U PRIPREMI MINIMALNO TRI ISTRAGE! Steže se obruč oko premijera: Banski dvori na iglama

Pustite priče, Gabrijela Žalac će se prije ili poslije nagoditi, ona od premijera Andreja Plenkovića više ne može dobiti nikakvu zaštitu, niti je itko u Vladi može zaštititi od Laure Kovesi i njezina ureda koji se bavi istragama vezanim uz pronevjeru europskog novca. Tim riječima naš dobro upućeni sugovornik iz istražiteljskih krugova referira se na aferu Softver, čija je glavna protagonistica bivša HDZ-ova ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a, široj javnosti poznata i kao bliska prijateljica premijera Plenkovića koji se nedavno u središtu pozornosti i središtu velikog skandala našao zbog poruka što ih je Žalac razmjenjivala s kolegicom Josipom Rimac, a u kojima se spominju inicijali AP, za koje se ispostavilo da su zapravo inicijali premijera Plenkovića, koji je po svemu sudeći djelomično ipak mogao biti upoznat sa sumnjivim aktivnostima svojih kolegica iz stranke i iz Vlade.

Nakratko je slučaj Žalac pao u drugi plan u moru ostalih problema s kojima se država bori pa je i Plenkoviću laknulo, tim više što se i u medije probila teza da je Žalac odustala od nagodbe s europskim tužiteljima, čiju je optužnicu odlučila rušiti zbog toga što se u njihovim spisima pojavljuje privatna prepiska između nje i Rimac. Da od njezine nagodbe nema ništa i da od toga ne strahuju, u svojem posljednjem medijskom istupu otkrila je šefica zagrebačkog Ureda europskog tužitelja Tamara Laptoš.

“Optužnica je podignuta, ne bismo je ni poslali sudu da ne očekujemo da bude potvrđena. Sud će ocijeniti argumente jedne i druge strane, a strana nezadovoljna odlukom imat će pravo na žalbu”, rekla je Laptoš u razgovoru za N1, dodajući da su poruke zakonit dokaz jer ih u suprotnom ne bi ni uvrstili u spis. No sve i da se te poruke ispostave kao problematične, europski tužitelji raspolažu s više od tisuću dokaza na kojima se temelji optužnica protiv bivše HDZ-ove ministrice, iz čije su se istrage prema riječima tužiteljice Laptoš otvorile i neke nove.

Milanovićev udar

Premijer, kako je sam rekao, intervju europske tužiteljice Laptoš nije gledao, no bez obzira na to, o njemu se danima razgovara u vladajućoj stranci. Za razliku od premijera Plenkovića koji tvrdi da u Vladi nitko zbog njezinih riječi nije nervozan, naši sugovornici bliski Plenkoviću nude nešto drugačiju verziju priče te tvrde da je posljednji istup tužiteljice Laptoš u vladajućim redovima protumačen kao nastavak pritisaka na premijera Plenkovića. On je, pak, zabrinut i zbog toga što ove istrage europskih tužitelja bacaju negativno svjetlo na rad njegove Vlade, ne samo ovdje u Hrvatskoj nego i u Bruxellesu, zbog čega mu je posebno teško jer je Plenkoviću oduvijek silno stalo do europskog imidža koji bi se zbog velikog broja istraga u Hrvatskoj mogao početi dovoditi u pitanje, tim više što je naša zemlja jedina članica Europske unije u kojoj europski tužitelji istrage provode protiv dvoje članova Vlade, odnosno protiv dvoje ministara jer je uz Žalac pod istragom i bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Europski tužitelji ne vjeruju da je Plenković toliki naivac da bi se sve te sumnjive aktivnosti mogle provesti iza njegovih leđa, a ako o mutnim poslovima svojih suradnika zaista nije ništa znao, u pitanje se dovodi njegova upravljačka sposobnost, što također nije nimalo ugodno.

