fbpx
Foto: Ured predsjednika RH

‘TO SE MORA PROMIJENITI’ Milanović zagrmio u Americi, sad je stvarno dosta: ‘Nije čudno što se osjećaju obespravljeni i marginalizirani’

Autor: L.B.

“Pandemija covida-19 povijesni je ispit za našu generaciju i način na koji ćemo odgovoriti uvelike će oblikovati buduće generacije, a Hrvatska će kao članica ECOSOC-a od 2022. do 2024. raditi na jačanju globalne zdravstvene sigurnosti”, rekao je u utorak hrvatski predsjednik Zoran Milanović na Općoj skupštini UN-a.

U svom je govoru pozvao na jačanje multilateralizma i međunarodnog poretka temeljenog na pravima u kojima središnju ulogu imaju Ujedinjeni narodi. Istaknuo je, među ostalim, i hrvatsku predanost miru i stabilnost u jugoistočnoj Europi koju želi vidjeti u EU.

Usto, nabrajajući niz izazova s kojima se današnji svijet susreće, od sukoba i ratova, klimatskih promjena praćenih ekstremnim vremenskim nepogodama, migracijama, predsjednik je naglasio kako nasilje, siromaštvo i glad ponovno rastu. Nakon pandemije će, kako je rekao, oporavak biti još teži u svijetu nejednakog rasta i razvoja. Izazov su i populističke i dezinformacijske kampanje, koje “besramno ili zlonamjerno zanemaruju činjenice”.


‘Radit ćemo na jačanju globalne zdravstvene sigurnosti’

“Odgovornost nas, svjetskih čelnika, jest izravno boriti se protiv ovih lažnih narativa kako bi se povratilo povjerenje ljudi i kako bi im se dala nada”, rekao je Milanović te dodao kako je pandemija covida-19 povijesni test za naš naraštaj. Istaknuo je da način na koji danas odgovorimo, pojedinačno i kolektivno, će uvelike oblikovati svijet naraštaja koji dolaze.

“Hrvatska će kao članica ECOSOC-a od 2022. do 2024. godine, raditi na jačanju globalne zdravstvene sigurnosti. U tom cilju radit će u duhu globalne solidarnosti, partnerstva, na dostupnosti sigurnog i učinkovitog cjepiva i liječenja za sve, bez diskriminacije. Čvrsto smo predani pružanju podrške radu ECOSOC-a kao ključne UN-ove platforme za provedbu Programa Ujedinjenih naroda o održivom razvoju do 2030. godine, što će otvoriti naš put prema oporavku”, rekao je.

Milanović se osvrnuo se i na konferenciju o klimi koja će se za nešto više od mjesec dana održati u Glasgowu i na kojoj bi trebao sudjelovati i papa Franjo te rekao kako nužne promjene u našem životu kako bismo zaštitili planet “sigurno neće biti lake”.

“Ipak, uvjeren sam da će prijelaz u zelene i održive tehnologije ići ruku pod ruku sa gospodarskim rastom”, rekao je Milanović i nabrojao strategije koje Hrvatska provodi u tom cilju.

‘Nejednakost konstitutivnih naroda u BiH predugo je neriješena’

U dijelu posvećenom jugoistočnoj Europi Milanović je istaknuo da je Hrvatska predana stabilnosti, funkcionalnosti i prosperitetu zapadnog Balkana i zato je jedan od najsnažnijih zagovornika proširenja EU na to područje.

Za to je potrebna demokratska preobrazba, ali lideri moraju smanjiti napetosti, prevladati razlike u stajalištima i pronaći načine za gradnju trajnog partnerstva, rekao je Milanović.




Bosna i Hercegovina je “temeljni kamen za mir i sigurnost u široj regiji”, no situacija u toj Hrvatskoj susjednoj zemlji puna je izazova i kompleksna.

“Željeli bismo vidjeti Bosnu i Hercegovinu kao zemlju mira, stabilnosti i blagostanja koja čvrsto napreduje na putu prema članstvu u EU; zemlju u kojoj su u potpunosti zajamčeni ravnopravnost njezina tri konstitutivna naroda i prava svih njezinih građana.”

“Nejednakost njezinih konstitutivnih naroda predugo je neriješena”, naglasio je Milanović.




‘Nije čudno što se Hrvati u BiH osjećaju marginalizirani i obespravljeni’

Predsjednik se zauzeo se za izborne reforme koje bi trebale omogućiti svakom konstitutivnom narodu (Bošnjacima, Srbima i Hrvatima) da biraju svoje predstavnike na svim odgovarajućim političkim razinama.

“Hrvati Bosne i Hercegovine nisu bili u mogućnosti iskoristiti ovo pravo. Nije stoga čudno što se osjećaju marginalizirani i obespravljeni. To se mora promijeniti”, poručio je.

Istaknuo je kako Hrvatska još traga za 1.858 vlastitih građana nestalih u Domovinskom ratu od 1991.-1995. te pozvao “druge susjedne države na suradnju u dobroj vjeri i na poštivanje njihovih deklariranih obveza i međunarodnih ugovora”.

Svoj govor je Milanović zaokružio lekcijama koje svijet treba povući iz Afganistana u kojem je i Hrvatska sudjelovala kao dio mirovnih snaga i rekao da je teško ne biti obeshrabren povratkom talibana na vlast nakon 20 godina.

Hrvatska je ponosna što je pridonijela u 19 mirovnih misija UN -a i predana je miru na Bliskom istoku, neširenju nuklearnog oružja, promicanju prava žena i djece, ukidanju smrtne kazne, zaštiti manjina, promicanju ‘evidentiranja žrtava’ i međunarodnom poretku temeljenom na pravilima i poštivanju međunarodnog prava, jer su to “dva ključna sastojka mirnog suživota i suradnje među državama”.

Zauzeo se za reformu UN-ova Vijeća sigurnosti te kazao da Hrvatska podržava ulogu Međunarodnog kaznenog suda i poziva države članice koje tek trebaju ratificirati Rimski statut da to učine.

Autor:L.B.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.