04.03.2016., Zagreb - Sabor je sjednicu nastavio raspravom o razrjesenju glavnog ravnatelja HRT-a Photo: Patrik Macek/PIXSELL

PETRINA JE BACIO KRIŽ U SMEĆE PA ZATUPLJUJE STUDENTE: On ne zna što je Crkva ostavila svijetu!

Autor: Z. K.

Primitivizam nema granica!

Stipe Petrina kao zastupnik MOST-a, a očito i studentske generacije raspiruje mržnju prema Crkvi kada god stigne. Doslovno.  Ovoga puta, pod krinkom obrane mišljenja studenata izjavio je jednu jako glupu stvar. Rekao je: ‘Nezamislivo je da Crkva danas spaja filozofiju sa svojim učenjem, a sjetimo se samo veljače daleke 1600. godine kada je upravo Crkva dala na lomaču spaliti istaknutog filozofa, matematičara i astronoma, talijana Giordana Bruna. Bruno je zbog svojih ideja o heliocentrizmu, beskrajnom svemiru i strukturi atoma ‘smetao Crkvi te je za to platio životom. Istina je naime sljedeća.

Živimo u 21. stoljeću. Crkva se odavno pokajala za svoje grijehe, za razliku od onih koji Crkvu trgaju, pale razapinju i muče i danas 500 godina poslije. A Stipe Ptrine ne zna da je zapravo Katolička crkva postavila temelje kršćanske civilizacije, pa tako i čitave filozofije. Stipe Petrina čini se toliko mrziteljski nastrojen na Crkvu da će iskoristiti svaku priliku da ju napadne iako, da nema Katoličke crkve Europa bi se vjerojatno i dalje kupala u blatu neznanja i neciviliziranosti. To je ono što ‘primitivci’ koji se usuđuju tuđe svetinje bacati u smeće očito ne znaju, dok se prave pametni prosipajući se demokracijom i skrivajući progone Crkve u isto vrijeme.

 Naime, iako se Petrina promovirao na račun MOSTa koji kao drže do nekih kršćanskih vrijednosti, zaista ne znamo kako mu vjerovati jer riječ je o čovjeku koji je oskvrnuo križ. ”Križ u spomen petorici mještana koje je na skupu Hrvatske seljačke stranke 27. studenog davne 1938. godine u Primoštenu pobila žandarmerija Kraljevine Jugoslavije je postavljen na zid crkvice. Raspelo je na komemoraciji na 75. obljetnicu masakra u parku na Trgu don Ive Šarića ispred crkvice sv. Roka bio postavio predsjednik HSS-a Branko Hrg, ali je po nalogu načelnika Stipe Petrine završio u smeću. HSS-ovci su doznali za čupanje križa, pa su ga ukrali iz smećarskog kamiona. Iako je raspelo tražila i policija, sakrili su ga i na svetoj misi uzdigli na zid unutar crkve”, izvijestio je portal TRIS. Pametnome dosta.

A sada hajmo za sve ‘prepametne’ Stipe i Petrine vidjeti što je Crkva ostavila svijetu?

1. Svijetlo i svemir
Po nalogu Pape Klementa IV. franjevac Roger Bacon je napisao svoje poznato djelo “Opus Maius”(1267.) kojim je uveliko pokrenuo razvoj optike u Latinskom svijetu. Prve naočale su izumljene u Italiji(oko 1300.), ta prva primjena leća dovelo je poslije do razvoja teleskopa i mikroskopa. Mnogi znaju da je Galileo bio osuđen, ali zaboravljaju na neobične okolnosti u kojima se sve to dogodilo. Zaboravljaju i činjenicu da je Galileo umro u svom krevetu te da mu je kćer bila časna sestra.
Gregorijanski kalendar(1582.), kojeg danas koristi cijeli svijet, plod je rada katoličkih astronoma. Jedan od mnogih drugih plodova katoličkih astronoma je i razvoj astrofizike čiji je utemeljitelj otac Angelo Secchi. Posebno je značajno da je najvažniju teoriju moderne kozmologije, teoriju Velikog Praska omislio katolički svećenik, otac Georges Lemaitre. Tu činjenicu izuzetno rijetko spominje BBC ili knjige koje populariziraju znanost.