Pritisak europskih tužitelja na Plenkovića i članove Vlade raste, tvrde naši dobro upućeni sugovornici, a to se može iščitati i iz intervjua tužiteljice Laptoš, iz kojeg je jasno kako oni na postojećim istragama ne misle stati, što je, uostalom, potvrdila i glavna europska tužiteljica Laura Kovesi gostujući nedavno u Zagrebu. Izvješće o radu europskog tužitelja potvrdilo je pak da je Hrvatska, kojom u drugom mandatu rukovodi Plenković, najkorumpiranija zemlja Europske unije, što je također veliki šamar za Plenkovića kojemu su puna usta borbe protiv korupcije, a ona se probila sve do vrha Vlade. Upućeni tvrde da bi Plenkovićevu Vladu u idućih nekoliko mjeseci mogle potresti minimalno tri ozbiljne istrage. Na jednoj od njih intenzivno ovih dana inzistira predsjednik države Zoran Milanović, koji je ušao u rat s Vladinim glasnogovornikom Markom Milićem nazvavši ga “Yutel batom” i momčićem koji sređuje poslove u državnoj firmi, što je predsjednik okarakterizirao kao kazneno djelo. “Bandićevi suradnici bili su zbog manjih stvari u istrazi, Remetincu”, rekao je nedavno Milanović koji smatra da se Milić svoje pozicije u Vladi domogao po očinskoj liniji.

Sporno zapošljavanje

Nije Milić ostao dužan Milanoviću, pozvao se i na objašnjenje iz Hrvatskih šuma u kojem je rečeno kako jedna poruka upućena krajem rujna 2019. ni na koji način nije mogla utjecati na radni status njegova prijatelja Dujmovića, koji je ranije odradio jednogodišnji pripravnički staž i dobio ugovor u toj državnoj tvrtki. Ono što Milić nije rekao i ono što u Hrvatskim šumama nisu objasnili jest to da je njegov prijatelj u toj tvrtki zaposlen premda jedini od 11 kandidata nije imao uvjete propisane natječajem. Kako Niko Dujmović zbog natječajnih uvjeta posao u Zagrebu ne bi mogao dobiti, niti bi na natječaju mogao proći, on se prvotno kao jedini kandidat zapošljava u Buzetu, iz kojega je već idućeg dana prebačen u Zagreb, u kojem ostalih 11 kandidata sa završenim studijem Šumarstva koji se tražio na natječaju nije dobilo posao, već je on pripao Dujmoviću koji je na Agronomskom fakultetu završio hortikulturu.

Lako je moguće da je do toga zaposlenja došlo baš zbog Milićeve poruke, tvrdi se i u istražiteljskim krugovima, u kojima se govori i o tome kako je vrlo važno spomenuti i poruke koje je Milić s bivšim šefom Hrvatskih šuma Krunoslavom Jakupčićem razmjenjivao o tvrtkama Ager Alpha d.o.o. i Panonska Biomasa d.o.o. koje su u vlasništvu obitelji Ivana Matasića, Ivana Vugrinovića i Gabrijela Dužnovića, a koje su još od 2015. imale status povlaštenog proizvođača električne energije koji se svake tri godine produljuje. Posljednji put status im je produljio ravnatelj HERA-e Tomislav Jureković, jedan od suoptuženika u aferi Vjetroelektrane.
Ta je tvrtka imala ugovor i s Hrvatskim šumama o otkupu drvene sječe i ogrjevnog drva koji je naprasno raskinut, a kada su se odlučili javiti na novi natječaj, Milić za njih lobira kod Jakupčića, koji mu obećava da će se pobrinuti da sve prođe u redu.

