fbpx
Foto: Wochit / Sergei Savostyanov/TASS PUBLICATION

UDAR NA RUSKI STOLJETNI SAN: Ukrajinci sada imaju moćno oružje za ‘demontažu’ Putinovog bisera, no čuvaju ga borbeni plivači, specijalni čamci i najbolji raketni sustavi

Autor: M.P.

“Glavni most koji povezuje Krim s ruskim kopnom mora biti rastavljen”, rekao je viši pomoćnik ukrajinskog predsjednika.

“Most je ilegalni objekt”, rekao je Mihajlo Podoljak.

“Stoga se “mora demontirati. Nije važno kako – dobrovoljno ili ne”, rekao je u izjavi koja implicira da bi most mogao postati vojna meta za ukrajinske snage, odnosno još jedan cilj udara na teritorij krimskog poluotoka.


Krimski most, poznat i kao Kerčki most, dug 19 km i tome najduži u Europi,  ključni je vojni i civilni kopneni koridor Rusije do poluotoka. 2018. godine otvorio ga je ruski predsjednik Vladimir Putin, vozeći narančasti kamion Kamaz preko mosta. Tako ga je i simbolički pustio u promet.

“U različitim povijesnim epohama, čak i pod carskim svećenicima, ljudi su sanjali o izgradnji ovog mosta”, rekao je Putin radnicima na ceremoniji. “Onda su se vratili ovoj ideji 1930-ih, 40-ih, 50-ih. I konačno, zahvaljujući vašem radu i vašem talentu, dogodilo se čudo.”

Zanimljivo, otok preko kojeg je Rusija izgradila Krimski most dijeli ime s bosanskim gradom Tuzlom. Riječ je o pješčanom otoku dužine šest kilometara koji se nalazi između Crnog i Azovskog mora.

December 23, 2019. – Russia. – A view of a road-rail bridge across the Kerch Strait linking Crimea to mainland Russia. KremlinxPool

Može li Ukrajina uništiti ruski strateški Krimski most?

U utorak je Ruse dočekalo još jedno neugodno iznenađenje nakon što je napadnuto skladište oružja na sjeveru poluotoka. Samo tjedan dana prije, izveden je napad na zrakoplovnu bazu Novofedorivka na zapadnoj obali poluotoka.

Osim što su pretrpjeli štete po pitanju vojne i logističke infrastrukture, Rusima je time nanesen i udarac na moral s obzirom na to da su napadnuti ciljevi daleko od linije bojišnice.

Moskva tvrdi, radi se sabotaži. Najviši dužnosnik Krima, koji je 2014. anektirala Rusija, ustvrdio je da je sigurnosna služba FSB-a razbila šesteročlanu terorističku ćeliju zabranjene islamističke skupine. Ukrajina nikada nije preuzela odgovornost za ove napade, no u izjavama najviših dužnosnika, između redaka se moglo shvatiti o čemu se tu radi.




I sam ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otvoreno govori kako će se ovaj rat završiti oslobađanjem Krima na kojem će se opet vijoriti ukrajinska zastava. Ukrajinske prijetnje da je Krimski most potencijalna vojna meta nisu nove i zapravo se provlače od početka same ruske invazije 24. veljače ove godine.

No, nakon niza izravnih napada na područje Krima, pažnja je ponovno skrenuta na stratešku građevinu koju Kijev smatra neprijateljskom infrastrukturom, a Rusija ključnom poveznicom s poluotokom.

Još je u svibnju tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine Aleksej Danilov rekao je da njegova zemlja razmatra napad na Krimski most, ali još uvijek nije u poziciji da to učini.




“Ako nam se pruži prilika, to ćemo sigurno i uraditi”, dodao je. Priliku su sada možda prepoznali. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov tada je opisao izjave ukrajinskog dužnosnika kao “najavu mogućeg terorističkog akta, što je apsolutno neprihvatljivo”.

