Foto: Guliver Image/ AP Photo/Richard Drew

Umro je Henry Kissinger: Bio je dominantna sila američke vanjske politike

Autor: Dnevno.hr/M.P.

Preminuo je Henry Kissinger, bivši američki državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost koji je u mladosti pobjegao iz nacističke Njemačke i postao jedna od najutjecajnijih i najkontroverznijih osoba vanjske politike u američkoj povijesti.  Imao je 100 godina.

Kissinger je preminuo u srijedu u svom domu u Connecticutu, navodi se u priopćenju njegove konzultantske tvrtke Kissinger Associates. Tvrtka nije navela uzrok smrti.

Foto: Guliver Image/ AP Photo/Susan Walsh, File

S obitelji pobjegao od nacističkog režima

Heinz Alfred Kissinger rođen je u Furthu u Njemačkoj 27. svibnja 1923. u židovskoj obitelji, s kojom se preselio u SAD 1938. godine, prije nacističke kampanje istrebljenja europskih Židova. Ime je promijenio u Henry, služio je u vojsci u Europi u Drugom svjetskom ratu, a na Harvardu je doktorirao 1954. godine, na kojem je dugo godina i radio.

Kissinger je bio sinonim za američku vanjsku politiku 1970-ih. Dobio je Nobelovu nagradu za mir jer je pomogao oko okončanja američkog vojnog angažmana u Vijetnamskom ratu i zaslužan je za tajnu diplomaciju koja je pomogla predsjedniku Richardu Nixonu otvoriti komunističku Kinu Sjedinjenim Državama i Zapadu, što je istaknuto Nixonovim posjetom zemlji 1972.

Nixon, Kissinger
Foto: Guliver Image/AP Photo

Nitko mu neće zaboraviti Vijetnamski rat

Ali također su ga mnogi grdili zbog bombardiranja Kambodže tijekom Vijetnamskog rata koje je dovelo do uspona genocidnog režima Crvenih Kmera i njegove podrške državnom udaru protiv demokratske vlade u Čileu.

Na Bliskom istoku Kissinger je izveo ono što je postalo poznato kao “šatl diplomacija” kako bi razdvojio izraelske i arapske snage nakon posljedica Jomkipurskog rata 1973. godine. Njegov “detant” pristup američko-sovjetskim odnosima, koji je pomogao popustiti napetosti i doveo do nekoliko sporazuma o kontroli naoružanja, uvelike je usmjeravao stav SAD-a sve do Reaganove ere.

Ali mnogi članovi Kongresa prigovarali su tajnovitosti Nixon-Kissingerovog pristupa vanjskoj politici, a aktivisti za ljudska prava napadali su ono što su vidjeli kao Kissingerovo zanemarivanje ljudskih prava u drugim zemljama. Nijedno pitanje nije zakompliciralo Kissingerovo nasljeđe više od Vijetnamskog rata. Kad je Nixon preuzeo dužnost 1969. – nakon što je obećao “tajni plan” za okončanje rata – otprilike 30.000 Amerikanaca je ubijeno u Vijetnamu.




Unatoč naporima da se više borbenih odgovornosti prebaci na vladu Južnog Vijetnama, američka uključenost nastavila se tijekom cijele Nixonove administracije – kritičari su optuživali Nixona i Kissingera da su nepotrebno proširili rat – a američki angažman je na kraju završio padom Saigona 1975. i više od 58 000 izgubljenih američkih života.

Kontroverzna odluka o Nobelovoj nagradi

U vrlo kontroverznoj odluci, Kissinger je 1973. podijelio Nobelovu nagradu za mir sa svojim sjevernovijetnamskim kolegom Le Duc Thom za te godine potpisane Pariške mirovne sporazume. Thom je odbio prihvatiti, a dva člana Nobelovog odbora dala su ostavku u znak protesta zbog dodjele.

“Za mene su tragedija Vijetnama bile podjele koje su se dogodile u Sjedinjenim Državama i koje su na kraju učinile nemogućim postizanje ishoda koji je kompatibilan sa žrtvama koje su podnesene”, rekao je Kissinger Wolfu Blitzeru za CNN 2005.




Iako je njegova era moćnog arhitekta američke vanjske politike nestala s padom Nixona usred skandala Watergate, Kissinger je nastavio biti neovisni pokretač čija su razmišljanja o diplomaciji uvijek dobivala pozornost.

Demokrati pred zidom, vrijeme je na Trumpovoj strani: Na površinu izlazi posljednja uzdanica

Nakon diplomatske karijere postao konzultant

Nakon gotovo desetljeća u visokoj američkoj diplomaciji, Kissinger je 1982. u New Yorku osnovao konzultantsku tvrtku Kissinger Associates koja je nudila savjete svjetskoj korporativnoj eliti.

Bio je član upravnih odbora tvrtki i raznih vanjskopolitičkih i sigurnosnih foruma, a napisao je i brojne knjige iz područja nacionalne sigurnosti, diplomacije i međunarodnih odnosa, pa je tako upravo prije tri tjedna Školska knjiga na Interliberu predstavila hrvatsko izdanje njegove knjige “Vodstvo – šest studija svjetske strategije”.

Kissinger je bio aktivan do samog kraja života, a kao osoba koja je imala ključnu ulogu u normaliziranju veza između SAD-a i Kine u 1970-ima, u srpnju se u Pekingu sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

Autor:Dnevno.hr/M.P.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.