Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

ZAŠTO HRVATSKA NE SMIJE U LOCKDOWN: ‘Nije pitanje hoćemo li imati novaca, već mlijeka, kruha i mesa’

Autor: Daniel Radman

Velika Britanija, Njemačka, Francuska… Europske ekonomske velesile, svaka na svoj način, idu u novi ‘lockdown’, no kod nas se, kao mantra, uporno govori da Hrvatska novi ne bi preživjela.

Što se time želi reći nije posve jasno. Znači li to da bi Hrvatska, poput Argentine, otišla u bankrot, da više ne bi bilo novca za mirovine i plaće državnih službenika ili još nešto gore? Ako goru situaciju od te možete uopće zamisliti.

Recimo, nestašicu osnovnih životnih namirnica?

“Točno je da si Hrvatska novio zatvaranje ne može priuštiti. Zemlje koje imaju jaku industriju to mogu, u prosjeku imaju godišnju zaradu od oko 40-ak tisuća eura po glavi stanovnika, dok  Hrvatska ima negdje oko 10-11.000. Mi smo na samom dnu Europe, a kad ste na samom dnu i kad prestanete raditi i prihodovati i ono malo što zaradite onda ste de facto gotovi”, pojasnio nam je ekonomist Ljubo Jurčić novonastalu situaciju u kojoj smo se zatekli.

Dodaje da razvijenima nije toliko problem pasti za 10.000 eura jer će i dalje imati triput više od onoga što smo mi imali prije korone, ali upozorava da se i oni suoučavaju s jednim važnim problemom, a to je raspodjela imovine.

“Pitanje je omogućuje li njihov sustav da se gubitak ravnomjerno rasporedi. Ta velika nejednakost njihov je glavni problem, makar, kad ste bogata država, i dalje postoji dosta prostora za raspodjelu. U Hrvatskoj također imamo nejednakost, imamo i 200.000 blokiranih i jedan mali broj ljudima kojima raste šternja, no u ovim situacijama mi krećemo od pitanja imalo mi uopće nužnih sredstava da preživimo a ne kako ih raspodijeliti.”

Jurčić smatra da našem gospodarstvu nije problem sama korona, već to što smo prije korone bili na europskom dnu.




“Mi smo gospodarstvo uništili i osiromašili i prije korone. OK, korona je uzrokovala štetu, ali naše mogućnosti da se nosimo s posljedicama su male zato što smo prije imali lošu politiku. A zapravo, mi i dalje ne idemo mijenjati tu poltiiku, nego plačemo nad svojom sudbinom, kao da je to prirodna situacija, kao da ovo s čime se suočavamo nije rezultat hrvatske politike. Da nam sada barem korona dođe da progledamo pa da vidimo zašto nemamo mogućnost zatvoriti se na još mjesec dana. Mislili smo da imamo taj turizam i da ne moramo nešto drugo raditi, a sada se pokazalo da to nije tako.”

Naglašava da nije dovoljno samo biti bogat da bi se neka država nosila s posljedicama ‘lockdowna’, već da se moraju zadovoljiti tri preduvjeta.

“Prvo, jeste li organizirana država, imate li organiziranu strukturu gospadarstva i, na koncu, koliko ste razvijeni. Od toga mi nemamo ništa. O pravilnoj strukturi ne možemo govoriti kad smo primarni sektor – poljoprivredu, energetiku i proizvodnju strateških proizvoda – potpuno uništili, to svaka zemlja mora imati bez obzira na tržište. A mi to nemamo. I zato se ne smijemo zatvoriti: nedostaje nam 50 posto mlijeka, mesa, dječje hrane, 50 posto medicinskih sestara, 20 posto liječnika… To se sad sve pokazalo. Korona je razgolitila efikasnost hrvatske politike.”




Kaže, bio je i političar i ministar pa mu nije namjera nekoga osuditi već ukazati da realno sagledamo situaciju.

“Imamo još malo novca da pokrijemo ljude koji ne rade, ali to ne može dugo ići jer na kraju neće biti bitan novac, nego će biti pitanje imamo li mlijeka, kruha, mesa...”, upozorava.

Ova situacija ukazala je i na problem eura. Primjerice, većina zemalja – one koje si to mogu priuštiti – u krizi ‘štampaju novac’, a Hrvatska je na putu da si sama uskrati tu mogućnost.

“Da, to rade sve zemlje osim Hrvatske. Zašto? Zato što Hrvatska ne prihvaća kunu kao vlastiti novac i to je najveća ekonomska i politička katastrofa. Mi ovdje imamo vlastitu banku a čekamo novce od Europe. Ne kažem da treba štampati novac i razbacivati se, ali ako smo pametni ljudi onda ćemo znati koliko nam novca treba.”

“Ipak, Hrvatska je na neki način i napravila nešto slično. HNB je kad je počela kriza otkupila državne obveznice jer bi inače kod nas tržište posve palo. No, to su napravili ‘šutke’. Sad, imate priču kako se Europa i SAD financiraju, dakle ‘proizvode novac ni iz čega’. Znači, taj novac nije prije toga postojao, nego naprave koliko ga treba. Ili, recimo, kamata je cijena novca plus cijena rizika. Sad su rizici veliki pa bi kamata trebala biti 10 posto, a ona je i dalje nula posto – pa neće država sama sebi računati kamatu? A što radi HNB? Ministar financija se zaduži vani milijardu-dvije eura, to preda HNB-u, i na temelju tog dobije kune. I sad se postavlja pitanje, ako je HNB imala te kune, zašto ih nije dala ona, nego se zadužio u inozemstvu, plaćao kamate, itd… To su te hrvatske ‘gluposti’ koje u koroni još više dolaze do izražaja”, zaključio je.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.