fbpx
Foto: Guliver

VELIKI PROBLEM U VEZI UKRAJINSKE KANDIDATURE! Nisu ni svjesni što su napravili: Slijedi veliki pritisak, ‘Unija je poremećena s generacijom ispod svake političke i diplomatske razine’

Autor: Ivor Kruljac

Da je u četvrtak bio povijesni dan, slažu se, kako Ukrajinci, tako i Europljani, nakon što su članice EU-a pristale odobriti Ukrajini i Moldaviji status kandidata članice EU-a.

“Budućnost Ukrajine je u EU. Ovo je pobjeda na koju smo čekali 120 dana i 30 godina. Vjerujem da će ovo biti početna točka nove povijesti Europe. Europe bez podjela i bez ‘sivih zona’. Europa je istinski ujedinjena i zna kako se obraniti, svoje vrijednosti i svoju budućnost”, zadovoljno je, što televizijskim obraćanjima, što preko društvenim mreža zaključio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron naveo kako je ovo poruka Rusiji. Predsjednica Europske komisije, Ursula Von Der Layen, čestitala je vodstvu Ukrajine i Moldavije ustvrdivši kako je to bio dobar dan za Europu.

“To je unutarnja stvar Europe. Za Moskvu je važno da čitav taj proces ne donese dodatne probleme Rusiji i odnosima tih zemalja s Rusijom”, kratko je komentirao u petak Putinov glasnogovornik, Dmitrij Peskov.


Iako se Rusija izrazito protivila širenju NATO saveza, u principu ne brine previše oko pridruživanja Ukrajine Europskoj uniji. Ipak, malo je oštriji kasnije bio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, rekavši kako će Rusija ozbiljno razmotriti poteze EU te dviju novih kandidata i pratiti njihove korake.

Ublažene napetosti europskih čelnika?

Dok je premijer Plenković u petak rekao kako je zadovoljan odlukom sumita, naglasivši kako je to i poruka BiH da i ona može dobiti status kandidata, predsjednik Zoran Milanović bio je bijesan na svojoj konferenciji za medije, gdje je komentirajući kako BiH nije dobila status kandidata, ustvrdio kako je riječ o političkoj tragediji, a Plenkovića je optužio za izdaju.

“Ukrajina i Moldavija su bolje od BiH? Uvjeti se postavljaju o izbornoj reformi, što to njima znači? To je jedan hladni, sadistički cinizam. Grlić Radman bi radio u kotlovnici da ga nisam poslao za ambasadora u Budimpeštu. Sramoti nas taj tip”, rekao je Milanović.

No, dok verbalne paljbe između premijera i predsjednika u Hrvatskoj su po svemu sudeći, vječno neizbježne i takve ostaju barem neko dogledno vrijeme, odluke od četvrtka, možda će barem smanjiti napetosti između, primjerice francuskog predsjednika Macrona i Zelenskog, nakon što je prije Macron razljutio Ukrajince predlažući im da se radi mira odreknu dijela svog teritorija.

PO ČIJOJ MJERI SCHMIDT KROJI BOSNU? Kataklizmički scenarij pred nama: Hrvatska mora hitno reagirati, ‘uzmimo škare i platno u ruke’




Tajni plan?

No, je li moguće kako je sve to samo strategija? Europi sigurno rat ne odgovara, a možda bi upravo članstvo u EU moglo potaknuti Ukrajinu da se vrati za pregovarački stol s Ukrajinom, pa čak i pristane na neke od ruskih uvjeta koji joj sigurno ne odgovaraju, ali samo da se rat zaustavi?

Je li to apsurdna teorija zavjere ili realna diplomatska strategija i ima li nekih država i aktera u EU, koji, iako su odobrili ukrajinsku kandidaturu, ustvari ne žele Ukrajinu u Europskoj uniji?

