
Stiže novi svjetski poredak, iza svega je Putin: ‘Rusija sada ratuje za cijeli svijet’
Više od godinu dana Ukrajinom bijesni rat pokrenut ruskim napadom 24. veljače prošle godine, glavni grad Kijev pod svakodnevnim je raketiranjem iako, tvrde, protuzračna obrana uspješno obavlja svoj zadatak, no to nije kraj ukrajinskim nevoljama jer pritisak ne dolazi samo izvana, već i unutar ukrajinskih redova u vremenima kada je jedinstvo zapravo krucijalno pitanje.
Naime, napetost u političkim redovima je visoka, a posljednja drama izbila na relaciji Kijev-Zelenski.
Ukrajinski predsjednik sukobio se s gradonačelnikom ukrajinskog glavnog grada i bivšim boksačkim šampionom Vitalijem Kličkom nakon što su tri stanovnika poginula u raketnom napadu početkom lipnja, optuživši gradske vlasti da su ljudi stradali jer su skloništa bila zaključana.
Svađe Vodolimira Zelenskog i Klička traju od početka rata, a u posljednjem oštrom napadu na gradonačelnika Kijeva, Zelenski je rekao da ‘osim suočavanja s ruskim neprijateljem, imamo i unutarnje’.
Zelenski je bio bijesan, rekao je i da će, ako lokalni dužnosnici Kijeva nisu bili u stanju zaštititi stanovnike tako da drže skloništa otvorenim, biti procesuirani te se suočiti s, prigodno za Klička, nokautom.
Policija je otvorila istragu nakon što su djevojčica, njezina majka i još jedna žena ubijene tijekom ruskog raketnog napada nakon što, navodno, sklonište nije bilo otvoreno.
Zelenski je u noćnoj videoporuci rekao da skloništa “moraju biti dostupna. Nikada se više ne smije ponoviti situacija koja se dogodila sinoć u Kijevu.”
Dodao je kako je “vrlo jasno bila dužnost lokalnih vlasti da osiguraju skloništa koja moraju biti dostupna 24 sata dnevno.”
“Bolno je vidjeti nemar. Bolno je vidjeti žrtve. Ako dužnost nije ispunjena na terenu, izravna je odgovornost tijela za provođenje zakona da kazneno gone odgovorne.”
“Ljudi će odgovarati zato što je bilo onih koji nisu mogli ući u sklonište i, nažalost, poginuli. Kao da nam nije dovoljno imati Rusiju kao neprijatelja, imamo i unutarnje’, rekao je vidno bijesan Zelenski novinarima u Moldaviji i dodao da bi “moglo doći do ‘nokauta”.
Zelenski i Kličko sukobljavali su se od početka rata. Podsjetimo, krajem prošle godine kritizirao je Klička i gradske vlasti da nisu osigurali dovoljno hitnih skloništa za pomoć Ukrajincima koji su ostali bez struje i grijanja nakon ruskih napada na energetski sustav.
“Nažalost, lokalne vlasti nisu dobro radile u svim gradovima. Konkretno, ima puno pritužbi u Kijevu”, rekao je tada Zelenski.
“Blago rečeno, potrebno je više rada”, rekao je, dodajući da razina usluga dostupnih u mnogim centrima u Kijevu nije dovoljno dobra. “Molim vas, obratite pozornost – ljudi u Kijevu trebaju više podrške … mnogi su bili bez struje 20 ili čak 30 sati. Od ureda gradonačelnika očekujemo kvalitetan rad”.
Kličko je uzvratio, ismijavajući polemiku Zelenskog kao “besmislenu” u kontekstu ruske invazije. Rekao je da 430 “centara za grijanje” pomaže stanovnicima Kijeva da se nose s posljedicama ruskih napada na energetske objekte, a planirano je još više od 100 u slučaju ekstremnih uvjeta.
“Ne želim se upuštati u političke bitke, pogotovo u sadašnjoj situaciji. Besmisleno je. Imam nešto za obaviti. Ali napominjem da nema potrebe manipulirati. Izgleda, blago rečeno, ružno. I za Ukrajince i za naše strane partnere”, objavio je na svom Telegram kanalu.
Krajem studenoga, šef frakcije vladajuće stranke, David Arakhamia, predložio je da Kličko u roku od tjedan dana postavi punktove za grijanje u glavnom gradu Ukrajine, a da ih zatim zajednički pregledaju.
