fbpx
Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL

(UŽIVO) NEĆE VIŠE BITI PROVALA U BANKOMATE? Zastupnici o Konačnom prijedlogu izmjena Zakona o zaštiti novčarskih institucija

Autor: Sanja Plješa

Hrvatski sabor u četvrtak nastavlja 7. sjednicu.

Zastupnici će, među ostalim, raspravljati o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti.

Pojasnimo, taj Zakon je zapravo Konačni prijedlog izmjena Zakona o zaštiti novčarskih institucija kojim se propisuje suvremeni način zaštite bankomata usmjeren na zaštitu novca.

Sustav zaštite koji uništava novčanice pri neovlaštenom prodoru u bankomat

O čemu je riječ? Mjerom uvođenja sustava zaštite koji po neovlaštenom prodoru u sef bankomata uništava novčanice i čini ih neuporabljivim postići će se efekt odvraćanja počinitelja i otežavanja počinjenja kaznenih djela teških krađa, smatraju u Vladi koji i predlažu taj zakon. Posredno će to rezultirati povećanom sigurnosti osoba i imovine koji su u velikoj mjeri ugroženi s obzirom na način počinjenja kaznenih djela (eksplozije koje uništavaju okolnu imovinu i mogu ozlijediti ljude).

Novi zakon se uvodi jer dosadašnje mjere zaštite koje su bile usmjerene na zaštitu uređaja, primjerice video nadzor, detektore otvaranja vrata sefa, vibracijske detektore i mehaničke mjere nisu dale dovoljno dobre rezultate, iako imaju korisnu preventivnu ulogu.

Praćenjem imovinskih kaznenih djela tijekom posljednjih nekoliko godina uočen je trend porasta kaznenih djela teških krađa provaljivanjem na bankomate.

Implementacija mjera u roku od tri godine

Prema statističkim podacima, 2018. je učinjeno 18 kaznenih djela teških krađa provaljivanjem u bankomate, od čega osam eksplozijom plina, a jedno uporabom eksploziva. U 2019. počinjeno je 35 kaznenih djela teških krađa provaljivanjem u bankomate, od čega 22 eksplozijom plina. Tijekom 2020.godine izvršena su 44 kaznena djela teških krađa provaljivanjem u bankomate, od čega 18 kaznenih djela uporabom plina i 24 kaznena djela uporabom eksploziva.

Uspostava mjere ugradnje sustava elektrokemijske zaštite za interne bankomate ovisit će o kategorizaciji bankomata sukladno izrađenim prosudbama ugroženosti u kojima će se procijeniti rizik s obzirom na visinu ugroze koja ovisi o smještaju, tipu, frekvenciji korištenja i drugim vanjskim i unutarnjim čimbenicima ugroze. Uspostava mjera u eksterne bankomate mora biti obvezatna za sve eksterne bankomate bez iznimke, s obzirom na činjenicu da je više od 95 posto kaznenih djela počinjeno na eksternim bankomatima.




Procjenjuje se kako bi se potpuna implementacija propisanih mjera mogla dovršiti u roku od tri godine od dana stupanja ovoga Zakona na snagu.

Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta govorio je o štednji građana u bankama u Hrvatskoj.

“U bankama u Hrvatskoj je štednja građana u iznosu od 220 milijardi kuna, a kamate su vrlo niske koje ne pokrivaju ni inflaciju što znači da su građani u gubitku. Oni koji ulaze na tržište rada cijeli radni vijek sudjelovat će u vraćanju milijardi kuna o kojima se razgovaralo na sjednici Sabora u srijedu”, rekao je Bartulica.

Boris Lalovac iz SDP-a govorio je o referentnim vrijednostima i kamatnim stopama.




“Od 2015. godine do danas referentne vrijednosti su negativne što znači da novaca ima. Kad se one jednog dana povećaju na četiri posto povećat će se i ukupna kamatna stopa. Sada su kamatne stope u Hrvatskoj oko dva do tri posto. Zadnjih pet, šest godina Europa tiska novac i to je utrka između Europe i Amerike u tiskanju novaca. Opasnost od otiskanog novca je u inflaciji. Trenutno nitko ništa ne troši, ljudi su ‘zatvoreni’, nema investicija i nema obrtaja novca i brzine cirkuliranja novca i zbog toga su još uvijek referentne vrijednosti negativne i daju pozitivan učinak na ukupnu kamatnu stopu. No, novac će se uskoro početi trošiti i počet će ubrzana cirkulacija potrošnje građana. Jedan od glavnih indikatora je to da će doći do porasta inflacije koja sada iznosi jedan do dva posto i izgledaju povoljni makroekonomski uvjeti. No, za godinu dana mora doći do inflacije i doći će do toga da će se povećavati referentne vrijednosti. To je jedan rizik i koliko god danas to dobro izgledalo, za godinu, dvije ili tri, Europa i SAD naći će se u teškom problemu prevelikog rasta inflacije i ukupnih kamatnih stopa”, istaknuo je Lalovac.

Dodao je da svi oni koji budu investirali imat će veći rizik. Ovo je paralelni zakon s Nacionalnim programom oporavka i otpornosti (NPOO). Zato Europa nudi novac da se zamijene sve rafinerije jer će “već sutra biti zamijenjene referentnim vrijednostima koje će sudjelovati u cijeni kapitala”. Europska unija to radi na ravnopravan i jednostavan način.

“Čini se da u Hrvatskoj nema institucije, a ni administrativnih kapaciteta koja će nuditi indeks za pretjeranu emisiju CO2 nego ćemo koristiti europski indeks. Nemojmo zaboraviti da je europsko tržište zapravo hrvatsko tržište. Od tamo nam dolaze turisti, a i investicije. Integriranost hrvatske proizvodnje s europskim proizvođačima je to što će nas približiti europskom tržištu. Primjerice Češka i Poljska su jako integrirani na europski lanac i to je ono što treba i Hrvatska. Oni su vezani za Nijemce. Nažalost, mi se ne možemo toliko vezati za Nijemce, ali možda možemo na Austriju. Ne trebamo samo uvoziti nego da budemo integrirani s europskim tržištem”, zaključio je Lalovac.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.