Iz Međugorja stiže važna poruka: ‘Bliži se trijumf Marijina Srca, više od toga ne mogu reći’
Serafski naučitelj, drugi utemeljitelj franjevačkog reda
Zahvaljujući njemu, Istočna je crkva priznala zajedničko vjerovanje. Zbog svojih je velikih zasluga imenovan kardinalom. Sudjelovao je i na Općem saboru u Lyonu gdje se razbolio i umro 15. srpnja 1274. godine. Iza sebe je ostavio 45 pisanih teoloških djela.
Bonaventura, po krštenju Ivan, rodio se 1221. u Bagnoregi. Stekao je doktorat iz filozofije, a potom je, sa 25 godina, stupio u franjevački red te dobio ime Bonaventura. U dobi od 40 godina izabran je za generala franjevačkoga reda. Puno je radio na sjedinjenju Rimske s Grčkom crkvom. Zahvaljujući njemu, Istočna je crkva priznala zajedničko vjerovanje. Zbog svojih je velikih zasluga imenovan kardinalom. Sudjelovao je i na Općem saboru u Lyonu gdje se razbolio i umro 15. srpnja 1274. godine. Iza sebe je ostavio 45 pisanih teoloških djela. Napisao je i život svetoga Franje Asiškog. To je djelo u srednjem vijeku bilo najomiljenije štivo. Crkva ga zbog njegova uzvišenog nauka smatra svojim naučiteljem. Povijest mu je s pravom dala časni naslov serafski naučitelj, što znači naučitelj koji poput serafa gori od ljubavi. Nazvan je i drugim utemeljiteljem franjevačkoga Reda jer je Pravila popunio novim duhom i Red učinkovito organizirao. Jednom ga je jedan subrat upitao: „Učitelju, Vama je Bog dao veliku inteligenciju, no – kako ćemo se spasiti mi, neuki i ne toliko veleumni?“ Bonaventura mu je odgovorio: „Ako Bog čovjeku podari jedino sposobnost ljubiti Ga, to je posve dovoljno“. Subrat je nastavio: „Može li neznalica ljubiti Boga koliko i darovit čovjek?“ „Starica Ga može ljubiti više od profesora teologije“ odgovorio je Bonaventura.
ZADNJE VIJESTI
Na današnji dan Isus je ostavio oporuku za spasenje čovječanstva: ‘Ovo činite meni na spomen’
Poznati svećenik tužan zbog derbija Hajduka i Dinama uoči Uskrsa: ‘Jedna stvar me više žalosti’
Nadbiskup Kutleša: ‘Stvarna Božja moć naša je nada i radost’