FOTO: 7dnevno

U NATURIZMU SMO BILI PRVI NA SVIJETU, A SAD SMO U ZAPEĆKU: Zbog lažnog morala i neokonzervatizma propada nekad uspješna grana turizma

Autor: Daniel Radman / 7dnevno

U siječnju 1936. Velika Britanija dobila je novog kralja. Kontroverzni Eduard VII. zadržao se na prijestolju nešto manje od godinu dana, abdicirao je već u prosincu, no u tom kratkom razdoblju vladavine donio je jednu „neslužbenu odluku” koja se do danas pamti i ovdje kod nas u Hrvatskoj.

Tog je ljeta 1936. Eduard krstario duž jugoslavenske, grčke i turske obale, a na njegovom kraljevskom odmoru pridružila mu se i ljubavnica Wallis Simpson, američka rastavljenica zbog koje se u službenoj verziji na koncu i  odrekao vlasti. Kad su pristigli u Rab, kralj je poželio da se bez odjeće okupa s ljubavnicom u zaljevu Kandarola, što su mu gradske vlasti dakako i uslišile. Na taj se način Eduard upisao u povijest kao prvi nudist u Hrvatskoj.

Ovu anegdotu o engleskom kralju kao prvom nudistu u Hrvatskoj ispričao nam je Eduardov nasljednik u ulozi „prvog nudista u Hrvata” – danas bismo tako mogli nazvati Davorina Žugčića koji predsjeda Društvom naturista Hrvatske. Makar je „golog kupanja i sunčanja” na neformalnoj razini sasvim sigurno bilo i prije, upravo ovaj događaj iz 1936. hrvatski nudisti uzimaju za službeni početak trenda. Koliko je Hrvatska u tome bila ispred vremena, govori i podatak da smo bili prvi koji smo – komercijalizirali nudizam. „Iako su, posebno u Europi, naturistički centri organizirani već od početka prošlog stoljeća, prvi komercijalni naturistički centar bila je Koversada u Vrsaru otvorena 1961. godine. Tijekom 60-ih i početkom 70-ih godina otvoreno je tridesetak naturističkih kampova i apartmanskih naselja, uključujući i dva hotela”, otkrio nam je Žugčić neke crtice iz hrvatske nudističke, tj. naturističke povijesti. S obzirom na to da je kod nas uvriježen pojam „nudizam”, a Žugčić koristi „naturizam”, odmah nam je pojasnio njihovo značenje, da ne bude zabune.

Socijalna druženja

„Mi obično kažemo da naturizam sadrži i nudizam, a nudizam nužno ne sadrži i naturizam. Naturizam je širi pojam”, pojašnjava nam Žugčić nedoumice oko termina. Pojednostavljeno, svaki je naturist ujedno i nudist, ali ne vrijedi i obrnuto. „Nudist je svatko tko dođe na plažu i skine kupaći, a naturisti baš žele sudjelovati u socijalnim druženjima s drugim ljudima bez odjeće”, pojednostavljeno je rečeno. Sam je, kaže, naturist od kraja 70-ih, a zahvaljujući malom tekstu u dnevnim novinama saznao je da postoji i Društvo naturista, kojem se priključio 1984. godine. „U to vrijeme naturizam je bio avangarda, ljudi su imali potrebu da se više međusobno druže s istomišljenicima, a posebno mladi. Danas su se ljudi više individualizirali, često se komunicira preko društvenih mreža pa su i oblici druženja danas drugačiji.” Djelomično je to razlog što naturizam u Hrvatskoj zastao. Ako smo nekad bili predvodnici naturističkog pokreta, sadašnjost je, ipak, nešto drukčija. U međuvremenu su nas ponudom pretekle zapadne zemlje, premda Hrvatska sa svojih 15-ak kampova i dalje ima posebno mjesto u srcu naturista. „Kada su 70-ih godina u Francuskoj uočili popularnost naturizma, počeli su i oni otvarati naturističke destinacije i zahvaljujući njihovom kapitalu, ubrzo su kapacitetom nadmašili hrvatsku ponudu. No zbog prirodnih ljepota zanimanje za našu obalu nije opadalo i naši naturistički centri su bili prepuni.

Najvjerniji gosti

„Onda je došao rat, a s njime i društvene promjene. Devedesetih godina rat je zatvorio naturističke kampove na srednjem i južnom Jadranu jer im se nije moglo pristupiti. No u Istri su i dalje radili i bili gotovo sto posto popunjeni. Pokazalo se da su naturisti najvjerniji gosti. Privatizacija je također negativno djelovala jer novi vlasnici nisu imali smisla za naturizam, zaključili su da će pretvaranje naturističkih resursa u ‘tekstilne’ donijeti veću zaradu. Je li to stvarno tako ili je na djelu lažni moralizam i konzervatizam?”, pita se.

