‘Stepinac je slijedio Krista, a Srbi nasjedaju na bezbožnu, komunističku propagandu!’

Autor: Vjera/IKA

"Osobno sam od svoga djetinjstva kao i moji vršnjaci bio upoznat sa životom i djelom bl. kardinala Alojzija Stepinca kao žrtve komunističkog progona koji je obilježilo vremenski period od gotovo pola 20. st., kao ideologija koja je bila posve antikršćanska, antivjerska, osobito antikatolička". Bilo je jako mnogo vjernika, laika, kardinala koji su oduprijeli totalitarizmu koji je propagirao viziju svijeta i čovjeka protiv Boga."

Pročelnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Gerhard Ludwig Müller održao je u srijedu 9. studenoga konferenciju za novinare u prostorijama pastoralnih ureda Zagrebačke nadbiskupije.
Predstavljajući kardinala Müllera, voditelj konferencije za novinare pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije mr. Borna Puškarić naglasio je kako je kardinal veliki štovatelj bl. kardinala Alojzija Stepinca. U programu boravka u Zagrebu je i euharistijsko slavlje u čast bl. kardinala Alojzija Stepinca.

U tom je kontekstu odgovarajući na pitanje o bl. Alojziju Stepincu kardinal Müller rekao: „Svi znamo da je Zagreb mjesto kardinala Alojzija Stepinca. Osobno sam od svoga djetinjstva kao i moji vršnjaci bio upoznat sa životom i djelom bl. kardinala Alojzija Stepinca kao žrtve komunističkog progona koji je obilježilo vremenski period od gotovo pola 20. st., kao ideologija koja je bila posve antikršćanska, antivjerska, osobito antikatolička”. Bilo je jako mnogo vjernika, laika, kardinala koji su oduprijeli totalitarizmu koji je propagirao viziju svijeta i čovjeka protiv Boga.

Kardinal Stepinac je dobar primjer pogleda u budućnost vjernosti u svjedočenju nade i poruka Isusa Krista za cijeli svijet, rekao je kardinal Müller, te izrazio nadu da će sve one laži koje su izrečene o blaženiku i o drugim takvim svjedocima biti nadvladane, a „nitko si ne smije dozvoliti da padne pod utjecaj tih laži. Trebamo slijediti put istine, a taj put istine će nas dovesti do pomirenja i između različitih naroda, npr. Hrvata i Srba”. Kardinal Müller u tom kontekstu iznio je primjer Njemačke i Poljske, gdje su upravo poljski i njemački katolički biskupi pronašli put pomirenja i približavanja ta dva naroda. „To može biti primjer i za druge narode u Europi koja je obitelj, dom mnogih naroda gdje smo pozvani poštovati različite narode, različite braću i sestre”.
Kardinal Müller upitan je za njegov komentar protivljenja Srpske pravoslavne Crkve kanonizaciji kardinala Alojzija Stepinca, nakon čega je utemeljena Mješovita komisija. Osobno ne razumijem zašto su neke osobe protiv i nadam se da će ova Komisija pomoći onima koji imaju nešto protiv kanonizacije, te da će to pomoći zajedničkom svjedočanstvu. Papa Franjo, a ranije i papa Benedikt XVI. isticali su da u kontekstu današnjeg progona kršćana je upravo mučenička krv nešto što može ujediniti ljude.

Također je upozorio, kako odgovornost za kanonizaciju ima samo Kongregacija. Ova Komisija nema ovlast donijeti nikakvu odluku glede samog postupka kanonizacije. Odluka je isključivo na Katoličkoj Crkvi i na osobi Svetog Oca. „Mislim da je Sveti Otac želio pomoći onima koji imaju određeni otklon prema tom pitanju. Ja tumačim ovu Komisiju kao jedan poziv našoj pravoslavnoj braći da se uključe na pozitivan način u proces kanonizacije bl. Alojzija Stepinca, da dozvole da na njih utječe jedino istina, a ne da dopuste da budu pod utjecajem komunističke propagande koja je uvijek širila neprijateljstvo, a kršćanstvo je vjera pomirenja. Kardinal Stepinac mora postati simbol zajedništva i približavanja”.
Na pitanje oko pobačaja i doprinosa Crkve zaštiti nerođenoga života, kardinal Müller istaknuo je kako je riječ o velikom izazovu.

