Foto: Unsplash

Djeca u Hrvatskoj dovedena u opasno stanje: ‘Jednu od najvažnijih namirnica uopće ne jedu’

Autor: Zlatko Govedić

Nacionalni pilot projekt probira na povišene vrijednosti ukupnog kolesterola prilikom obaveznog pregleda djece pri upisu u prvi razred prošle je godine pokazao da čak 10% prvašića ima povišene vrijednosti kolesterola, što liječnici pripisuju nezdravoj prehrani i nedostatku tjelesne aktivnosti.

Pretilost se smatra faktorom rizika za povišen kolesterol, a Hrvatska je druga najdeblja nacija u EU. Budući da većina nema simptome, mnogi nisu svjesni rizika, pa pravovremena dijagnoza, zdrav način života i usvajanje zdravih navika od najranije dobi mogu značajno smanjiti rizik od komplikacija.

U nedjelju, 21. travnja stoga se održala simbolična dječja utrka od 300 metara na Trgu bana Jelačića pod nazivom “Trk! Za zdravlje!” kako bi se podigla svijest o važnosti ranog prepoznavanja zdravstvenih rizika.

Foto: Ronald Gorsic / CROPIX

Zabrinjavajuće brojke

Nutricionistica Karmen Matković Melki iz zagrebačke Poliklinike Leptir komentirala nam je alarmantne podatke o povišenom kolesterolu u djece i odraslih te uzroka i posljedica toga stanja. Objasnila je da je pilot projekt probira na visoki kolesterol prva vrsta ovakvog velikog istraživanja na djeci školske dobi u Hrvatskoj. Dobiveni rezultati ne čude, obzirom da se mogu uočiti trendovi neadekvatne prehrane, manjka tjelesne aktivnosti i porasta prekomjerne tjelesne mase u dječjoj populaciji prethodnih godina.

Naime, istraživanje ‘Europska inicijativa praćenja debljine u djece’ (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI) Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) prvi je put provedeno 2005./2006. godine. U školskoj godini 2018./2019. proveden je ukupno peti, a u Hrvatskoj drugi krug istraživanja.

“To istraživanje pokazalo je da 21,2% djevojčica i 19,2% dječaka ima prekomjernu tjelesnu masu te da je pretilo 11,9% djevojčica i 17,8% dječaka. Tada je ustanovljeno da 41,2% djece provede 2 ili više sati dnevno radnim danima gledajući TV ili koristeći elektroničke uređaje, a vikendom 78,3%. Nadalje, 58,9% djece provodi tri ili manje sati tjedno u organiziranoj tjelesnoj aktivnosti. Osim toga, 9,1% djece provede manje od 1 sat dnevno radnim danom igrajući se na otvorenom, a vikendom 2,5%”, navodi neke od rezultata CroCosi studije Matković Melki.

Foto: Unsplash

Trendovi rastu

Samo tri godine poslije, u školskoj godini 2021./2022., u Hrvatskoj je provedeno još jedno istraživanje COSI. Epidemiologinja Sanja Musić Milanović, voditeljica istraživanja i Odjela za promicanje tjelesnog zdravlja u HZJZ u ožujku je predstavila rezultate koji ukazuju na povećanje trenda.




“Mjerenjem 2374 djece u hrvatskim školama otkriveno je da su prekomjerna tjelesna masa i debljina češće zabilježene u dječaka, u njih čak 38,5%, u odnosu na 33,7% djevojčica. Za usporedbu, 2003./2004., kada je prvo slično istraživanje provedeno kod nas, samo 20,8% djece imalo je prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu”, navela je u svojoj objavi za medije Musić Milanović.

Većina laika smjesta će pojavu debljine i povišenog kolesterola povezati s lošom prehranom i lošim životnim navikama. S time se velikim dijelom slaže i naša sugovornica.

Mnogi rade ovih pet grešaka nakon tuširanja: Zbog njih se stvaraju vrlo opasni mikroorganizmi




Loša hrana

“Koliko je povišeni kolesterol uvjetovan neadekvatnom prehranom, a koliko izostankom tjelesne aktivnosti u dječjoj dobi tek će se vidjeti u daljnjim istraživanjima ali mi već sad imamo podatke kako djeca jedu ‘zapadnjački’. Dakle, čak i djeca koja tek postaju prvašići slabo jedu voće, povrće i cjelovite žitarice, a to je hrana s biljnim vlaknima koja prirodno snižavaju razinu kolesterola. Iznimno slabo konzumiraju ribu koja sadrži blagotvorne omega 3 masne kiseline koje također utječu na povoljni profil masnoća u krvi. Umjesto toga, djeca jedu rafiniranu hranu, bogatu zasićenim mastima, jednostavnim ugljikohidratima, poput sokova, grickalica, fast food”, govori nam Matković Melki pa nastavlja.

“Kada bi se slično istraživanje provelo među djecom koja već pohađaju osnovnu školu, brojke bi vjerojatno također bile loše i pratile bi taj trend. Stanje u Hrvatskoj nije alarmantno kao u SAD-u, ali zar trebamo čekati? Odrasli muškarci u Hrvatskoj najdeblji su u Europi. Nažalost, dijete koje ima prekomjernu masu u školskoj dobi ima veliku vjerojatnost će cijeli život živjeti kao osoba prekomjerne tjelesne mase. Cilj bi bio debljinu prevenirati sa sedam, a ne liječiti kada imate već 25 godina”, zaključuje Matković Melki.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.