fbpx
Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

‘TRAJNO SJEĆANJE NA PANONSKOG MORNARA’: Saznali smo kakve su šanse da Zagreb dobije Balaševićevu ulicu!

Autor: Mia Peretić

Smrt kantautora Đorđa Balaševića, koji je 19. veljače preminuo od posljedica koronvirusa, potresla je brojne obožavatelje diljem zemalja u regiji.

Od njega se opraštaju fanovi, kolege iz glazbenog biznisa, brojni drugi umjetnici i političari u Hrvatskoj među kojima ima i onih koji mu žele odati trajnu počast, odnosno osigurati mjesto trajnog sjećanja.

Pulski gradonačelnik Boris Miletić na svom je Facebook profilu objavio da će ‘pokrenuti i podržati inicijativu građana da u Puli osiguraju mjesto trajnog sjećanja velikom prijatelju i humanistu Đorđu Balaševiću’.

Niz je prijedloga koja bi se lokacija mogla imenovati po legendarnom glazbeniku, a neki od prijedloga su da to bude željeznički kolodvor ili obližnji park. Ako prijedlog prođe međuresorno povjerenstvo nadležno za imenovanje ulica i trgova, lokaciju će odrediti struka, a Pula će postati prvi hrvatski grad u kojem neka lokacija nosi ime Đorđa Balaševića.

Screenshot/Facebook

Pitali smo nadležni odbor hoće li Balašević dobiti ulicu u Zagrebu




S obzirom na to da neke od zagrebačkih ulica već nose imena poznatih suvremenih glazbenika poput Karla Metikoša, ali i frontmena Beogradske skupine EKV, Milana Mladenovića, koji je ulicom u Novom Zagrebu ‘nagrađen’ 2012. godine, zanimalo nas je postoji li šansa da i koja ulica u Zagrebu ponese Balaševićevo ime.

Kako nam kažu iz Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova u Gradu Zagrebu, u pravilu se javne površine imenuju po osobama čija su imena u Fondu imena.

“Ime Đorđa Balaševića nije u Fondu pa bi Odbor prethodno odlučivao o uvrštavanju njegova imena u Fond imena. Predlagatelj tada uz Prijedlog mora podnijeti životopis za tu osobu, a kako je gospodin Đorđe Balašević tek nedavno preminuo Odbor u pravilu traži suglasnost obitelji”, odgovara nam Aleksandra Šujica, tajnica Odbora.




Čak i kada bi inicijative bilo, Balašević do svibnja ulicu neće dobiti

Kako dodaje, sukladno članku 32. Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u RH 2021. moratorij je, između ostalog, na imenovanje ulica i trgova. Članak 32. glasi:

“Radi osiguranja ažurne tehničke dokumentacije iz članka 30. ovoga Zakona nadležna tijela u razdoblju od 1. prosinca 2020. do 31. svibnja 2021. neće mijenjati nazive, granice i područja županija, gradova i općina, naselja, jedinica mjesne samouprave, statističkih i popisnih krugova i ulica, trgova te kućne brojeve zgrada”.

Kakav je postupak za imenovanja naselja, ulica i trgova?




Sukladno Zakonu o naseljima Gradska skupština Grada Zagreba imenuje i preimenuje ulice, na prijedlog Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova. Zakonom o naseljima određeno je da evidenciju imena i granica naselja, ulica i trgova te evidenciju brojeva zgrada vodi upravno tijelo jedinice lokalne uprave nadležno za geodetske poslove.

Odlukom o načelima, kriterijima i postupku za određivanje imena javnih površina na području Grada Zagreba utvrđuju se načela, kriteriji i postupak za određivanje imena javnih površina na području Grada Zagreba.

Javnom površinom u smislu ove odluke smatra se površina u općoj uporabi unutar naselja na području Grada Zagreba, i to aleja, avenija, brijeg, cesta, dol, gaj, klanac, lug, obala, obrež, obronak, odvojak, ogranak, otok, park, perivoj, poljana, potok, prečac, prilaz, prolaz, put, ribnjak, stube, šetalište, trg, ulica, vidikovac, vijenac, vrt, zavoj i drugo.

