Vanesa Pandzic / CROPIX

I Sanja Milanović upozorila na gorući problem: Nekad je mučio bogate, a sad pati cijeli svijet

Autor: Dnevno.hr/M.P.

Više od milijardu ljudi diljem svijeta smatra se pretilima, a to je stanje povezano s povećanim rizikom od brojnih ozbiljnih zdravstvenih problema, navedeno je u ažuriranim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i međunarodne skupine istraživača. Pretilost je čak postala češća od pothranjenosti u većini zemalja, čak i u mnogom zemljama s niskim i srednjim dohotkom, koje su se inače borile s pothranjenošću.

Autor rada objavljenom u The Lancetu i profesor na Imperial Collegeu u Londonu, Majid Ezzati, rekao je da nevjerojatan broj ljudi živi s pretilošću. Nalazi se temelje na podacima više od 220 milijuna ljudi u više od 190 zemalja. Dok su stope pretilosti u mnogim bogatijim zemljama na visokoj razini, drugdje brzo rastu. Premala tjelesna težina sve je rjeđa u svijetu, no u mnogim zemljama ona ostaje značajan problem.

“U prošlosti smo o pretilosti razmišljali kao o problemu bogatih. Pretilost je svjetski problem”, rekao je Francesco Branca, šef odjela za prehranu WHO-a, na konferenciji za novinare. Stope pretilosti za odrasle više su se nego udvostručile između 1990. i 2022., a više nego učetverostručene među djecom i adolescentima u dobi od 5 do 19 godina, piše u novinama.

Foto: Pexels

Porast stope pretilosti kod djece je vrlo zabrinjavajuć

Tijekom istog razdoblja, udio djevojčica, dječaka i odraslih koji se smatraju pothranjenima pao je za petinu, trećinu i polovinu, pokazalo je istraživanje. Ezzati je porast stope pretilosti među djecom nazvao vrlo zabrinjavajućim, odražavajući putanju viđenu kod odraslih još prije 1990. U isto vrijeme, rekao je, stotine milijuna još uvijek nemaju dovoljno hrane.

Ozbiljno nedovoljna tjelesna težina može biti vrlo štetna za dječji razvoj i, u najekstremnijem slučaju, može dovesti do toga da ljudi umru od gladi. Pretile osobe također su izložene riziku od prerane smrti i invaliditeta s obzirom na vezu s ranom pojavom dijabetesa, bolestima srca i bubrega te nizom drugih ozbiljnih zdravstvenih stanja.

Ažuriranja su prva timska ažuriranja od 2017., a sastavilo ih je više od 1500 znanstvenika u Suradnji faktora rizika za nezarazne bolesti. U tom trenutku procijenjeno je da oko 774 milijuna ljudi starijih od 5 godina živi s pretilošću, sličan udio – oko 1 od 8 ljudi – kao i nove brojke.

Glavni direktor WHO-a dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je kako su potrebne mjere kao što su porezi na proizvode s visokim sadržajem šećera i promicanje zdravih školskih obroka kako bi se pomoglo u borbi protiv stope pretilosti. “Važno je da to zahtijeva suradnju privatnog sektora, koji mora biti odgovoran za utjecaj svojih proizvoda na zdravlje”, dodao je.




Foto: Pixabay

Sanja Musić Milanović: Hrvati su prvaci EU u debljini

Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a, na konferenciji o debljini je još u ožujku prošle godine upozorila da su hrvatski građani najdeblji u Europskoj uniji jer čak 65 posto odraslih i 35 posto djece ima prekomjernu težinu, što nas čini prvacima Europe, a djecu svrstava na peto mjesto u EU-u po debljini.

Liječenje bolesti povezanih s debljinom Hrvatsku stoji čak 1,7 milijardi eura godišnje, odnosno 2,7 posto BDP-a. Ako ovako nastavimo, 2060. godine trošit ćemo 3,5 posto BDP-a, ili 5,8 milijardi eura, na nešto što je preventabilno, ukazala je Musić Milanović. Na pitanje novinara stimulira li Vlada debljanje ograničavanjem cijena namirnica koje debljaju poput carskog mesa, bijelog brašna ili ulja odgovorila je da moramo povesti računa o umjerenosti u konzumaciji hrane.

Foto: Marko Mrkonjic / CROPIX

Prekomjerna tjelesna težina je, naime, rizični čimbenik za mnoge bolesti, od kardiovaskularnih i bolesti lokomotornog sustava, do stigmatizacije, bolesti mentalnog zdravlja i pojedinih vrsta karcinoma.




U NZJZ-u »Dr. Andrija Štampar« problemu liječenja debljine pristupa se multidisciplinarno te tamo imaju tri savjetovališta koja uključuju savjetovanje s nutricionistom, kineziologom, liječnikom i psihoterapeutom. “Ne smiješi nam se ništa vedro ako ne poduzmemo promjene u čitavom društvu. Hrvatsko društvo za debljinu donijelo je smjernice koje bi trebale dovesti do promjene stava prema debljini. Sve koji se bave debljinom, osobito obiteljske liječnike, pozivamo da prepoznaju debljinu, preporuče liječenje, a onda treba postaviti ciljeve i pratiti liječenje, poručio je Davor Štimac, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu.

Vodu nikada ne bi trebali zagrijavati u mikrovalnoj: Može doći čak i do ‘eksplozije’

Autor:Dnevno.hr/M.P.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.