvijetli tamu, ali ta je svjetlost bila vrlo slabašna i nije mnogo utjecala na njegov prirodni ritam.

Edisonovim izumom žarulje 1879. godine sve se mijenja gotovo u trenu i noć pomalo nestaje, a čovjek počinje sve više prebivati pod umjetnom rasvjetom. Današnji način života i rada uvjetuje čovjeku da mnogo vremena provede pod umjetnom rasvjetom. Čovjek, kao i sav život na Zemlji, usklađen je s redovitim prirodnim ritmom izmjena dana i noći te je po svojoj prirodi dnevno biće. Većina ljudi i ne pomišlja na moguće zdravstvene rizike uzrokovane umjetnom rasvjetom za vrijeme noći, ali i tijekom dana provedenih u zatvorenim prostorima bez danjeg svjetla pod umjetnom rasvjetom. Istraživanja pokazuju kako dulji boravak pod umjetnom rasvjetom, a posebno noću, može izazvati fizičke, fiziološke i psihosocijalne smetnje. Otprije je poznato da neredovito spavanje i prehrana mogu uzrokovati niz smetnji.

Stari grad Samobor (Foto: Branko Nađ)

Općina Jelsa jedinstvena u Hrvatskoj

Općina Jelsa proglašena je prvom Međunarodnom zajednicom tamnog neba u Hrvatskoj i cijeloj južnoj Europi te je 37. lokalna samouprava na cijelome svijetu koja se može podičiti tom prestižnom ekološkom titulom. Radom na ovom projektu znatno je smanjeno svjetlosno onečišćenje i potrošnja energije na javnu rasvjetu, a time je smanjen energetski i ugljični otisak te utjecaj na klimatske promjene. Zahvaljujući brojnim aktivnostima, djeca i građani dobili su priliku bolje se upoznati s astronomijom i zaštitom od svjetlosnog onečišćenja. Dobili su i mogućnost promatranja neba teleskopima. U turističkom smislu, Jelsa je napravila prvi veliki korak prema stvaranju astroturističke ponude.

Prave astroturističke ponude u Hrvatskoj u biti još nema iako je bogodana za takvo nešto. Da bi se stvorila ozbiljna astroturistička ponuda, u prvom je redu potrebna kvalitetna zaštita noćnog neba od utjecaja svjetlosnog onečišćenja i taj prvi veliki korak je kao turistička destinacija upravo napravila Općina Jelsa, ali tu ima još mnogo posla jer treba osigurati infrastrukturu poput označenih i uređenih mjesta za opažanja na kojima je siguran pristup noću, koja moraju biti iznimno tamna te moraju postojati mjerenja kvalitete noćnog neba i astrofotografije snimljene s tih mjesta, zatim izgradnja zvjezdarnice s predavaonicom, planetarija na otvorenom, mogućnost posudbe astronomske opreme, mogućnost vođenih tura po noćnom nebu i organiziranih opažanja teleskopom. Na kraju dolazimo i do pitanja obrazovanja jer ako mislite imati astroturističku ponudu, onda morate imati i dovoljno astronomskih znalaca koji će ‘običnim’ gostima koji nisu astronomi amateri, astrofotografi, znanstvenici i slično, moći pokazati nebo i ispričati priču. Osim ovoga tu je aspekt astroturističke ponude koja se odnosi na znanost i obrazovanje, poput znanstvenih simpozija, posjeta školskih grupa, ljetnih škola astronomije, škole u prirodi, terenske nastave.

Nepotrebno osvjetljenje po Hrvatskoj

Astrofotograf Branko Nađ već nekoliko godina obilazi lokacije tamnog neba u potrazi za ljepotama zvijezda.