Ime javne površine određuje Gradska skupština na prijedlog Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova

Prema Odluci javne površine moraju imati ime. Na području Grada Zagreba ne mogu se imenovati dvije ili više javnih površina istim imenom. Ime javne površine određuje Gradska skupština Grada Zagreba, na prijedlog Odbora, uz prethodno pribavljeno mišljenje vijeća gradske četvrti na području koje se javna površina nalazi. Vijeće gradske četvrti dužno se je očitovati u roku od 30 dana od dana kada mu Odbor dostavi prijedlog. Ako se ne očituje u tom roku, smatra se da je Vijeće dalo pozitivno mišljenje.

U Zagrebu se vodi Fond imena prema kojem se određuju imena javnih površina

Javne se površine mogu imenovati po zemljopisnim pojmovima, toponimima, povijesnim događajima i datumima, pokretima, organizacijama i ustanovama, po imenima osoba koje su obilježile kulturni, znanstveni, politički, društveni ili drugi oblik života Grada Zagreba, Republike Hrvatske i svijeta, po imenima drugih gradova i država te drugim odgovarajućim pojmovima. Za područje Grada Zagreba vodi se jedinstven Fond imena prema kojem se, u pravilu, određuju imena javnih površina. Fond imena osniva Odbor, a vodi tijelo gradske uprave nadležno za katastarske i geodetske poslove. Fond imena objavljuje se na internetskim stranicama Grada Zagreba.

Tko može predlagati imena u Fond?

Pisane prijedloge za uvrštenje pojmova, datuma odnosno imena osoba u Fond imena Odboru mogu podnositi gradski zastupnici i klubovi gradskih zastupnika te radna tijela Gradske skupštine Grada Zagreba, gradonačelnik Grada Zagreba, vijeća gradskih četvrti i vijeća mjesnih odbora u Gradu Zagrebu, političke stranke, vjerske zajednice, vijeća i predstavnici nacionalnih manjina,
obrazovne, znanstvene, kulturne i druge ustanove i pravne osobe, građani i udruge građana. Prijedlozi za uvrštenje u Fond imena moraju biti obrazloženi i sadržavati sve bitne podatke o zemljopisnim pojmovima, toponimima, povijesnim događajima i datumima, pokretima, organizacijama i ustanovama, osobama i drugim odgovarajućim pojmovima, uključujući i životopise osoba, povijesne činjenice, društveni kontekst, etimologijsko značenje pojma i slično.

Po kojim kriterijima se nešto uvrštava u Fond?

Na temelju prijedloga, u Fond imena Odbor može uvrstiti pojmove, datume odnosno imena osoba za koje ocijeni da su valjano obrazloženi i argumentirani te za koje je dostavljeno dovoljno podataka na temelju kojih se mogu uvrstiti u Fond imena.

Razmatrajući prijedlog Odbor ocjenjuje kvalitetu i sadržaj predloženog rješenja. Kvaliteta predloženog rješenja prilikom predlaganja imena osobe očituje se u njezinu liku i djelu, racionalnoj i suvremenoj spoznaji tog djela te njegova posrednog i neposrednog utjecaja na prošlost, sadašnjost i budućnost građana Grada Zagreba, Republike Hrvatske i svjetske zajednice u cjelini. Odbor će uzimati u obzir najviša javna i društvena priznanja koja su primile predložene osobe. Sadržaj prijedloga se ocjenjuje u odnosu na razmjernu zastupljenosti spolova, vrsta i oblika ljudskih djelatnosti, potrebu očuvanja bitnih odrednica demokracije, antifašizma i humanizma, hrvatske nacionalne i zagrebačke tradicije te izvornog narječja, očuvanja sjećanja na imena i djela značajna za Zagreb, hrvatsko društvo i svjetsku civilizaciju u cjelini.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.