VUČIĆ POSRAMIO PLENKOVIĆA, OTKRIVAMO POLITIČKU POZADINU! Ljudi žive na rubu očaja i svejedno im je što pomoć šalje čovjek koji je u Glini držao velikosrpske govore

Autor: 7Dnevno

Kad neće Andrej, hoće Aleksandar, uz cinični osmijeh govore nam stanovnici Gline, pitajući se pomalo umorno i uznemireno ima li veće sramote. Naime, stanovnike toga potresom, a prije toga i ratom porušenog grada u Banovini ovih su dana počeli posjećivati beogradski građevinari kako bi obnovili čak 34 kuće oštećene u lanjskom potresu. Pohvalio se time u beogradskim, ali i u dijelu hrvatskih medija gradonačelnik srbijanske metropole Goran Vesić, pa tako sada ispada da, umjesto Vlade premijera Andreja Plenkovića, porušenu Glinu obnavljaju Aleksandar Vučić i njegovi puleni.

Moćna Branka

Upravo je Vesić nedavno u gradskoj upravi ugostio zamjenicu gradonačelnika Gline Branku Bakšić-Mitić koja se na nedavno održanim lokalnim izborima kandidirala kao predstavnica svih građana, no kao što je poznato, ona na poziciji zamjenika sjedi kao predstavnica srpske nacionalne manjine. “Grad Beograd je donio odluku da obnovi 34 kuće na teritoriju Gline, a najviše obnovljenih bit će u Majskim Poljanama. Naši inženjeri iz Uprave za građevinsko zemljište bili su na terenu i snimili situaciju, na temelju čega ćemo vrlo brzo imati informacije koliko će novca biti potrebno za obnovu tih kuća”, najavio je beogradski gradonačelnik, dok je glinska dogradonačelnica izjavila kako će biti obnovljene one kuće koje su potpuno srušene, dok će nekima biti obnovljen samo krov.

U svakom slučaju, Bakšić-Mitić zahvalila je beogradskom gradonačelniku što je baš Glinu i Majske Poljane izabrao kao sredine kojima će pomoći jer su najviše stradali u potresu.  No, kako to obično biva, baviti se humanitarnim radom nije uvijek lako pa se tako i u Glini polemizira o Branki Bakšić-Mitić. Jedna naša sugovornica, koja je imala sreće jer joj kuća nije stradala u potresu, tvrdi kako i sama bez puno pompe pomaže starijim ljudima u mjestu. I baš zato što s njima provodi puno vremena i puno komunicira, kaže kako udruga Branke Bakšić Mitić pomaže uglavnom Srbima u Glini, dok se Hrvati uglavnom moraju snalaziti sami.

Grad Beograd je još krajem godine uplatio 100.000 eura

Bilo kako bilo, beogradski gradonačelnik je i tijekom susreta s Bakšić-Mitić jasno dao do znanja da je Grad Beograd još krajem prošle godine uplatio 100.000 eura Srpskoj pravoslavnoj crkvi, od čega su kupovani mobilni kontejneri, a potom je preko tvrtki osigurano dodatnih 100.000 eura. Budući da su s dogradonačelnicom Beograd posjetila glinska djeca, ona su ondje dočekana s tabletima koje su dobili na poklon. Izgleda da je Bakšić-Mitić nakon dugotrajnih prozivki na račun hrvatske Vlade rješenje ipak pronašla za dio svojih sugrađana. Upravo je ona krajem kolovoza tvrdila da je puno ljudi napustilo Glinu, naglašavajući kako im i devet mjeseci nakon potresa nedostaje 38 kontejnera. I tada, u kolovozu, dogradonačelnica je tvrdila kako su s udrugom “Ljudi za ljude” u kojoj djeluje sagradili više od 20 drvenih kućica i kupili montažne kuće, te je tako došla do više od 36 objekata koje su donirali mali ljudi.

Na području grada Gline država nije sagradila ni jednu kuću“, upozorila je nedavno Bakšić-Mitić prozivajući Plenkovića, uz opasku da je Glinu posjetio prije lokalnih izbora, na otvorenju kontejnerskog naselja, kada mu je rekla kako im nedostaje 50 kontejnera. Njih više od pola u međuvremenu je dopremljeno, ali to, prema njezinim riječima, nije bilo dostatno. Na naš upit o svim ovim temama do zaključenja teksta nije odgovorila.

