NISU SVI OTKAZALI SVETE MISE: Ovo su heroji vjere! ‘Euharistija se nikome ne smije uskratiti’

Autor: Vjera

Ovako se to radi....

Cijeli svijet je u jednoj globalnoj karanteni, neviđenoj i nezapamćenoj u povijesti svijeta. U tome se kaosu našla i Katolička Crkva koja je također na ovaj način po prvi put u povijesti diljem svijeta zatvorila svoja vrata za slavlje Euharistije. No, nisu to učinili baš svi, kako se da iščitati iz medijskih napisa i još važnije je znati da nije papa Franjo zabranio mise u cijelom svijetu jer to nije ni moguće. Sveti Otac je dao neke preporuke no biskupima je dozvoljeno da sami procjene situaciju u svojoj biskupiji i donose odluke. Tako je jedan od rijetkih biskupa i biskup Ratko Perić, biskup Mostarsko-Duvanjske i Trebinjsko- Mrkanjske Biskupije koji nije otkazao svete mise u svojim biskupijama već ih samo prilagodio odlukama stožera. Što smo mogli i mi, ali nismo.

‘Braćo svećenici, poštovani vjernici! Kao ljudi imamo puno razloga za zabrinutost. Kao vjernici imamo dužnost snagom vjere proći kroz ovo pustinju kušnje, dakako uvijek poštujući one koji su osposobljeni i ovlašteni da se brinu i o našem tjelesnom zdravlju i koji su pozvani voditi društvenu zajednicu i štititi je od bilo koje opasnosti. Stoga i određujemo da sve crkve na području Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, kao i do sada, dok civilne vlasti ne donesu drugačiju odluku, budu otvorene za osobnu molitvu, pobožnosti te liturgijska i sakramentna slavlja. Dakako, uvijek pazeći da se obdržavaju uredbe i propisi mjerodavnih civilnih vlasti. Gdje je to moguće, ako dolazi više vjernika na sv. Misu, neka se postave vanjski razglasi ili da se sv. Misa slavi na otvorenom u nadolaznim proljetnim danima.

Euharistija. Kada se radi o sakramentima, dovoljno je prisjetiti se definicije sakramenata: vidljivi znaci nevidljive Božje milosti, tj. da je u Presvetoj Euharistiji – pod vidljivim prilikama kruha i vina – prisutan pravi i živi uskrsli Krist. Stoga dok smo i te kako svjesni da materija Euharistije – kruh može biti i prijenosnik virusa, isto tako iz istine da vjernik blaguje Tijelo Isusovo – živoga Isusa trajno među nama nazočna, ovaj se sakrament nikomu tko ga želi primiti ne smije uskratiti bilo to u dnevnom životu ili u nedjeljnim liturgijskim slavljima. Djelitelj će pripaziti i izabrati način u kojemu će se mogućnost prenošenja zaraze doticajem isključiti ili svesti na najmanju moguću razinu.

Ispovijed. Među uputama drugih crkvenih predstavnika može se pročitati da bi se privremeno moglo prestati dijeliti sakrament pomirenja ili pak, gdje je moguće da se u ovako izvanrednim okolnostima pribjegne općem odrješenju (Pokora, 1975., str. 49-51). Ostavljajući otvorenom i ovu mogućnost, iako ona gubi smisao ako se radi o zabrani okupljanja više osoba na jednome mjestu, radije preporučujemo da sada, kada su obustavljene gotovo sve župne aktivnosti posebno s djecom i mladima (župni vjeronauk, vjeronaučni susreti s mladima, probe pjevanja…), da svaki svećenik odredi svagdanje i po više sati da bude na raspolaganju za svetu ispovijed u prostoru u kojemu će se moći poštovati potrebna distanca koju su odredile civilne vlasti’, stoji između ostalog u pismu vjernicima i svećnicima koje je uputio biskup Ratko Perić a iz kojeg se vidi da se uz malo truda sve moglo riješiti i nitko ne bi ostao zakinut sa sakramentalni život.

Nadalje, i u Južnoj Americi brazilski predsjednik Bolsonaro je također izuzeo crkve s popisa zabranjenih aktivnosti tijekom epidemije koronavirusa, proglasivši religijska okupljanja nužnom uslugom.

Pritom crkve i dalje trebaju poštivati ostale smjernice Ministarstva zdravstva.

Prema pisanju agencije Reuters, predsjednik Bolsonaro je mjesta bogoslužja ostavio otvorenima na zahtjev vođa evanđeoskih kršćana koje čine jezgru njegove političke baze.

Brazilski predsjednik desnog političkog usmjerenja svoju je odluku obrazložio izjavom da crkve mnogim ljudima predstavljaju “posljednje utočište”.

Bliže nama u Europi, poljski biskupi su bili proaktivni u svojim razlučivanjima kako se odnositi prema novonastaloj situaciji te su donijeli hrabru, ali jedinu ispravnu odluku koja nije naišla na protivljenje lokalne političke vlasti.

Da podsjetimo, predsjednik Poljske biskupske konferencije, nadbiskup Stanisław Gądecki, zatražio je da se poveća broj nedjeljnih svetih misa kako bi u vrijeme epidemije koronavirusom što veći broj vjernika mogao sudjelovati.

“Vezano uz preporuke glavnog sanitarnog inspektora, prema kojima se ne bi trebala održavati veća okupljanja, ja molim da se poveća, što je više moguće, broj svetih misa u crkvama kako bi što veći broj vjernika mogao sudjelovati na liturgijama… sve u skladu s propisima sanitarnih službi.”

„S obzirom na to da je zadaća Crkve da liječi duhovne bolesti, nezamislivo je da ne molimo u našim crkvama“, izjavio je predsjednik Poljske biskupske konferencije.

Nadbiskup Gadecki je rekao kako stariji ljudi i bolesnici nisu obavezni sudjelovati na svetim misama. Pozvao je na molitvu za sve preminule od koronavirusa. „Molimo za zdravlje bolesnih, za liječnike, medicinsko osoblje i sve službe koje pokušavaju spriječiti širenje virusa, ali i da se zaustavi epidemija“, izjavio je.

U međuvremenu, poljski predsjednik Andrzej Duda je i sam molio za svoju domovinu zahvaćenu epidemijom koronavirusa u samostanu Jasna Góra u Częstochowa, najsvetijem katoličkom svetištu u Poljskoj. U službi koju je predvodio nadbiskup Wacław Depo, predsjednik Duda je uz malobrojnu pratnju molio pred ikonom Gospe od Częstochowe za svoju domovinu i sunarodnjake razasute po svijetu dok koronavirus uzima živote u brojnim zemljama.

S druge strane, zamjenik čelnika konzervativne vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS) Antoni Macierewicz kritizirao je ograničenje broja vjernika u crkvi, nazivajući ga “apsurdnim”. Savjetovao je ministru zdravstva da otkloni ograničenja, jer je „prakticiranje vjere od presudnog značaja u ovim teškim vremenima“.

Napomenimo samo da primjerice Poljska s obzirom na broj stanovnika vrlo malo oboljelih od corona virusa unatoč tome što svetih misa ima više nego inače.

Autor:Vjera
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.