Nije prva ukrajinska prijetnja

Uoči svečanosti na kojoj je Putin otvorio most, više zastupnika u ukrajinskoj Vrhovnoj radi pozvalo je na uništenje Krimskog mosta, smatrajući ga ”neprijateljskom infrastrukturom koja povezuje okupirane teritorije s kopnom agresorske države.”

Kada “neprijatelji Rusije” žele iznervirati Moskvu, onda govore da Ukrajina može napasti Krimski most, a čim neki ukrajinski dužnosnik otvori usta, zapadna štampa od njegovih riječi odmah napravi medijsku halabuku, rekao je rezervni pukovnik ruske vojske Viktor Baranets. U intervjuu za Al Jazeeru on kaže da, nakon isporuke oružja iz zapadnih zemalja, Ukrajina ima priliku izvesti napad na Krimski most.

Sjedinjene Američke Države isporučile su Ukrajini raketne sisteme HIMARS, koji imaju domet do 500 kilometara. To tehnički znači da su Ukrajinci sposobni za napad, nakon što su ih stručnjaci iz SAD-a obučili u borbenom gađanju. Napominje da sami Ukrajinci imaju projektil RK-360MC Neptun, s dometom od oko 300 kilometara.

Plivači, specijalni čamci i elektronski senzori

Iako je dizajniran za gađanje brodova, u teoriji se može koristiti protiv velikih objekata kao što su mostovi, uz činjenicu da Kijev također ima rezerve projektila Sapsan.

Ako bi Ukrajinci zaista odlučili napasti Krimski most, mogli bi koristiti jurišne avione ili helikoptere, a ne treba isključiti ni masovnu upotrebu turskih dronova Bayraktar, rekao je Baranets.

S druge strane, ističe da most od ovakvih napada štite dva protuzračna raketna sustava S-400, koji, s druge strane, formira kupolu zračne zaštite od 400 kilometara. Pored toga, postoji i dodatna višeslojna zaštita kroz sisteme protuzračne odbrane, uključujući sisteme Pancir i Tor.

Odgovarajući na pitanje o mogućnosti da Ukrajina pribjegne slanju podvodnih diverzantskih grupa da potkopaju stubove mosta, ruski vojni stručnjak je objasnio da je izvođenje ovog zadatka iznimno teško, jer će diverzantska grupa morati dovesti oko pola tone TNT-a pod vodu. Dodao je da treba uzeti u obzir da most sadrži širok sistem obrane od sabotaže – borbeni plivači, specijalni čamci i elektronski senzori na potpornicima.

Ruski pukovnik je rekao da postoji osam mostova preko rijeke Dnjepar u glavnom gradu Ukrajine: dva željeznička, tri cestovna, jedan pješački i dva za metro. Ukrajinsko rukovodstvo treba znati da bi napad na Krimski most mogao značiti da će “ići na posao plivajući”.

Most počinje na poluotoku Taman i prolazi duž postojeće brane dužine pet kilometara i otoka Tuzla, prelazi Kerčki tjesnac i stiže do obale Krima. Krimski most je namijenjen za cestovni i željeznički promet te nema pješačku i biciklističku infrastrukturu.

Srušio ga snažan nanos leda iz Azovskog mora

Željeznički most preko Kerčkog tjesanaca izgradili su u Drugom svjetskom ratu sovjetski vojni inženjeri za 150 dana, ali ga je srušio snažan nanos leda iz Azovskog mora, a zamijenjen je trajektnom linijom. Od kasnih 1990-ih ruske i ukrajinske vlasti raspravljale su o ideji izgradnje zajedničkog cestovnog i željezničkog mosta preko tjesnaca, a u veljači 2014. godine pregovori su zastali, nakon nasilne promjene vlasti u Ukrajini.

U ožujku iste godine, nakon onoga što Rusija naziva “ponovno ujedinjenje s Krimom”, uslijedila je izgradnja mosta, o čijoj je izgradnji Rusija sanjala nekoliko stoljeća.

Autor:M.P.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.