Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

VRIJEĐALI GA I PROZIVALI Milošević objasnio ulogu Srbije u Hrvatskoj, a rezultat odlaska u Knin tek očekuje

Autor: Dnevno/M.V.

“Na Srbiju gledam kao na zemlju koja je susjedna i koja je matična država Srba, a koja s Hrvatskom ima zajedničku povijest, koja nije samo bremenita, kako se danas često isključivo promatra. O gospodarskim, kulturnim, sportskim, obiteljskim i drugim vezama da ne govorim. Danas možda nema Srbina u Hrvatskoj koji nema bar nekog iz šire rodbine u Srbiji. Od Srbije očekujem podršku u ostvarivanju naših prava i razvijanju projekata koji su od interesa za zajednicu i idu prema očuvanju identiteta zajednice. Bilo kakva podrška Srbije treba biti u skladu s unutarnjim propisima RH i međunarodnim pravom. To je legitimno i ne bi smjelo biti sporno. Zar Republika Hrvatska nema ustavnu obavezu da vodi brigu o Hrvatima u inozemstvu, donesen je i Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i u svrhu što operativnije skrbi ustrojen je Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske. Srbiji u Hrvatskoj, vjerujem, cilj je dobrosusjedska politika i zajednička europska budućnost i to treba gledati u tom kontekstu”, objasnio je Boris Milošević, potpredsjednik Vlade i član SDSS-a, za Glas Slavonije ulogu Srbije u Hrvatskoj.

Tom prilikom dotaknuo se i stanja Srba u Hrvatskoj pa je istaknuo kako je ulazak Hrvatske u Europsku uniju prije pogoršao nego popravio stanje.

“Činilo se u jednom trenutku da će proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji učiniti društvo demokratski zrelijim, ali smo, nažalost, s ulaskom u EU krenuli u retrogradne procese. U prošlom mandatu razmišljao sam kako mi se to mjesto potpredsjednika Vlade čini kao nešto što se više neće ponoviti i da je tužno da nešto što smo imali, što je bilo normalno i općedruštveno prihvaćeno, poslije, u članici EU-a, izgleda nemoguće i nedostižno zbog atmosfere u društvu. Zato mi je višestruko drago da srpska zajednica i manjine imaju svog člana Vlade, da je to društvo dobro prihvatilo i pozdravilo. Šteta samo izgubljenih godina i činjenice ponovnog utvrđivanja starog gradiva”, govori.

“Ulazili smo u EU i obećali svojim potpisom da ćemo nastaviti jačati zaštitu manjina, uključujući i djelotvornu provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a gotovo da se počelo događati obrnuto. Ključni zakoni koji reguliraju prava manjina doneseni su u Hrvatskom saboru prije 20 godina, dvotrećinskom većinom. Ako je prije 20 godina postojala jasna politička volja za donošenjem zakona, onda bi 20 godina poslije morala postojati politička volja za provedbu tih zakona. Inzistirat ću na postupnoj provedbi međunarodnih konvencija koje je Hrvatska ratificirala i domaćih propisa koji uređuju manjinska prava. Sve u okviru politike Vlade i u suradnji s kolegama ministrima i ministricama koji vode nadležne resore”, dodaje.

Ipak, čini se da domaći propisi ipak ne propisuju baš sve što bi Milošević zabranio. Tu je, dakako, upitan pozdrav “Za dom spremni“.

“Moj stav, koji sam više puta iznosio i u Hrvatskom saboru, jest da pozdravu ‘Za dom spremni’ treba oduzeti pravo javnosti, samo sa strukom treba vidjeti koji bi način bio najbolji. To je pitanje osjetljivo i dijeli društvo iako zapravo nema nikakvih dilema čiji je to pozdrav i koliko je on neprihvatljiv. Osnovno polazište za raspravu o tom pozdravu treba nam biti stav Ustavnog suda da je riječ o ustaškom pozdravu Nezavisne Države Hrvatske te da taj pozdrav nije u skladu s Ustavom Republike Hrvatske. Stajalište Vijeća za suočavanje s prošlošću, koje je zauzelo stav da se on koristi isključivo u komemorativne svrhe, nije pravna norma na temelju koje bi sudovi i druge državne institucije mogle zauzimati svoje stavove, iako se to događa. Problem je s takvim stajalištem Vijeća što se ono u velikoj mjeri zloupotrebljava. Marširanje crnokošuljaša, uzvikivanje ‘Za dom spremni’, pjevanje ustaških pjesama sigurno nisu slika Hrvatske kakvu u budućnosti želimo”, navodi.