Drugi plan

Ta je priča, prema tvrdnjama naših sugovornika, mnogo zanimljivija od ovog spornog zaposlenja, a ona je neopravdano u medijskom prostoru pala u drugi plan, dok se javnost bavi zapošljavanjem koje je dio hrvatske političke svakodnevice. Ne samo da se s Jakupčićem dopisivao Milić, zbog sličnih natječaja s njim je poruke razmjenjivao i Zvonimir Frka Petešić koji je s njim kontaktirao zbog tvrtke Akuo Energy Med, s tim da su Hrvatske šume posao sklopile s tvrtkom Energostatik koja je vlasnički povezana s francuskom tvrtkom Akuo Energy. Samo je to jedna od mogućih istraga koje bi se mogle povesti među članovima Plenkovićeve Vlade. Problem koji bi se mogao otvoriti u slučaju Softver jest to što ovaj sumnjivi softver zbog kojega europski istražitelji češljaju Žalac nije jedini koji se na tako suspektan način nabavljao, na sličan su način softverima opskrbljivana brojna javna poduzeća i državne tvrtke, a pitanje je koliko je ministara u tome sudjelovalo.

Osim toga, sve se te nabave provode preko premijerova ureda pa je upitno hoće li se njega u svemu tome moći ignorirati. Softver je očito za Plenkovića i njegove pulene začarani krug jer je Mladen Šimunac, s kojim je šurovala Žalac dogovarajući nabavu preplaćenog softvera, povezan i s Rimac jer joj je on bio na raspolaganju dok je nastojala pogodovati ekipi iz afere Pašnjaci. Kao što je poznato, to je afera u kojoj su glavni protagonisti stočari i poduzetnici Ante Sladić i Josip Ravlić zbog kojih je Ružica Njavro iz Ministarstva poljoprivrede kontaktirala nekadašnju Plenkovićevu suradnicu Tenu Mišetić u vezi s uredbom o zakupu šumskog zemljišta, pri čemu se zapravo radilo o izmjenama kojima se ovoj dvojici stočara trebalo pogodovati smanjenjem broja grla stoke nužnih za dobivanje državnog zemljišta, a trebalo im se pogodovati i na način da se povećaju poticajni iznosi.

Zataškana istraga

Priča sama po sebi također ne bi bila ništa neobično da se u njoj ne spominje Mišetić, čije se ime i u USKOK-u pokušalo zataškati. Ono što se teško može zataškati jest to da se u nizu velikih afera izravno ili neizravno spominju tri najvažnije osobe iz Plenkovićeva tima – Marko Milić, Zvonimir Frka Petešić i Tena Mišetić koja ja u međuvremenu karijeru odlučila nastaviti u Bruxellesu. Ako hrvatski istražitelji i ne budu radili na raspetljavanju ovih priča, Šimunac bi mogao dovesti do toga da europske istrage krenu i prema vladajućem vrhu, a za Plenkovića bi europske istrage mogle predstavljati problem i zbog njihova interesa za aktivnosti koje se odvijaju u Ministarstvu poljoprivrede kojim ravna Marija Vučković, prijateljica bivše državne tajnice Rimac koju domaći stočari problematiziraju zbog Mjere 14 iz koje je velikim proizvođačima dodijeljeno oko 80 milijuna kuna, što je gotovo trećina svih sredstava predviđenih za tu mjeru, što je izazvalo nezadovoljstvo među malim poljoprivrednicima koji su zbog toga podnosili prijave protiv ovoga resora smatrajući da je novac podijeljen HDZ-ovim donatorima i tvrtkama bliskima vladajućoj stranci.

Vučković je to, doduše, demantirala, ali pitanje je je li svojim demantijem ministrica uspjela zaustaviti europske tužitelje s obzirom na to da se već neko vrijeme u njezinu resoru najavljuje pokretanje istrage. U svakom je slučaju situacija za Plenkovića neugodna, ma koliko se on trudio uvjeriti sve oko sebe da ga se riječi tužiteljice Laptoš ne tiču previše, europski tužitelji dosad su u Hrvatskoj uspjeli dokazati da imaju pune ruke posla, ali i da se oni, za razliku od naših institucija, s korupcijom znaju obračunati dokazima i argumentima koji se ne arhiviraju u ladicama zbog stranačkog ili bilo kojeg drugog političkog predznaka, čime su demonstrirali kako točno izgleda funkcioniranje neovisnih institucija.