fbpx
Foto: Guliver Image

UKRAJINU OSTAVLJAJU NA CJEDILU? Toliko su se busali o junačka prsa, a sad najednom muk: ‘Čekovna knjižica se prije lakše otvarala’

Autor: Dnevno.hr/M.P.

Tijekom cijelog srpnja, šest najvećih europskih zemalja nije ponudilo Ukrajini nove bilateralne vojne obveze, prema novim podacima, a to je prvi mjesec da se to dogodilo otkako je Rusija izvršila invaziju u veljači.

Ovo otkriće je znak da usprkos povijesnim promjenama u europskoj obrambenoj politici – u kojima su nekoć suzdržane zemlje poput Francuske i Njemačke isporučivale oružje Ukrajini – vojna pomoć Ukrajini možda jenjava upravo u trenutku kada Kijev pokreće ključnu protuofenzivu.

Svježi podaci, koji pokrivaju Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku, Njemačku, Španjolsku, Italiju i Poljsku i koji bi trebali biti objavljeni u četvrtak, dolaze iz Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela, koji je održavao Praćenje podrške Ukrajini tijekom cijelog rata, piše Politico.


‘Ispuhale’ se Velika Britanija i Poljska?

To ilustrira misao koju su ukrajinski vojni dužnosnici i političari opetovano iznosili: da velike europske sile ne prate vojnu pomoć koja dolazi iz SAD-a, i da bi Velika Britanija i Poljska, koje su predvodile inicijativu, mogle ostati bez snage. Vojni stručnjaci i neki članovi Europskog parlamenta u zadnje vrijeme sve više ponavljaju to mišljenje.

Christoph Trebesch, voditelj tima koji sastavlja Ukraine Support Tracker, odnosno praćenje pružanja pomoći Ukrajini, rekao je da podaci organizacije pokazuju da su obveze europske vojne pomoći Ukrajini u silaznom trendu od kraja travnja.

“Unatoč tome što je rat ušao u kritičnu fazu, nove inicijative pomoći su presušile”, rekao je.

Iznosi za Ukrajinu sve mršaviji

Zapadni saveznici sastali su se prošli tjedan u Kopenhagenu kako bi prikupili obećanja za jačanje ukrajinske vojske, prikupivši 1,5 milijardi eura obveza. No Trebesch, koji je rekao da njegov tim još uvijek analizira brojke, upozorio je da je brojka “mršava u usporedbi s onim što je izneseno na ranijim konferencijama”.

Trebesch je tvrdio da bi europske zemlje ukrajinski rat trebale smatrati sličnijim krizi u eurozoni ili pandemiji koronavirusa, dvama događajima koji su potaknuli kontinent da usmjeri stotine milijardi u hitne mjere financiranja.

“Kada usporedite brzinu kojom je čekovna knjižica izvađena i količinu novca koji je isporučen, u usporedbi s onim što se nudi za Ukrajinu, to je malo”, rekao je.




Trebesch je ukazao na fond EU-a za oporavak od pandemije, koji obuhvaća otprilike 800 milijardi eura u zajmovima i bespovratnim sredstvima. Ukupna dosadašnja europska pomoć Ukrajini mali je djelić toga. “Rekao bih da je to iznenađujuće malo s obzirom na to što je u pitanju”, rekao je.

Njemačka i Francuska moraju činiti više

Latvijski ministar obrane Artis Pabriks nedavno je za POLITICO rekao da zemlje poput Francuske i Njemačke moraju učiniti više za borbu Ukrajine protiv Rusije.

“Ako želimo da rat što prije završi, moraju se zapitati čine li dovoljno?” On je rekao. Pabriks je pozvao europske nacije da proporcionalno daju na razini sličnoj nekolicini srednjoeuropskih zemalja, ističući posebno Poljsku, Slovačku i Češku.




‘Ljudi ne razumiju, mi smo u ratu!’

Bivši estonski šef obrane Riho Terras, sada član Europskog parlamenta, rekao je da se Europa mora “probuditi”, tvrdeći da neće biti mira do pobjede protiv Rusije.

“Stotine umiru svaki dan, ne samo vojnici, već i žene i djeca”, rekao je. “Ljudi zapravo ne razumiju, mi smo u ratu.”

Njemačka se posebno suočila s oštrim optužbama da presporo provodi toliko hvaljene razmjene tenkova s ​​europskim susjedima, što omogućuje tim zemljama da pošalju svoje tenkove iz sovjetske ere u Ukrajinu. Berlin je branio svoj pristup i opetovano ukazivao na redovite isporuke oružja koje odobrava Ukrajini.

Daniel Fiott, europski obrambeni analitičar, rekao je da obećanja ne znače ništa ako ne stignu na teren. “Ukrajina treba hardver, a ne vrući zrak”, rekao je.

Fiott je tvrdio da će nadolazeći tjedni i mjeseci testirati politički i ekonomski kredibilitet Europe.

“Trebali bismo se nadati da europski proizvođači oružja mogu držati korak s rastućom potražnjom, ali bismo se jednako tako trebali nadati da vlade neće ometati isporuke kada vojna oprema postane dostupna”, rekao je.

Autor:Dnevno.hr/M.P.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.