O tome smo razgovarali sa Mariom Stefanovom, bivšim djelatnikom hrvatskog sigurnosnog sustava i geopolitičkim analitičarom portala Geopolitika.news.




Špekulacija koja ne bi imala smisla

Komentirajući odobrenje kandidatskog statusa Ukrajini, Stefanov je vidio kako je to jednoglasno odobreno, a što politički čelnici misle privatno je stvar špekulacije i teško je tu donositi sudove. No, sigurno je da bi neki voljeli utjecati na Ukrajinu da se zaustavi rat pod svaku cijenu.

“Samo članstvo ne znači ništa posebno u formalno pravnom smislu. Upravo obrnuto, ne stvara pritisak Ukrajini, nego EU koja joj je dala takav status. Pogrešna je računica zbog moralnog i diplomatskog značenja ove odluke. Neki tumače posjete europskih čelnika u Kijev kao pripremu terena EU za nagovaranje Ukrajine ali od toga neće biti ništa jer EU nema takav utjecaj. Glavnu riječ vode SAD i Velika Britanija, a tu su i podrška istočne EU i Baltičkih zemalja”, objašnjava Stefanov zašto takva strategija, ako bi ikome pala na pamet, ne bi imala previše smisla. Dok EU navodi potrebu reforma kako bi Ukrajina postala članica EU-a, Stefanov upozorava kako to ustvari nije bitno.

“Reforme uopće nisu bitne što god pričali. Naročito kada govori ova vrlo slaba generacija Europske komisije koja je ispod svake političke i diplomatske razine. To su ljudi koji se ne bave suštinski problemom niti razumiju ni diplomaciju ni politiku ni geopolitiku.

Ni Bugarska ni Rumunjska dan danas nisu ispunili uvjete za EU ali su ušli radi svojeg geopolitičkog položaja. Bez obzira tko god što radi u EU i prikazuje kao spektakularni uspjeh, sve je to besmisleno trenutno“, rekao je Stefanov navodeći kako je ikakav kraj rata u kojemu bi Rusija mogla proglasiti bilo kakvu pobjedu u ovom trenutku ne odgovara ni SAD-u ni Velikoj Britaniji, iako bi možda zapadne članice EU-a i njihovi industrijski lobiji to željeli zbog velike cijene koju kontinent prima.

Britansko nadigravanje

U tom svjetlu, Stefanov se prisjetio i kritika i reakcija na famozni Brexit.

“Oni koji su se smijali Britaniji kad su napuštali EU i govorili da je napravila povijesnu grešku, mislim da sada polako shvaćaju, zbog čega su otišli. Britanija je imala svoj plan koji joj omogućava veći manevarski prostor kontinentalnom Europom, veći nego ikad prije u EU i sada vodi glavnu riječ“, ustvrdio je Stefanov geopolitičku ironiju.

Što se tiče same Ukrajine, Stefanov navodi kako može proći i 10 godina da bude primljena u EU, a u međuvremenu se i samo udruženje može promijeniti na način koji nam je trenutno nezamisliv. Stefanov tu podsjeća kako se već sada ističe kako se sve više spominje promjene odlučivanja unutar Unije po pitanjima konsenzusa svih članica.

Upitan o tome kako bi Ukrajina poremetila trenutne odnose unutar EU-a, Stefanov je istaknuo kako se nema što poremetiti jer je Unija već poremećena. Jedino ostaje jačanje istočnog dijela koji čine bivše članice SSSR-a i Varšavskog pakta, a sada pod vodstvom Britanije i SAD-a.

“Moldavija neće imati problema i ova kandidatura ne utječe na njihove unutarnje stvari sa Priednostrovljem (odmetnutom regijom koja je proglasila neovisnost koju nijedna država dosad nije priznala). Agenda i plan Priednostrovlja, ovisiti će o tome što će im reći Moskva”, zaključuje Stefanov mogućnosti  novih problema za inače najsiromašniju zemlju Europe.

Autor:Ivor Kruljac
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.