2. Zemlja i priroda
Katolička civilizacije dala je značajan doprinos znanstvenim istraživanjima i mapiranju zemlje, neki od poznatijim katoličkih istraživača su; Marko Polo, princ Henry the Navigator, Bartolomej Dias, Crhistopher Columbus i Ferdinand Magellan. Daleko od toga da su ikada vjerovali da je zemlja ravna (crni mit kojeg su izmislili protivnici Crkve u 19. stoljeću), katolički svijet je napravio prve moderne znanstvene karte: Diogo Ribeiro- Padron Real(1527). Otac Nicolas Steno utemeljio je stratigrafiju, granu geologije koja proučava slojeve stijena.
Jean-Baptiste Lamarck(umro 1829), francuski katolik, razvio je prvu teoriju evolucije, uključujući i bilježenje transmutacije vrsti i rodoslovnog stabla. Augustinski redovnik Gregor Mendel utemeljio je genetiku na temelju pažljivog istraživanja nasljednih osobina 29000 stabiljki graha.

3. Filozofija i teologija
Katoličanstvo smatra da je filozofija dobra sama po sebi i stoga je uvelike doprinijelo razvoju teologije, primjene razuma na ono što je otkriveno natprirodnim silama. Veliki katolički filozofi su; Sv. Augustin(430), Sv. Toma Akvinški (1274), Sv. Anselm(1109), blaženi Ivan Duns Škot(1308), Suarez(1617) i Blaise Pascal(1662). U novije vrijeme poznatiji su Sv. Edith Stein(1942), Elizabeth Anscombe(2001) i Alasdair MacIntyre. Smatravši da je Bog – Bog razuma i ljubavi, katolici su branili; ireducibilnost ljudske osobe na materiju, načelo da stvorena bića mogu biti uzroci stvari, slobodnu volju, ulogu moralnih vrlina za sreću, objektivnost zla i dobra, prirodni zakon i načelo nekontradikcije(PNL). Ta načela imala su neprocjenjiv utjecaj na intelektualni život i kulturu.

4. Obrazovanje i sustav sveučilišta.
Vjerojatno najveći doprinos obrazovanju u povijesti – sustav sveučilišta, proizvod je katoličke civilizacije. Rana katolička sveučilišta su; Bologna (1088); Paris (c 1150); Oxford (1167); Salerno (1173); Vicenza (1204); Cambridge (1209); Salamanca (1218-1219); Padua (1222); Naples (1224) i Vercelli (1228). Do sredine 15. stoljeća(70 godina prije Reformacije) bilo je više od 50 sveučilišta u Europi. Mnoga od tih sveučilišta, poput Oxforda, i dalje pokazuju znakove katoličkih temelja, hodnici oblikovani poput samostanskih, gotička arhitektura i mnoštvo kapela. Počevši u 6. stoljeću katolička Europa razvila je ono što danas poznajemo kao osnovnu školu, a u 15. stoljeću proizvela pokretni pisaći sustav koji je imao neprocjenjiv učinak na obrazovanje. Procjenjuje se da danas Crkva obrazuje više od 50 milijuna učenika i studenata diljem svijeta.

5. Umjetnost i arhitektura
Vjera u Inkarnaciju, da Riječ stvori meso i Žrtvovanje u Misi bila su temeljna načela zapanjujućeg doprinosa katoličke vjere umjetnosti i arhitekturi. Neki od doprinosa su; velika bazilika starog Rima; Giotto(1337) koji je začeo realizam prilikom oslikavanja postaja križnog puta što je inspiriralo trodimenzionalnu umjetnost i dramu; osmišljavanje linearne perspektive iz jedne točke od strane Brunelleschia (1446) i sva velika renesansna djela. Djela blaženog Fra Angelica(1455), današnjeg zaštitnika umjetnosti, te neusporediva djela Leonarda da Vincia(1519) , Raphaela (1520), Caravaggioa (1610), Michelangela (1564) i Berninia (1680). Neka od djela ovih umjetnika, poput stropa Sikstinske kapele, smatraju se najvećim umjetničkim djelima u povijesti. Katolička civilizacija je stvorili i razne pravce u umjetnosti poput Bizantizma, Romanike, Gotike, Renesanse i Baroka. Kip Krista Otkupitelja u Brazilu i Sagrada Familia u Barceloni pokazuju nam da je vjera i dalje inspiracija za originalnu umjetnost i arhitekturu.