Dodatni udarac

I dok je dogradonačelnica prozivala, resorni ministar Darko Horvat svađao se, i još se svađa, s ravnateljem Fonda za obnovu Zagreba Damirom Vanđelićem, a u međuvremenu se pojavio problem sa Zakonom o obnovi koji je pun nedorečenosti i koji je usporio kompletan proces. I sam je Plenković Vanđelića nedavno optužio da se bavi politikom, dok iz Vlade i sada, nakon beogradskih donacija, naglašavaju kako je sve to politizacija pa poručuju kako je u Banovini postavljeno više od 2200 stambenih kućica i kontejnera u kojima boravi gotovo 5000 ljudi. Stanovništvo se preko Stožera koji je oformila Vlada hranilo i opskrbljivalo onim što im je nužno za život, dosad su, kako tvrde u Vladi, uklonili više od 300 objekata razne namjene, za što je utrošeno više od 25 milijuna kuna, obnovi su pristupili sustavno, zahtjeve prikupljali putem mobilnih timova, a uza sve to bavili su se nerazriješenim imovinskopravnim odnosima i raznim drugim administrativnim zaprekama, no naglašavaju da su, bez obzira na to, samo u Glini obnovili više od 50 kuća.

Ono što mimo politike i političkih prepucavanja preko njihove grbače zabrinjava stanovnike Banovine jest to što obnova obiteljskih i stambenih zgrada na njihovu području tapka u mjestu. A onda se, uz to, krenulo s izuzimanjem kontejnera svima onima čiji stambeni objekti nisu označeni crvenom ili žutom naljepnicom, kao i onima koji kontejnere više ne koriste za stanovanje, a država pritom kontejnere uzima i dijelu korisnika socijalnih usluga koji su i prije potresa bili bez krova nad glavom. To se izuzimanje kontejnera, kako tvrde naši sugovornici, odnosi na sve, od onih koji su kontejnere postavili u vlastitim dvorištima do onih koji su smješteni u takozvanim kontejnerskim naseljima, a Nacionalni stožer već intenzivno provjerava koriste li se kontejneri za stalno stanovanje te postoje li slučajevi da vlasnici objekata sa zelenim naljepnicama na svojim adresama posjeduju kontejnere.




Zapuštena ledina

Iako dio stanovnika Banovine ovaj potez svojeg stožera podržava te kaže da se tu treba provesti ozbiljna kontrola, drugi dio građana tvrdi da su oni uglavnom i prije potresa bili sirotinja te da je ovo dodatni udarac na njih koji ionako žive na rubu očaja i potpuno im je svejedno hoće li im pomoć stići iz Beograda ili iz nekih drugih dijelova zemlje. No državi to ne bi trebalo i ne smije im biti svejedno, a dok se naši bave administracijom prebacujući odgovornost s jednoga na drugoga, Vučić obnavlja Glinu, istu onu okupiranu Glinu u kojoj je 1995. kao potrčko ratnog zločinca Vojislava Šešelja održao govor u kojemu je, među ostalim, poručio kako ustaška čizma nikada neće onamo stupiti. “Nikada srpska krajina, nikada Glina neće biti hrvatska. Nikada Banija neće nazad u Hrvatsku”, rekao je tada Vučić, koji danas Plenkoviću, ali i Tomi Medvedu koji je na Banovini ratovao, pred nosom obnavlja potresom razrušeni kraj koji se, istini za volju, od rata nikada nije oporavio.

No da za Glinu ipak ima nade, jasno je iz toga što su na lokalnim izborima za prvog čovjeka svojega grada izabrali mladog i nezavisnog Ivana Jankovića, geodeta koji je kampanju osvojio pod sloganom “Ostani – vrati se!”. I Janković se nakon završenog studija vratio u svoj rodni grad, kupio je zapuštenu ledinu, sagradio poslovnu zgradu i osnovao svoj geodetski ured. Ni potres ga nije nagnao da napusti svoj grad, upravo suprotno, počeo je nagovarati prijatelje da ostanu, a one koji su se odselili da se vrate jer on već radi na projektu Glina. Ali on sam nije i ne može biti dovoljan. Glini je, kao i cijeloj Banovini, hitno potrebna pomoć države, jer u suprotnom svi slogani ovoga svijeta neće moći zadržati lokalno stanovništvo i život u ovome kraju.




Autor:7Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.