FOTO:GULIVER IMAGE/ Sanjin Strukic

Vikao je ‘Krim je Ukrajina’, sad se situacija mijenja: Europski skup odredit će Plenkovićevu sudbinu

Autor: Tomislav Fumić/7dnevno

Posljednji ovogodišnji summit Europske unije, kolokvijalno nazvan i “božićni”, u mnogočemu će donijeti odgovor na pitanje ostaje li Andrej Plenković u Hrvatskoj ili ga čeka zvjezdana karijera u Bruxellesu. Naime, očekuje se povijesna odluka o daljnjem smjeru ujedinjenja Europe ili, točnije, pitanje svih pitanja, hoće li biti donesena odluka da europskoj obitelji u dogledno vrijeme pristupi i Ukrajina i dobije 50 milijardi pomoći ili će i dalje biti na čekanju.

Nije teško zaključiti za koju će se odluku zalagati Plenković koji sve vrijeme zdušno podupire slanje europskog novca Ukrajini pa se u tom smislu na njega gleda kao na utjecajnog člana budućeg tima koji će voditi Europu.

Ali u toj Europi više ne vlada ‘plenkovićevski’ entuzijazam za Ukrajinu, što će se vidjeti i na summitu i što bi moglo dovesti do tektonskih poremećaja u Europi. A onda će se taj val odraziti i na europskim izborima i poremetiti planove mnogim političarima, pa tako i Plenkoviću.

Foto: Guliver Image/ REUTERS/Kai Pfaffenbach

Umorni od Ukrajine

Može se lako dogoditi da dramatični događaji koji mogu uslijediti nakon summita eliminiraju mnoge favorite za buduće funkcije u Europskoj komisiji. Unija, kakvu sada poznajemo i za kakvu se zalaže Plenković, zaista juriša prema velikoj krizi, što je izjavio i jedan visoki dužnosnik EU-a za Politico. Europljani su umorni od Ukrajine, koja je u sve težoj situaciji. I Kličko napada Zelenskog i optužuje ga da “vječno laže”, novca je sve manje, a uspjeha na bojnom polju također. Gotovo proročanski sada se mogu iščitati riječi Zorana Milanovića, za koje ga je Plenković proglasio ruskim čovjekom. Europska strategija prema Ukrajini očito je bila loša, nije uspjela, a posljedice će vjerojatno snositi oni koji su se za to najviše zalagali. A Plenković je bio u prvim redovima.

Taj važni skup Europskog vijeća donijet će konkretan odgovor na pitanje imaju li oni koji žele Ukrajinu u Europi i daljnje financiranje rata podršku ili će Viktor Orban i sateliti izmijeniti tijek povijesti. Ako je suditi po atmosferi koje vlada uoči summita, sve je moguće. Atmosfera nezadovoljstva brzinom munje širi se Starim kontinentom, što pokazuju i rezultati izbora u Nizozemskoj, a sadašnje vodstvo Europe sve se teže snalazi u tim uvjetima. Hrvatski premijer koji je bio glasan kada je trebalo trasirati put za odluke koje će pomoći ukrajinskom vodstvu sada je tih, malo se o svemu izjašnjava. Vjerojatno pozorno prati razvoj događaja koji će odrediti i njegove šanse nakon europskih izbora.

U svakom slučaju one postaju sve slabije ako se nastavi proces rastakanja Europe i ako europski lideri ne pokažu spremnost da ostanu jedinstveni u stavu da i dalje treba slati vagone eura za Kijev.

Foto: Vlada RH

Veza Andreja Plenkovića i Ukrajine duga je i čvrsta. Kao zastupnik u Europskom parlamentu bio je zadužen za Ukrajinu, gdje su ga primali kao heroja. Čovjeka koji dobro razumije frustracije Ukrajinaca u odnosu na mnogo jačeg susjeda, koji ima hrabrosti suprotstaviti se ruskim interesima i apetitima.




Duboke veze

Plenković, kada je izabran za premijera, odmah je otišao u Ukrajinu, a u njegovoj pratnji bila je i tadašnja ministrica Martina Dalić koja je najavljivala mnogo unosnih poslova. Organiziran je i ukrajinsko-hrvatski gospodarski forum na koji je Ivica Pirić doveo mnoge istaknute tajkune koji su drmali ukrajinskom ekonomijom. Taj nogometni diplomat, bivši nogometaš, otisnuo se u poslove i tvrdio da njegovi imotski geni daju jamstvo da će biti uporan i zainteresirati bogate ukrajinske oligarhe da ulažu u Hrvatsku te otvoriti vrata hrvatskim kompanijama u Ukrajini. Od svega, po običaju, nije bilo puno, ali je Plenković i na te inicijative blagonaklono gledao. U međuvremenu su se ti oligarski raspršili na sve strane, spašavajući svoj novac kako god su znali, posebno nakon što su ruski vojnici pokrenuli Putinovu “ograničenu akciju” koja traje i danas.

Plenković je nastavio pružati podršku Kijevu, kamo je i otputovao na sastanak sa Zelenskim, a na svim važnim sastancima u Bruxellesu zauzimao se za bezrezervnu pomoć svojim ukrajinskim prijateljima. I sve je išlo bez trzavica dok se nisu javili glasovi u Europi da je posljedica sankcija uvedenih na zahtjev Amerike kupnja skupljeg američkog plina u zamjenu za ruski. Onda se vidjelo i da američka taktika sa sankcijama nije uništila rusko gospodarstvo, koje je usprkos tomu raslo, a ni stvari na bojnom polju nisu išle po planu. Naoružanje koje su slali Amerikanci i Europljani nije donijelo preokret i sada je situacija za Ukrajinu mnogo teža nego prije koji mjesec.