Čovjek ne postoji samo da bi konzumirao svijet, već ima odgovornost za svoj život i za život drugih. Pogled na svijet mora se temeljiti na naravnom moralnom zakonu. Svaki čovjek ima pravo na život jer je on Božje stvorenje i to ne ovisi o pogledu na društvo ili o politici. Zato kad čovjek počinje živjeti začećem u utrobi svoje majke on ima pravo na život, i nitko nema pravo ubiti taj život, rekao je kardinal, te podsjetio da je prema Drugom vatikanskom koncilu pobačaj ubojstvo ljudskog bića. Novi život u majčinoj utrobi je Božji dar, ne nešto što je prijetnja egoizmu, rekao je kardinal, te naglasio: „Crkva mora biti posve jasna i ne smije činiti nikakve kompromise kada je riječ o tome da život počinje začećem i traje do prirodne smrti. Crkva treba dignuti svoj glas u zaštitu života i u zaštitu kulture života, solidarnosti”.
Ukazao je i na riječi Ivana Pavla II. koji je rekao kako živimo u „kulturi smrti” u kojoj postoji fenomen pobačaja, ali također i fenomen samoubojstava mnogih mladih ljudi. Stoga je potrebno imati osjećaj za bližnje. Svećenici moraju biti spremni imati vremena da osluškuju probleme koje imaju ljudi, kao i laici koji se ne smiju povoditi za praznovjerjima, površnim idejama, nego trebaju otvoriti Bibliju i u njoj tražiti odgovore i ugledati se u svece, jer oni nisu apstraktna bića, već primjeri kako biti roditelji, kako ostvariti poziv.
Na pitanje o interpretaciji apostolske pobudnice „Amoris laetitia”, kardinal je rekao kako je Papa onaj koji tumači tradiciju Crkve.
Kako bismo razumjeli što je Papa želio zajedno s biskupima na dvije posljednje sinode, treba se sjetiti kako je on naglasio da se ne razgovara o pitanjima doktrine i nitko ne može mijenjati Božji nauk. Brak nije naš izum, već je on prisutan u samom stvaranju čovjeka, a Bog je brak uzdigao na razinu sakramenta. Crkva nema ovlast da promjeni bit sakramenta. Brak dvoje kršćana je nerazrješiv, o čemu nam govore i mnogi dokumenti Crkve, pojasnio je kardinal, te naglasio kako stoga ovdje nije riječ o pitanju doktrine, već kako pastoralno pristupiti osobama koje su se rastale i žive u novoj zajednici koja nije priznata kao sakrament ženidbe. Crkva ne može prihvatiti zajednicu koja nema sakrament dok postoji sklopljeni raniji brak. Upozorio je, kako i kad je riječ o terminologiji „rastavljeni, ponovno vjenčani” nije crkvena, već pravnička, svjetovna terminologija.
Što se tiče pričesti rastavljenih i ponovno vjenčanih, ona može biti samo cilj tog puta približavanja, a ne početak. Nitko od nas pastira nema vlast odlučiti tko može pristupiti, a tko ne, jer svaki sakrament ima unutarnju uvjetovanost.

Također se kardinal osvrnuo na pitanje migracija te je podsjetio kako su one uvijek postojale. No, danas je potrebno da kad netko dolazi u našu kulturu mora je prihvatiti, selioci su dobrodošli ali moraju imati i mentalitet uvažavanja mjesta u koje su došli.




Autor:Vjera/IKA
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.