“Nećemo dopustiti da budemo uvučeni u političku borbu u vezi s “centrima grijanja” u Kijevu, objavio je Arakhamia na svom Telegram kanalu. “Predlažem gradskim vlastima da isprave greške, a mi ćemo ih zajedno s gradonačelnikom ispitati. To će biti najbolji dokaz da nitko od nas ne traži špekulacije.”
Postavilo se pitanje, je li stanje u Kijevu sa grijaćim skloništima za građanstvo zaista bila tako loša? Zapravo i ne. Dan nakon komentara Zelenskog, zastupnici vladajuće stranke pregledali su centre za grijanje u glavnom gradu. Prema rezultatima, bilo je zatvoreno samo 20 posto od 530 točaka koje su provjerile vlasti.
To sugerira da je Kličko govorio istinu rekavši da u glavnom gradu radi 430 točaka grijanja.
Nažalost, ove su optužbe samo kontinuitet sukoba između predsjednika države i gradonačelnika glavnog grada. U miru su i Zelenski i Kličko iskusili dugogodišnji politički sukob – Kličko je bio suradnik prethodnika Zelenskog, Petra Porošenka.
Unatoč uvjerljivoj pobjedi na lokalnim izborima 2020., gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko opet se našao s ‘vrućim krumpirom’ jer se jednostavno nastavio sukob oko vlasti sa Zelenskim otkako je potonji postao predsjednik 2019. godine.
Bivši boksački prvak u teškoj kategoriji pobijedio je na izborima s 50,4% glasova. Kandidatkinja Zelenskog Irina Vereščuk dobila je 10 puta manje. Ni realni problemi u ukrajinskom glavnom gradu poput velikih prometnih gužvi, korupcijskih skandala i propadanja vitalne infrastrukture nisu pomogli Zelenskom da se riješi Klička.
Relativni mir trajao je godinu dana, a onda se sukob između dvojice lidera ponovno rasplamsao. Naime, početkom svibnja 2021. godine, Državna fiskalna služba i ured tužitelja u Kijevu proveli su gotovo 70 pretraga među kijevskim gradskim dužnosnicima zbog navodne korupcije, utaje poreza, zloporabe položaja, pronevjere i prijevare.
Optuženo je ukupno 11 osoba, od kojih su većina bili aktualni dužnosnici povezani s Kličkom. Gradonačelnik je negirao krivnju te Ured predsjednika optužio za politički pritisak. Zelenski je javno napao gradonačelnika, izravno optužujući Klička i njegove saveznike za korupciju.
“Čini mi se da je zaboravio da je gradonačelnik i da je započeo svoju predsjedničku kampanju”, rekao je Zelenski u intervjuu za kanal 1+1.
Politički analitičar Mykola Davydiuk tada je ocijenio da će njihov dugogodišnji sukob trajati do predsjedničkih izbora 2024. “Zelenski očito vidi Klička kao jednog od svojih potencijalnih političkih protivnika”, rekao je Davydiuk za Kyiv Post.
Nova runda javnih sukoba između Klička i Zelenskog započela je krajem svibnja 2021. kada je Nacionalna policija, zajedno sa Službom sigurnosti Ukrajine, provela pretrese kijevskih komunalnih službi, zgrade Gradskog vijeća Kijeva i kuće Kličkovog najvećeg saveznika, Artura Palatnija.
Služba sigurnosti Ukrajine pretražila je i zgradu u kojoj Kličko ima stan. Gradonačelnik se potužio na pritisak, dok su vlasti rekle da pretražuju Kličkove susjede. Od otprilike 70 pretraga pronađeno je materijala za najmanje devet kaznenih prijava.
Među tim slučajevima su se našle i pronevjere državnih sredstava tijekom izgradnje dviju stanica metroa.
“Nisu trebali ukrasti novac iz proračuna”, rekao je Zelenski na pitanje o pretresima.
Kličko je odgovorio rekavši da je Ured predsjednika naredio pretrese kako bi ga prikazali kao “korumpiranog dužnosnika”.
“Najvrjednija stvar koju imam je moj ugled”, dodao je.
Godine 2019., mjesecima nakon što je Zelenski preuzeo dužnost, predsjednikov ured počeo je pozivati Klička da podnese ostavku. Tadašnji šef kabineta Zelenskog, Andrij Bohdan, prozvao je Klička rekavši da gradonačelnik zatvara oči pred korupcijom u Kijevu.
U rujnu 2019. Vlada je donijela odluku o otpuštanju Klička s položaja u gradskoj upravi Kijeva. Ova imenovana pozicija, koja je slična guverneru, odvojena je od izabrane dužnosti gradonačelnika Kijeva.