Upravo te scene dočekale su ga u Kninu ove godine, gdje je prvi put predstavnik srpske manjine pristupio obljetnici VRO Oluja. Čak deset dana nakon obljetnice, priznaje, dojmovi su svježi.

“Dojmovi o dolasku u Knin i svemu što se događalo još su jaki. Odjeci i reakcije, kako politike i medija, tako i običnih ljudi još traju. Koliko god da sam neke stvari očekivao, ipak je drukčije kad stvarno moraš proživljavati i prolaziti reakcije, kako pozitivne, tako i one negativne. Ipak, važno mi je da sam imao i osjetio podršku u namjeri da zajedno s Vladom mijenjamo društvo nabolje, da krenemo u budućnost s razumijevanjem jednih i drugih, bez omalovažavanja bilo čije žrtve. Sve to, moj dolazak u Knin, premijerov govor i druge geste, neće imati smisla ako se stane samo na tome, ako to ne bude jasno utvrđena politika Vlade. Prije svega građenjem dobre atmosfere u društvu u kojoj će biti moguće pomirenje i otvoren dijalog bez predrasuda i krivih pogleda zbog različite nacionalnosti”, smatra.

Ipak, sam odlazak i najava odlaska u Knin izazvali su lavinu reakcija, kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji. Sam Milošević bio je i još je izvrgnut uvredama.

“Pritisak je bio ogroman, politički, medijski, kroz brojne poruke, pozive, mailove. Velik broj ljudi imao je potrebu baš meni reći svoj stav o dolasku u Knin. Bio sam zapljusnut reakcijama, pogotovo negativnima. Nakon najave odluka je bila donesena i nisam se ni jednog trenutka predomišljao o odlasku iako sam stalno preispitivao moguće posljedice, pozitivne i negativne. Išao sam s dobrom namjerom i otvorena srca i u ovom trenutku smatram da nisam pogriješio. Ali prava ocjena bit će moguća tek s odmakom vremena, kada budemo znali što je moj dolazak u Knin sve pratilo i je li Vlada cijeli mandat vodila politiku pomirenja i smirivanja međunacionalnih tenzija u društvu”, ističe.

“Mislim da je prošlo dovoljno vremena da možemo o toj temi razgovarati prihvaćajući razlike u stajalištima i doživljajima bez osude ili podizanja tenzija. Srbi trebaju prihvatiti dijalog koji uzima u obzir srpsku politiku vođenu na tim područjima koja je dovela do Oluje, kao što u tom dijalogu ne treba izbjegavati ni tamne strane Oluje i njezine posljedice za srpsku zajednicu”, dodaje.

Naposljetku, dotaknuo se i odlaska potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda u Grubore, ali i otkrio kako ništa nije uvjetovano njegovim odlaskom u Knin.

“Apsolutno pozdravljam odlazak u Grubore i Varivode, time odajemo poštovanje nevinim starcima, građanima Republike Hrvatske ubijenima kada više nije bilo nikakvog razloga za ubijanje. Zločin se zataškavao i na kraju ostao nekažnjen. Odavanjem počasti žrtvama država će reći ‘ne’ ratnim zločinima koji su počinjeni u njezino ime. Nije bilo nikakvog uvjetovanja oko dolazaka, mi smo partneri u Vladi, kroz razgovor smo dogovarali i dogovarat ćemo sljedeće korake i simbolične geste. Geste nas političara dobrodošle su i potrebne, ali moramo raditi na trajnoj uključivoj kulturi sjećanja, u kojoj će biti mjesta za sve žrtve, bez obzira na nacionalnost. I sam kao potpredsjednik Vlade i kao čovjek osuđujem i izražavam pijetet prema svim žrtvama, pa tako i hrvatskim, i osuđujem sve ratne zločine”, zaključio je.

GRMOJA ZAGRMIO PO HDZ-u I STOŽERU: Podsjetio je na jednu stvar iz prošlosti… Hoće li reagirati Plenković?

Autor:Dnevno/M.V.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.