No, neke stvari se vraćaju u modu, pa recimo i u politiku. Modernim političarima puna su usta održivog razvoja, zelenih ideja, a sve to su vrijednosti i naturističkog pokreta. „Vraćanje korijenima naturizma s početka prošlog stoljeća svakako povezuje naturizam s održivim razvojem jer to je već tada bila ideja vodilja naturizma. Ipak, tijekom vremena mijenjale su se i potrebe ljudi, pa tako i naturista. Tek rijetki imaju priliku odbaciti tekovine modernog društva i potpuno se okrenuti prirodi. Danas se postavlja pitanje kako uskladiti suvremene potrebe s idejama naturizma. Ipak, u globalu, naturistički način življenja uključuje veću brigu za okoliš, manju potrošnju, održavajući kvalitetu života i veću socijalizaciju ljudi.”

No, tko su uopće naturisti danas? Ma koliko je nezahvalno dijeliti ljude prema nekim odrednicama, ipak se može postaviti pitanje jesu li nagosti na plažu skloniji muškarci ili žene, mladi ili stariji, oni s visokim ili oni s nižim obrazovanjem… Žugčić nam je pokušao objasniti kakav bi to bio „klasični” hrvatski naturist. Dalo bi se primijetiti da je unatrag nekoliko desetljeća „ostario, ali i zapustio školu”.

Starenje populacije

„U našim ‘zlatnim’ godinama naturizma, mislim osamdesetim prošlog stoljeća, naturisti su bili svi, od mladih do starih, s ujednačenim rasporedom ženskih i muških članova i svih stručnih sprema. Dapače, visoka stručna sprema bila je dominantna, među članovima su bili liječnici, odvjetnici, glumci… Danas to naše članstvo stari. Slično je i u Europi, ali tamo ima više mogućnosti za obnavljanje članstva s mladim naturistima, na primjer organizacijom kampova za mlade naturiste i slično.” No, postoji i logično objašnjenje zašto je sve manje visokoobrazovanih naturista, općenito onih koji u prosjeku bolje zarađuju, uključujući i viši srednji sloj.

„Taj viši srednji i visoki sloj ima svoje kuće za odmor. Koliki su od njih i dalje naturisti koji odlaze na ‘divlje’ naturističke plaže, mi u Društvu naturista Hrvatske nemamo podataka.” Za očekivati je da mnogi odustanu od takvog načina života kad postanu roditelji, no Žugčić nas uvjerava da to baš i nije tako. Naturističke plaže i kampovi, za razliku od predrasuda, zapravo vrve obiteljskim ljudima. Iako mnogi naturizam, čisto zbog golotinje, promatraju u seksualnom kontekstu, oni koji su u naturističkim centrima „udomaćeni” govore posve suprotno. „U našim kampovima može se uočiti da ima mnogo mladih parova s malom djecom”, kaže predsjednik Društva naturista. „Naturizam je obiteljski način života, tako da su djeca dobrodošla na naturističkim plažama. Na pravim naturističkim plažama ne dolazi do ekscesa zbog kojih djeca ne bi mogla biti na njima.

Sputani odgojem

Danas mladima odgovara dinamičniji način ljetovanja pa ih danas ima manje u naturističkim kampovima, ali upravo kada postanu roditelji, vraćaju se naturizmu jer im tada odgovara mirniji način ljetovanja.” Pojasnio nam je „prvi naturist u Hrvata” i koliko je teško otići prvi put na plažu. „Ljudima je obično nelagodno, prirodan je strah od nepoznatog, a neki prirodni strah je od  reakcije onih koji su na nudističkoj plaži na domaćem terenu.” Ipak, kaže mi Žugčić, da za tako što nema razloga. „Ljudi su često sputani svojim odgojem i sredinom u kojoj žive. Odlazak na naturističku plažu to promijeni.

Nelagoda će brzo nestati kad novi naturisti vide da nitko ne bulji, i da zapravo i ne primjećuju nagost. Nju će kod većine zamijeniti osjećaj slobode. Oni koji jednom postanu naturisti, ostaju zauvijek naturisti.” Potom je i otkrio zašto bi preporučio odlazak na nudističku plažu nekomu „tekstilcu”, kako se u slengu nazivaju ljudi koji će radije obući kupaći. „Ima mnogo razloga zašto preporučiti odlazak na naturističku plažu. Ipak, istaknuo bih samo jedan: nakon boravka na nudističkoj plaži osjećat ćete se bolje u svakom pogledu.”

Ako i sami odlučite isprobati ovakav način kupanja i sunčanja, jedna stvar je obvezna – ručnik. Iz higijenskih razloga on je nužan rekvizit ukoliko želite negdje sjesti ili leći. Upozoriti treba i na još jednu stvar – zaboravite mobitele i fotografiranje. Dopušteno je samo u iznimnim slučajevima, tek ako imate pristanak svih koji se nalaze u kadru!

ZASTRAŠUJUĆE FOTOGRAFIJE EKOLOŠKE KATASTROFE: Zbog curenja nafte iz teretnog broda ugrožen morski život

 

Autor:Daniel Radman / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.