Ipak, pravni limb Ukrajine donio je Kličku neočekivanu pobjedu. Prema presudi Ustavnog suda iz 2015., Kabinet je imao ovlasti smijeniti Klička s mjesta pročelnika gradske uprave, ali na to mjesto može imenovati samo izabranog gradonačelnika. Zbog toga je Kličko zapravo zadržao oba radna mjesta.
U međuvremenu, Kličko je zadržao popularnost u Kijevu, anketa je 2021. pokazala da ga podržava 50 posto stanovništva glavnog grada, dok je potpora Zelenskom iznosila 36 posto.
Prema internoj komunikaciji do koje je tada došao Kyiv Post, Ured predsjednika uputio je zastupnike stranke predsjednika Zelenskog, Sluga naroda, kako razgovarati s novinarima u vezi s Kličkom. U porukama su navodili Kličkove manjkavosti i od zastupnika tražili da ga javno pozovu da odstupi s mjesta čelnika kijevske gradske uprave.
Zastupnik iz stranke Sluga naroda, koji je želio ostati anoniman, potvrdio je autentičnost tih poruka. “Oni se mrze”, rekao je politički analitičar Volodymyr Fesenko.
“Jedan od njih mora da je prekršio sporazum o primirju koji su najvjerojatnije imali tijekom prošle godine”, dodao je.
Unatoč tome što je politika snažno upletena u sukob dvaju šefova, nije bilo teško uočiti Kličkove nedostatke kao gradonačelnika. Njegova vladavina Kijevom u predratno doba bila je obilježena brojnim problemima poput osiromašene infrastrukture, nedostatkom odgovarajućeg javnog prijevoza, propadanjem povijesnih zgrada, nasumičnom gradnjom, lošim komunalnim uslugama, navodnim pronevjerama i korupcijom.
Bivši zastupnik Maksym Mykytas, koji je pod Kličkom postao vrhunski građevinski mogul, čak je u kućnom pritvoru čekao suđenje zbog optužbi za pronevjeru.
Nadalje, Klička su ismijavali zbog njegove nesposobnosti da ispoštuje rokove u dugoročnim građevinskim projektima poput dviju stanica metroa koje povezuju središte grada s najsjevernijom četvrti Vinogradar i mosta Podilskyi.
No, unatoč tim nedostatcima i korupcijskim skandalima, Kličkova popularnost nije bila uzdrmana, a prije dvije godine čak je dao nagovijestiti da su mu ambicije puno veće od Kijeva.
“Imam ambicije”, rekao je Kličko u svibnju 2021. nakon komentara Zelenskog o gradonačelnikovoj potencijalnoj predsjedničkoj kandidaturi.
Nakon što je završio uspješnu boksačku karijeru, Kličko je postao jedan od najpopularnijih ukrajinskih političara. Tijekom parlamentarnih izbora 2012. Kličkova stranka UDAR bila je treća s 14% glasova.
Godine 2014., mjesecima prije izvanrednih predsjedničkih izbora, Kličko, koji je bio drugi najpopularniji političar u zemlji, odustao je od kandidature. Odbacio je vlastiti politički projekt i kandidirao se na izborima za gradonačelnika Kijeva 2014. godine.
Kličkovo nacionalno priznanje stiglo je do Kijeva, a politički analitičar Fesenko je ocijenio da gradonačelnik pokušava iskoristiti netrpeljivost između njega i predsjednika kako bi se vratio na nacionalnu pozornicu.
“Kličko sebe prikazuje kao praktički glavnog protivnika Zelenskog i da ga se predsjednički ured boji”, rekao je tada Fesenko. “Mislim da predsjednikov ured ima važnijih pitanja o kojima mora brinuti.”
Gradonačelnik Kijeva se zasad nije izjasnio hoće li u utrku za predsjednika na izborima koji bi se trebali održati 2024. godine, no kada bi to bio slučaj, njegov sukob sa Zelenskim mogao bi se intenzivirati, što svakako nisu dobre vijesti za zemlju u ratu.
Stiže novi svjetski poredak, iza svega je Putin: ‘Rusija sada ratuje za cijeli svijet’
Pucnjava u srcu Europe: Sve je počelo u jednom stanu, ima mrtvih i ranjenih
Povratit ćete kada pročitate koga je Putin pomilovao: I Rusima je loše od ovoga
Mišetić ukazao na vezu Vučića i Šešelja i istaknuo bitan detalj: ‘Zbog ovog neće biti izručen Haagu’