IMA IH NA MILIJARDE! Probiotici su živa bića u našim crijevima: Bez njih ne bismo mogli probavljati hranu

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije probiotici su živi mikroorganizmi (tzv. “dobre” bakterije) koji primijenjeni u adekvatnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina. Pomažu u uspostavljanju ravnoteže (između tzv. dobrih i loših bakterija) u crijevima jer mikroflora može postati poremećena uslijed bolesti, stresa, starenja, uzimanja antibiotika ili drugih lijekova, izlaganja toksinima, prekomjernoj konzumaciji alkohola, te čak i kod korištenja antibakterijskih sapuna.

Probiotičke vrste kompetitivno inhibiraju stvaranje toksičnih supstancija i rast manje poželjnih vrsta natječući se za prostor i hranu. Dosadašnja znanstvena istraživanja upućuju da probiotici ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu tjelesnu floru, međutim kao privremene kolonije mogu pomoći organizmu obavljajući iste funkcije kao prirodna flora, dajući prirodnoj flori dovoljno vremena da se oporavi. Probiotičke vrste se potom ubrzano zamjenjuju prirodno nastalom crijevnom florom.

Neki su od najpoznatijih sojeva probiotičkih bakterija, s klinički dokumentiranim zdravstvenim učincima: Lactobacillus rhamnosus GG, Lactobacillus acidophilus La5, Lactobacillus casei Shirota, Bifidobacterium longum BB536, Bifidobacterium lactis Bb12. Učinak probiotika naziva se probiozom.

No probiotici ne djeluju blagotvorno samo na crijeva, već i na druge organe. Zahvaljujući njima mogu se smanjiti simptomi astme, umanjiti rizik od ateroskleroze, sniziti razine triglicerida i kolesterola, poboljšati zdravlje usta i zuba, ojačati imunosni sustav te povećati apsorpcija hranjivih tvari (nutrijenata).

Čini se da imaju pozitivne učinke i u tretmanu debljine i šećerne bolesti, što ukazuje na to da će uloga probiotika u budućnosti biti još značajnija.

Pozitivno utječu i na niz metaboličkih funkcija. Primjerice, sinteza vitamina K nije moguća bez njih, a mnogi se šećeri mogu probaviti samo uz njihovu pomoć.

Inače, u našim crijevima živi između sto milijardi i bilijun bakterija, što je veći broj od broja stanica u ljudskom tijelu. Većina tih bakterija su korisne (“dobre”) te čine crijevnu mikrofloru koja igra ključnu ulogu u zdravlju ljudi. Ta brojnost predstavlja veliki zdravstveni potencijal, koji bi trebalo njegovati.

Unatoč nizu koristi koje probiotici donose, često ih zanemarujemo. Stručnjaci naglašava da nisu svi probiotci isti te da postoje velike razlike u sastavu, količini probiotskih bakterija, tehnologiji izrade, kvaliteti i učinkovitosti te da treba voditi računa da se primjenjuju samo probiotici provjerenog sastava.

Neki od najčešćih izvora probiotika jesu: kefir, jogurt, kombucha, tempeh, kimči, feta sir i ukiseljeno povrće, npr. kiseli krastavci. Važno je napomenuti da neke od tih namirnica sadrže probiotike, no njihova se koncentracija može razlikovati, tako da je potrebno pročitati etiketu kada se kupuje proizvod.