6. Zakon i pravna znanost
Reforme Pape Grgura VII.(1085) pokrenule su formiranje zakonodavstva Crkve i država u europi. Primjena filozofije u zakonu, zajedno sa velikim djelima redovnika poput Gratiana(12.st.), stvorile su prvi potpun i sustavan zakonodavni okvir u kojemu su svi dijelovi međusobno bili povezani i činili jednu cjelinu. Ta revolucija dovela je do osnivanje pravnih škola, počevši u Bologni(1088), što je dovelo do razvoja pravne znanosti i koncepata poput “pravne osobnosti”, pravni temelj za niz institucija poput sveučilišta, tvrtki i zaklada. Pravna načela poput “bona fide”, reciprociteta prava, jednakosti pred zakonom, međunarodnog zakona, suđenja pred porotom, habeas corpus i nužnost dokazivanja krivnje bez ikakve razumne sumnje su sve plodovi katoličke civilizacije i pravne znanosti.

7. Jezik
Grčki i Latinski jezik koji su imali središnje mjesto u katoličanstvu, olakšali su opismenjavanje ljudi jer učiti koristiti slova je puno lakše od učenja korištenja simbola logografičkih jezika poput kineskih. Katolici su kroz svoje misije i istraživanja širili latinsku abecedu koja je tako postala najrašireniji sustav zapisivanja na svijetu. Katolici su također razvili i armenijsku, gruzijsku i čirlićnu abecedu i standardna stilove poput; karolinških minuscula od 9. do 12. stoljeća, gotičkih miniscula(12.st). Katoličanstvo je također pružilo kulturni okvir za pisanje Divina Commedia, Cantar de Mio Cid i La Chanson de Roland, djela koja su uvelike utjecala na razvoj talijanskog, španjolskog i francuskog jezika. Katolička himna,”Hymn of Cædmon” iz 7. stoljeća je najstariji postojeći tekst na starom engleskome. Valentin Hauy(1822), brat Abbe Hauya(svećenika koji je utemeljio kristalografiju), usnovao je prvu školu za slijepe osobe. Najpoznatiji učenik te škole, Louis Braille(1852) razvio je svjetski poznati sustav zapisivanja za slijepe koji nosi njegovo ime.

8. Glazba
Katolička civilizacija je zapravo pokrenula glazbenu tradiciju zapada, izgradeći je na temelju židovske liturgijske glazbe. Jednoglasni gregorijanski napjevi počeli su se razvijati u 6. stoljeću. Metode zapisivanje tih napjeva dovele su do osmišljavanja glazbene notacije što je dovelo do neprocjenjivih prednosti prilikom zapisivanja glazbe i do “ut-re-mi” (“do-re-mi”) mnemotehnike Guida iz Arezza(1003). Nakon 10. stoljeća katedralne škole razvijaju višeglasnu glazbu, čak i do 40 glasova(Tallis Spem in Alium) ili 60 glasova(Striggio, Missa Sopra Ecco). Glazbeni žanrovi koji dolaze iz katoličke civilizacije uključuju; himnu, oratorij i operu. Haydn(1809), pobožan katolik, je oblikovao razvoj simfonije i gudačkog kvarteta. Pod Crkvenim sponzorstvom i pod utjecajem liturgijske forme nastala su mnoga remek djela, poznatiji autori su; Monteverdi (1643), Vivaldi (1741), Mozart (1791) i Beethoven (1827). Poznata Mahlerova 8. simfonija uzima radnju iz drevne himne Pentecost, Veni creator spiritus.

9. Društveni položaj žena
Unatoč svim poznatim predrasudama, utjecajne i izvanredne žene jedan su od temelja katoličke civilizacije. Crkva je štovala i proglasila svetim mnoge žene, uključujući i nedavne “Doktore Crkve” i slavne časne poput Sv. Hilde(680., po kojoj je nazvan St Hilda’s College, Oxford) i blažene Hildegard von Bingen(1179) koja je bila redovnička poglavarica i polihistar. Prve katolkinje u političkom životu su; carica Matilda (1167), Eleonora -vojvotkinja Akvitanije (1204) i prva engleska kraljica, Marija Tudor (1558).

Katolička civilizacija je izrodila i neke od prvih znanstvenica i profesorica, primjerice: Trotula iz Salerna(11.st.) Dorotea Bucca (1436) koja je predavala medicinu na sveučilištu u Bologni, Elena Lucrezia Piscopia(1684) prva žena koja je doktorirala filozofiju(1678) i Maria Agnesi (1799) koju je Papa Benedikt XIV. imenovao 1750. godine profesoricom matematike, piše katoliksdnakace.

Zaključak: ako od nekog studenti mogu nešto naučiti a da nije isprana ideologija novog doba predviđena za propast to je onda Katolička crkva.

Autor:Z. K.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.