Zašto je izbio novi rat u Europi? Sukob je tinjao desetljećima, a zna se na čijoj strani je Rusija

Azerbejdžan je nedavno poručio kako su oružane snage te zemlje pokrenule niz lokalnih protuterorističkih aktivnosti u regiji Nagorno-Karabakh, s ciljem obnavljanja ustavnog poretka te razoružavanja i povlačenja vojnih formacija Armenije. Nagorno-Karabakh međunarodno se prepoznaje kao teritorij Azerbejdžana, ali ima većinski armensko stanovništvo koje se više od stotinu godina opire azerbejdžanskoj vlasti. Ova regija s oko 150.000 ljudi proglasila je neovisnost 1991. godine i od je uz armensku podršku uspostavljena kao neprepoznata Republika Artsakh.

Azerbaijan launched ‘anti-terrorist activities’ in the Nagorno-Karabakh region, saying it wanted to restore constitutional order and drive out what it said were Armenian troops, a move that could foreshadow a new war https://t.co/xTfXJp8GL2 pic.twitter.com/dIw1hbBUJR

— Reuters (@Reuters) September 20, 2023

Azerbejdžansko ministarstvo obrane poručilo je kako ima namjeru “razoružati i osigurati povlačenje formacija vojnih snaga Armenije s naših teritorija i neutralizirati njihovu vojnu infrastrukturu”. Tako je unatoč znakovima mogućeg mira u toj regiji ponovno buknuo jedan od “zamrznutih sukoba” Europe.

Novi rat na pragu Europe: Zaratile dvije euroazijske zemlje, odjekuju sirene za uzbunu

Povijest sukoba

Spor u toj regiji počeo je još prije stvaranja Sovjetskog Saveza. Napetosti su bile obuzdane dok su Armenija i Azerbejdžan bile sovjetske države, ali su ponovno izbile kada je hladni rat završio i nestala kontrola Komunističke partije nad blokom.

Rat između armenskih i azerbejdžanskih snaga završio je primirjem 1994. godine, kojim je Armeniji predana potpuna kontrola nad Nagorno-Karabakhom i ostalim okolnim enklavama teritorija Azerbejdžana.

Nakon desetljeća povremenih sukoba, Azerbejdžan je 2020. godine pokrenuo vojnu operaciju koja je brzo prerasla u drugi rat za Nagorno-Karabakh. Tijekom 44-dnevnog sukoba Azerbejdžan je vratio sedam okruga i otprilike trećinu samog Karabakha pod svoju kontrolu. Rusija, saveznica Armenije koja također ima dobre odnose s Azerbejdžanom, tada je stupila u pregovore za primirje.

Nemir se vratio na Kavkaz, zbog ove operacije prijeti kriza: Velike sile imaju interese, Rusiju optužili da su sve znali

Dogovor je predviđao raspoređivanje oko 2.000 ruskih mirovnih snaga na području Karabakha kako bi čuvali jedini preostali put koji povezuje enklavu s Armenijom, takozvani Lachin koridor.

U prosincu 2022., azerbejdžanski aktivisti podržani vladom počeli su blokirati Lachin koridor, a u travnju 2023. Azerbejdžan je uspostavio novi sigurnosni punkt duž rute. Ovi potezi prekinuli su protok ljudi i roba između Armenije i Nagorno-Karabakha, osim u slučaju hitnih medicinskih evakuacija.

❗️ Russian peacekeepers evacuated more than 2 thousand people from the most dangerous areas of Nagorno-Karabakh – Russian Ministry of Defense

The main statements of the Russian Ministry of Defense:

▪️ The evacuation of the civilian population of Nagorno-Karabakh from the most… pic.twitter.com/Xizbj792pC

— Zlatti71 (@djuric_zlatko) September 20, 2023

Luis Moreno Ocampo, bivši glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda, opisao je blokadu kao potencijalni “genocid” nad Karabakh Armencima kojim ih se namjerava izgladnjeti.

Međunarodni interes

Obnovljeni sukob daje naslutiti da su ruski i napori za pregovaranje o diplomatskom rješenju između dviju strana propali. Armenija već tjednima upozorava da Azerbejdžan pomiče trupe blizu njihove zajedničke granice, koja se smatra jednom od najmilitariziranijih na svijetu.

Pokretanjem “protuterorističkih aktivnosti”, Azerbejdžan želi prisiliti Armeniju da prizna svoj suverenitet nad Nagorno-Karabakhom. Azerbejdžan također nastoji izgraditi cestovni i željeznički koridor koji bi ga povezao s Nakhichevanom, zasebnim dijelom azerbejdžanskog teritorija na jugozapadnoj granici Armenije, što bi zemlji pružilo izravnu vezu s Turskom.

Biden ozbiljno upozorio Rusiju: ‘Misle da ćemo se umoriti, ali ostajemo uz hrabre Ukrajince’

Osim humanitarnog pitanja, ovaj sukob izaziva međunarodnu zabrinutost iz nekoliko razloga. Glavni je taj što su regionalne sile, uključujući Rusiju, Tursku i Iran, zainteresirane za Južni Kavkaz. Turska je već proglasila snažnu podršku Azerbejdžanu, dok Rusija ima sigurnosni savez s Armenijom, iako prodaje oružje objema zemljama.

Iako EU potiče dijalog između dvaju država, počela se u velikoj mjeri oslanjati na Azerbejdžan u potrazi za energetskim partnerima, kako bi nadoknadila gubitak ruskih uvoza plina i nafte od početka rata.