fbpx
Photo: Marko Lukunic/PIXSELL

U SABORU GLASANJE O NIZU VAŽNIH ZAKONA: Među njima Zakon o obnovi od potresa, minimalnoj plaći i Godišnjem izvješću o radu Vlade

Autor: M.P.

U Saboru je u petak predviđeno glasovanje o raspravljenim točkama dnevnog reda, među ostalim, o izmjenama Zakona o obnovi od potresa i Zakona o minimalnoj plaći, premijerovom Godišnjem izvješću o radu Vlade te prijedlogu izmjena Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju.

Izmjenama Zakona o obnovi nakon potresa građane se oslobađa obveze sufinanciranja troškova obnove i ukida zabrana raspolaganja obnovljenom nekretninom kao i obveza upisa založnoga prava. Više neće biti potrebno utvrđivati složene imovinskopravne odnose koji su znatno usporavali postupak što će znatno ubrzati postupke obnove. Prema predloženim zakonskim izmjenama Republika Hrvatska i jedinice lokalne (područne) samouprave financirat će troškove konstrukcijske obnove i to u omjeru 80 posto RH, a 20 posto Grad Zagreb i Krapinsko-zagorska županija.

Konstrukcijska obnova na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije i dalje će se financirati sredstvima državnog proračuna u stopostotnom iznosu. Postupci javne nabave ubrzat će se i zbog donošenja pravilnika koji će sadržavati posebna pravila za nabave čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova te pravila žalbenog postupka. Također, otvara se mogućnost gradnje stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada na područjima na kojima je proglašena katastrofa te će se time omogućiti revitalizacija i urbanizacija navedenih područja. I

Zakonom uređuje se djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i drugih uništenih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti ili zdravlju ljudi. U primjeni postojećeg zakonodavnog okvira pokazala se potreba za jasnijim definiranjem odredaba o uklanjanju zgrada, osobito onih koje su uništene do te mjere da predstavljaju opasnost za živote građana. Kako postojeći model rješavanja ovoga pitanja uključuje prvenstveno suglasnost vlasnika odnosno svih suvlasnika za uklanjanje takvih zgrada, elementarna nepogoda izazvana potresom pokazala je potrebu za brzim djelovanjem i odlučivanjem o rušenju i kada takve suglasnosti nema.

Prijedlogom izmjena Zakona o minimalnoj plaći omogućuju se veće minimalne plaće radnicima u djelatnostima u kojima vrijede kolektivni ugovori, koji imaju proširenu primjenu sukladno općem propisu o radu.Tako bi od siječnja 2022. minimalna neto plaća biti povećana za 350 kuna, s 3.400 na 3.750 kuna, odnosno na 500 eura neto.

Zakon sada propisuje i način određivanja minimalne plaće u bruto iznosu te utvrđivanja minimalnih povećanja plaće za pojedine ključne osnove temeljem kojih radnik ima pravo na povećanu plaću. Donošenjem izmjena Zakona omogućit će se adekvatna visina najnižih plaća u RH, što će imati za posljedicu veći standard radnika.

Utvrđivanjem da se minimalna povećanja koje radniku treba isplatiti za rad nedjeljom, blagdanom, noću i u prekovremenom radu utvrđuju kolektivnim ugovorima čija je primjena proširena sukladno općem propisu o radu, te uvođenjem prekršajnih sankcija za poslodavca koji radniku ne bi isplatio barem povećanje u tako određenom iznosu, omogućuje se puna primjena Ustavom zajamčenog prava svakog zaposlenika na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život. Zakon sada propisuje i način određivanja minimalne plaće u bruto iznosu te utvrđivanja minimalnih povećanja plaće za pojedine ključne osnove temeljem kojih radnik ima pravo na povećanu plaću.

Premijer Andrej Plenković poručio je predstavljajući izvješće o radu u prvoj godini drugog mandata, da unatoč brojnim problemima i izazovima Vlada nastoji kormilariti kroz ova burna vremena, a to će raditi i dalje predano, angažirano i u interesu građana. Podsjetio je da je riječ o godini koju su obilježila dva vala pandemije, potresi na Banovini i Zagrebu, najveći pad BDP-a te na kraju i rekordni porast cijena energenata, uz sve izraženije klimatske promjene i novi val pandemije. Obilježena je i snažnim mjerama za očuvanje radnih mjesta, snažnim gospodarskim oporavkom, spajanjem Pelješkog mosta, dovršenjem Istarskog ipsilon, odabirom novih borbenih avione Rafale i ukidanjem viza za SAD. Uz to, u završnoj fazi su i pripreme za ulazak u Schengenski prostor i europodručje, dodao je.




Prijedlogom izmjena Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, Silvana Hrelje (HSU), podiže se prihodovni cenzus pa će oko 120.000 osiguranika, većinom umirovljenika, dobiti besplatnu policu tog osiguranja. Povećanjem prihodovnog cenzusa, temeljem kojeg osigurane osobe ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna, s 1.600 na 2.000 kuna mjesečno, dok se za osiguranika samca predlaže povećanje prihodovnog cenzusa sa 2.047 na 2.500 kuna mjesečno.

Autor:M.P.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.