“Sve je počelo na otoku Krku, kada sam prije nekoliko godina pokušao snimiti svoju kćer na jednoj mračnoj plaži, ispod Mliječne staze, koja je u ljetnim mjesecima vidljiva i golim okom, a proteže se preko cijelog nebeskog svoda. Fotografija je ispala relativno dobro pa sam odlučio produbiti svoje znanje o toj vrsti fotografije, a sa svakom novom fotkom ljubav prema astropejzažima je samo rasla. S time i moje vještine, znanje, ideje”, priča nam Branko te kao najbolje lokacije za snimanje navodi Liku, Gorski kotar, špicu Istre te otoke.

Snimao je u gotovo svim krajevima Hrvatske te je mnogo puta primijetio nepotrebno svjetlosno zagađenje.

“Brojni dijelovi Hrvatske osvijetljeni su bezveze, nepotrebno. Primjerice, nekoliko sam puta snimao kod dvorca Drežnik grad, blizu Plitvica, koji je stajao sam usred mraka. I bio idealna meta za pejzažnu astrofotografiju. Nedavno sam se vraćao baš s Plitvica i odlučio posjetiti Drežnik grad. Kad ono – dvorac pod brutalno jakom halogenkom. Nema šanse da snimiš noćno nebo uz takvu umjetnu rasvjetu. Na moru i otocima pak problem mogu predstavljati ribarske brodice, koje također ponekad osvijetle horizont kao neki veći grad”, objašnjava Nađ.

Svi koji se žele baviti pejzažnom atrofotografijom trebali bi znati da je planiranje pola posla.

“Ja za planiranje koristim aplikaciju Photopills kojom godinu, pa i više unaprijed možeš isplanirati gdje će se u odnosu na, primjerice neki svjetionik, nalaziti Mliječna staza, gdje izlazi Mjesec, zalazi Sunce. Duge ekspozicije koriste se da bi se zabilježilo što više svjetlosnih informacija s neba, no one ne smiju biti preduge jer inače dobivamo efekt startraila, odnosno pomaka zvijezda. To ispadne lijepo kada se radi planirano, ali ako želiš da zvijezde budu sitne i oštre, ekspozicije ne bi smjele biti dulje od 15, 20 sekundi. Doduše, ja sam nedavno nabavio tracker, uređaj na koji se montira fotoaparat pa on prati okretanje Zemlje. Tada ekspozicije mogu biti i po dvije, tri minute. Za dobru astrofotografiju potrebno je puno planiranja i malo sreće s vremenom, oblacima, vjetrom, količinom vlage u zraku”, zaključuje ovaj astrofotograf.

Matić poljana (Foto: Branko Nađ)

Problemi koje uzrokuje svjetlosno onečišćenje

• Ako upitamo astronome, reći će da je nebo svjetlije i da zbog toga ne mogu promatrati i istraživati nebo.
• Ako upitamo biologe, reći će da svjetla sprečavaju razmnožavanje noćnih insekata i da mnogi insekti ugibaju na vrućim izvorima svjetlosti pa dolazi i do izumiranja cijelih vrsta insekata, ali i ptica koje se njima hrane. Ptice koje lete noću i koje se u svom letu usmjeravaju prema zvijezdama svjetlost na zemlji zbunjuje u letu pa u vrijeme selidbe ne stižu do odredišta na kojemu mogu prezimiti, nego ugibaju.
• Ako upitamo psihologe, reći će da noćna svjetlost ima takvo djelovanje na ljudsku psihu da čovjek gubi osjećaj podjele dana i noći te pati od nesanice i poremećaja bioritma.
• Ako upitamo ekologe, reći će da nepravilno postavljena rasvjeta, osim što smeta životinjama, rasipa dragocjenu energiju, što u daljnjem lancu uzroka i posljedica dovodi i do drugih vrsta zagađenja i ekoloških problema poput globalnog zatopljenja.
• Ako pitamo prometne službe, reći će da nepravilno postavljena rasvjeta smanjuje sigurnost u prometu, čak i ugrožava život sudionika u prometu.
• Ako pitamo filozofe, oni će reći da nitko nema pravo oduzeti drugomu noćno nebo, a još manje oduzeti noćnom nebu njegovu ljepotu!

Autor:Native team
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.