Gotovo proročanski, sve je to predvidio drčni Milanović, a izgovorio u svom slobodnom stilu koji je izazvao i danas izaziva Plenkovićev bijes. A kada su se s vremenom pojavile spekulacije o Plenkovićevoj europskoj karijeri, postalo je jasno da pripada struji u Uniji koju predvodi sadašnja šefica Europske komisije.




Foto: REUTERS/Arnd Wiegmann, Guliver Images

Ukratko, Amerikanci diktiraju tempo, a Europa ga slijedi. Sve dok se nisu javili otpori, tihi i glasni, da to više neće moći ići unedogled. Izbori u Slovačkoj pokazali su da se jedna vrsta bunta, kakva god bila, javlja među europskim biračima, a epilog događaja u Švedskoj i Nizozemskoj samo je to zacementirao.

Odnos prema Ukrajini postao je kamen spoticanja kao i odnos prema ilegalnim imigrantima.

Skupi rat

Bogata Europa sve je više rezervirana u pogledu daljnjeg plaćanja skupog rata u Ukrajini koji ne daje rezultate na ukrajinskoj strani, a sve više do Zapada dolaze priče o korupciji na najvišoj razini u ukrajinskim strukturama vlasti, koje zapadnu pomoć doživljavaju kao bankomat za vlastito bogaćenje. U toj situaciji ni najglasniji zagovaratelji pomoći Ukrajini, kao što je hrvatski premijer, više nisu mogli mnogo toga reći.

Božićni summit na čistinu će dovesti dvije struje koje će odrediti i buduće odnose u Europi. Možda se sve, kao što je i često običaj u europskim institucijama, odgodi za neko sretnije vrijeme, a dotad odnos snaga ostane status quo. A možda i Orban i društvo izvrše prepad na institucije i osiguraju svojim tihim zagovarateljima, kojih je sve više, i povoljniju startnu poziciju prije izbora.
Upravo to najviše zabrinjava i Plenkovića, u kojeg bi se, među ostalima, mogao uperiti prst jer se zalagao za sveopću pomoć Ukrajincima. Veliki mogu lavirati, ali malima se to ne oprašta. Pogotovo ako ionako labava Europa bude uoči izbora suočena sa svim mogućim skepticima koji bi željeli njezin skori kraj i koji će širiti teze da je inflacija rezultat pogrešne ekonomske politike Europske komisije koja je odlučila sankcijama zaustaviti Ruse, a nije u tome uspjela. U tom bi slučaju europska perspektiva mnogih europskih političara, na čelu s von der Leyen, bila dovedena u pitanje. A ni Plenković ne bi imao širok manevarski prostor da uvjeri moćne lobije kako je nastavak sadašnje politike za Europu dobar.

Neugodnost za Bidena: njegovi saveznici u Senatu traže da Izrael smanji smrt civila u Gazi dok Kongres raspravlja o američkoj pomoći

Sljedeće izbore u Europi treba gledati i u odnosu na skore američke, na kojima bi Donald Trump mogao pobijediti. Joe Biden se pokazao nesposobnim i u odnosu na Afganistan i sada u odnosu na Ukrajinu. Ni s Kinezima ne stoji dobro, tako da je on sve više prošlost koje se Amerikanci neće sjećati po dobru. A onda se drastično mijenjaju odnosi s ove i one strane Atlantika i svi oni koji su stajali iza Bidenovih odluka, pa i o Ukrajini, imat će slabe šanse da ubuduće vode Europu.

Ugroza Europe

Plenković ničim dosad nije pokazivao ima li ili ne ambicije za europsku karijeru. Propusti li ove izbore, šanse za sljedeće su minimalne. Na summitu u Bruxellesu neće zato moći biti samo tihi promatrač, nego će, ako želi sutra u Europi obnašati neku važnu funkciju, morati jasno reći svoj stav. Što dalje s Ukrajinom, treba li joj širom otvoriti europska vrata i poslati još mnogo novca na adresu Zelenskog? Hoće li takva odluka ugroziti Europu i dovesti do nove agresije Rusije na Moldaviju?

FOTO: Guliver image/(AP Photo/Alex Brandon)

Neugodnih pitanja je napretek i sigurno je samo da je došao kraj harmoničnim odnosima u Europskoj uniji. Došlo je vrijeme kada se mora hrabro i jasno istupiti ako se želi stvoriti šansa za neku europsku fotelju. Europljani više neće izabrati mlako vodstvo kakvo je sada, koje najčešće pleše kako Amerikanci sviraju. A američka će se muzika, ako pobijedi Trump, ionako promijeniti. Sada Europi treba jako vodstvo koje će moći očuvati zajedništvo. Lideri koji će europskim građanima biti uvjerljivi, a ne birokrati koji bi voljeli da sve ostane kao što je bilo.

Za našeg premijera izazovi dolaze brže nego što bi želio. Već na ovom summitu, kada će se vidjeti njegov potencijal za europsku politiku u okolnostima koje su mnogo gore i teže nego kada je sjedio u klupi Europskog parlamenta.

Autor:Tomislav Fumić/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.